Naslov
Erozija tla i opetovani argilični horizonti u pedo-sedimentnom kompleksu kod Rovinja, jasna indikacija klimatskih promjena u prošlosti
(Soil erosion and repeated Argillic horizons in pedo-sedimentary colluvial complex near Rovinj, a clear indication of climate changes in the past)

Autori
Durn, Goran ; Mindszenty, Andrea ; German-Heins, Judith

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Perspektive gospodarenja tlom u budućnosti / Husnjak Stjepan - Zagreb : Hrvatsko tloznanstveno društvo, 2010, 135-136

ISBN
978-9536135884-4

Skup
IX kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva

Mjesto i datum
NP Plitvička jezera, Hrvatska, 05.07.2010. - 08.07.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
pedo-sedimentni kompleks ; erozija tla ; argilični horizonti ; klimatske promjene
(pedo-sedimentary colluviall complex ; soil erosion ; argillic horizons ; climate change)

Sažetak
Koluvijalni kompleks smješten ispod gornje pleistocenskog lesnog kompleksa pokazuje opetovane značajke procesa koluvijacije i pedogeneze. Mikromorfološka analiza je pokazala da je pedo- sedimentni koluvijalni kompleks (PSKK) predstavljao jedan agradacijski sustav koji je naizmjenično dobivao umjerene količine sitnog, vjerojatno trošnog glinovitog materijala pomiješanog sa siltnim detritusom. Utvrđene pedološke značajke sugeriraju sezonsku toplu humidnu klimu. Dio agradirajućeg materijala vjerojatno je na mjesto depozicije napuhan vjetrom za vrijema suhe sezone i bio zarobljen vegetacijom koja je lako mogla akomodirati prašinu za vrijeme kišne sezone. Najmanje četiri paleotala, sva karakterizirana argiličnim horizontima, su prepoznata unutar PSKK. Količina gline, argilični horizonti i voluminozne glinovite prevlake sugeriraju da je koluvijalni kompleks tla vjerojatno nastajao u šumskom ekosustavu. S izuzetkom donjeg dijela kompleksa, iluvijacija glina je bitna karakteristika profila. Šupljine potpuno ili djelomično prazne također su karakteristične. Samo u najgornjem dijelu profila (iznad detritarnog događaja) gotovo sve su šupljine ispunjene žutim voluminoznim glinovitim iluvijalnim tvorevinama. Glinovite prevlake koje se javljaju ispod detritarnog događaja uglavnom su crvenkaste boje, ne blokiraju šupljine, pa je originalna poroznost dosta dobro sačuvana. U mnogim uzorcima koji su uzeti u gornjem dijelu kompleksa uočeno je nekoliko generacija glinovitih prevlaka. Starije glinovite prevlake su presječene mlađim vezikulama i kanalima, što sugerira da je za vrijeme nastajanja kompleksa često dolazilo do promjene mikrookoliša. Povećani udjel detritarnih zrna koji je nastao kao posljedica erozija tla i detritarnog influksa u gornjem dijelu kompleksa može se smatrati znakom klimatskih promjena prema više semiaridnim uvjetima, koji su kulminirali depozicijom lesnog kompleksa (kasni glacijal) na PSKK. Donji dio kompleksa karakteriziraju efekti djelovanja podzemne vode (deplecije i koncentracija Fe-oksida) koji mogu ukazivati na procese slične onima koji su zapaženi kod početnih plintičnih horizonata, i gotovo potpuni nedostatak glinovitih prevlaka. Iako je u donjem dijelu profila udjel prevlaka glina vrlo nizak, mikroagregatna građa i udjel glinovitog matriksa mogu ukazati da su prevlake inkorporirane u osnovnu masu tla. Cijeli kompleks je vjerojatno nastao za vrijeme zadnjeg interglacijala, a supstrat od kojeg je nastao je sitni koluvijalni materijal koji vodi podrijetlo sa okolnih topografskih uzvišenja i nastao je erozijom, vjerojatno starih (od Miocena i mlađih) tala i eolskog materijala.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA