Naslov
Analiza polimerizacije molekule APST-a Ramanovom spektroskopijom
(Analysis of polymerization of APST molecule by Raman spectroscopy)

Autori
Movre Šapić, Iva ; Volovšek, Vesna ; Furić, Krešimir ; Bistričić, Lahorija ; Dananić, Vladimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka / Gajović, Andreja ; Tokić, Vedrana ; Zorić, Maja ; Maruščak, Tomislav - Zagreb : Hrvatsko fizikalno društvo, 2011, 104-104

ISBN
978-953-7178-20-8

Skup
Sedmi znanstveni sastanak Hrvatskog fizikalnog društva

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.10.2011. - 16.10.2011

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
aminopropilsilantriol; aminopropilsiloksan; Ramanova spektroskopija; polimerizacija
(aminopropylsilanetriol; aminopropylsiloxane; Raman spectroscopy; polymerization)

Sažetak
Aminopropilsilantriol (APST) pripada skupini organosilana, spojeva koji zbog svoje dvostruke reaktivnosti imaju vrlo široku primjenu u industriji. Djeluje kao vezivno sredstvo između anorganskih spojeva (najčešće su to punila) i organskih polimera. Može poboljšati mehanička svojstva, poput modula elastičnosti, te otpornost na vlagu i koroziju. APST je stabilan samo u vodenoj otopini. Ako dođe do isparavanja vode iz otopine, počinje proces polimerizacije kojim nastaje aminopropilsiloksan (APS). Ovim istraživanjem željeli smo saznati utječu li različiti uvjeti polimerizacije APST molekule na nastalu strukturu polimera, i ako utječu, na koji način. Dobivene strukture analizirane su Ramanovom spektroskopijom. Pri tome je za pobudu korišten argonov ionski laser valne duljine 514, 5 nm, a spektri su snimljeni pomoću trostrukog monokromatora. Proučavan je utjecaj temperature, elektromagnetskog zračenja te podloge na kojoj se odvijao proces polimerizacije. Za proučavanje ovisnosti polimerizacije aminopropilsilantriola o temperaturi procesa, uzorci su ostavljeni da isparavaju na 8°C, 23°C i 60°C. Kako bi se proučio utjecaj elektromagnetskog zračenja na proces polimerizacije, uzorci su polimerizirali u mraku te pod ultraljubičastim svjetiljkama valnih duljina 254 nm i 365 nm. U proučavanju utjecaja podloge na strukturu dobivenu polimerizacijom korištene su teflonska, PVC, staklena, mjedena i silikatna podloga. Procesi polimerizacije u svim navedenim slučajevima trajali su dva do tri tjedna. Na temelju naših prethodnih istraživanja molekulskih vibracija APST-a [1] i APS-a [2] u Ramanovim spektrima opažene su karakteristične vrpce trans i gauche konformacija (1050 i 1070 cm-1) molekule APST-a i vrpca karakteristična za Si-O-Si istezanje u ljestvastoj strukturi polimera (1145 cm-1). Usporedbom svih spektara pokazalo se da je struktura s najboljim uređenjem ona koja je nastala polimerizacijom uzorka na PVC podlozi, u mraku, na sobnoj temperaturi. Tada se u spektrima opaža samo vrpca koja pripada trans konformeru, a vrpca karakteristična za Si-O-Si istezanja ima najveći intenzitet. Literatura: [1] L. Bistričić, V. Volovšek, V. Dananić, I. Movre Šapić, Spectrochim. Acta Part A 64 327-337 (2006). [2] V. Volovšek, L. Bistričić, V. Dananić, I. Movre Šapić, J. Mol. Struct. 834-836 414-418 (2007).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika

POVEZANOST RADA