ࡱ>    q`vbjbjqPqP4P::]....t/}111111"2 '2H~J~J~J~J~J~J~$3h8n~MK11MKMKn~117hhhMK11H~hMKH~hh|jj10 Чٿ_.7\b jDwM0}j,ӂgRӂjӂj| /28hy==A /2/2/2n~n~g/2/2/2}MKMKMKMK).. Sastav ukupnog i asimilacijskog duaika u gro~u triju sorata vinove loze pod utjecajem duai ne gnojidbe vinograda Total and yeast assimilable nitrogen composition in grape juices of three grapevine cultivars as affected by vineyard nitrogen fertilization Marko KAROGLAN*, Luna MASLOV, Ivana MATI, Aleksandar BRODSKI, Ana JEROMEL, Bernard KOZINA, Ante MIJI Department of Viticulture and Enology, Faculty of Agriculture, Zagreb *tel: 01/2343-657; fax: 01/2343-658; e-mail:  HYPERLINK "mailto:mkaroglan@yahoo.com" mkaroglan@yahoo.com SA}ETAK Duai na gnojidba jedan je od uobi ajenih agrotehni kih postupaka u vinogradarskoj proizvodnji ime se izmeu ostaloga, mo~e utjecati i na poveanje sadr~aja duaika u gro~u. U cilju istra~ivanja utjecaja duai ne gnojidbe na sadr~aj ukupnog duaika, slobodnog amino duaika i amonijaka u gro~u, tijekom 2006. i 2007. godine proveden je gnojidbeni pokus na Graaevini, Chardonnayu i Rizlingu rajnskom. Pokus je postavljen u etiri tretmana, svaki u tri repeticije kao slu ajni blokni raspored. Gnojidba duaikom u obliku uree bila je kako slijedi: 0 kg/ha - K, 51 kg/ha (23 kg N/ha)  N1, 152 kg/ha (70 kg N/ha)  N2 te 254 kg/ha (117 kg N/ha)  N3. Gro~e je brano po tretmanima te je svaka repeticija unutar tretmana preraena posebno. Duai na gnojidba u pravilu je utjecala na poveanje svih duai nih parametara koji su bili uklju eni u ovo istra~ivanje. Klju ne rije i: vinova loza, duai na gnojidba, ukupni duaik, slobodni amino duaik, amonijak ABSTRACT Nitrogen fertilization is one of the common agrotechnical practices in vitculture, by which we can achieve higher content of nitrogen compounds in grapes. The purpose of this research was to determinate the influence of nitrogen fertilization on total nitrogen, free amino nitrogen and ammonia composition in grapes of Chardonnay, Italian Riesling and White Riesling cultivars. Research was laid out in the 2006 and 2007. Experiment was random block design with 3 repetitions, and fertilization was in the form of urea, as follows: 0 kg/ha - K, 51 kg/ha (23 kg N/ha) N1, 152 kg/ha (70 kg N/ha) N2 te 254 kg/ha (117 kg N/ha) N3. The grapes were harvested according to repetitions. The obtained research results indicated a positive effect of nitrogen fertilization on all of examined nitrogen compounds. Key words: grapevine, nitrogen fertilization, total nitrogen, free amino nitrogen, ammonia DETAILED ABSTRACT Nitrogen fertilization is one of the common agrotechnical practices in vitculture, by which we can achieve higher vigor and yield, but also impact ripening dinamics, especially those related to differences in sugar acumulation and total acidity content. The intensity of changes depends of ampelotechnical characteristics of grapevine cultivar and ecological and climatic conditions of region. There isn't much references on nitrogen compounds composition in must and wine in Croatia, and nitrogen fertilization i usually based on empiric experiences, by which is difficult to ensure wines of high quality, especially when looking towards enological practices like alcoholic fermentation, where nitrogen is indispensible macronutritient. In some years, and for some cultivars there is often need for nitrogen supplementation of musts, which we can reduce by adequate nitrogen fertilization in vineyard, and avoid many fermentations problems. So, the primary purpose of this research was to determinate the influence of different fertilization treatments on the chemical composition of Chardonnay, White Riesling and Italian Riesling musts and wines in agroecological conditions of nort-west Croatia, Zagreb wine growing region, by analysis of total nitrogen (TN), free amino nitrogen (FAN) and ammonium content in grapes. By achieved results, we'll try to define optimal nitrogen fertilization doses which will have positive influence on the nitrogen compounds composition. Research was laid out in the 2006 and 2007, and grape harvest as well as vinification process happened in the experimental field Jazbina, of the Department of enology and viticulture, Faculty of Agriculture in Zagreb. The vineyard was planted in 1995. All cultivars were grafted on V. Berlandieri x V. riparia SO4 rootstock. The vines were trained on double Guyot system. Spacing was 2,1 m between rows and 1,2 m between vines. Experiment was random block design with 3 repetitions, and fertilization was in the form of urea, as follows: 0 kg/ha - K, 51 kg/ha (23 kg N/ha) N1, 152 kg/ha (70 kg N/ha) N2 te 254 kg/ha (117 kg N/ha) N3. The grapes were hravested according to repetitions. The obtained research results indicated a positive effect of nitrogen fertilization on musts quality, especially towards nitrogen compounds. There were significant differences between cultivars and production years. Nitrogen treatments by themselves differed significantlly, so aplication of 70 kg N/ha in many cases was enough to perform differences between parameters measured. But, generally, all nitrogen compounds concentrations were very low. As the resume of the results, we can conclude that nitrogen fertilization modified chemical composition of musts examined. At the end, there is a strong need to proceed with research, starting with nitrogen dinamics in the soil and grapevine, and continuing till the must to ensure optimal conditions for alcoholic fermentation performance, which can further guarantee final wines of better quality. UVOD Razina duaika u moatu iskazana kao sadr~aj ukupnog duaika te asimilacijskog duaika jedan je od zna ajnijih imbenika koji utje u na rast i razmno~avanje kvaa evih stanica, brzinu i tijek alkoholne fermentacije te sintezu velikog broja kemijskih spojeva koji nastaju tijekom alkoholne fermentacije, te imaju zna ajan utjecaj na kakvou vina. Nedovoljna opskrbljenost moata asimilacijskim duaikom a iji osnovni izvor su slobodne aminokiseline i amonijak mogu uvjetovati premalu biomasu kvaa evih stanica ato za posljedicu naj eae ima usporavanje ali i potpuno zaustavljanje tijeka fermentacije. Kao minimalna koncentracija asimilacijskog duaika koja je potrebna za normalno odvijanje alkoholne fermentacije navodi se koncentracija od 140 mg/l slobodnog amino duaika [4]. Slobodni amino duaik  free amino nitrogen  FAN vrlo esto slu~i kao pokazatelj opskrbljenosti duaikom, odnosno njegove dostupnosti kvascu koji ga koristi za rast i razmno~avanje [2,8]. Vrlo esto se suma FAN-a i amonijaka uzima kao  yeasts assimilable nitrogen  YAN [14,18], a predstavlja duaik koji su kvasci u stanju asimilirati. Upravo Spayd i sur. [14] navode da je meu 7 pokusnih kultivara Chardonnay imao najviau koncentraciju YAN-a, u prosjeku 254 mg N/l. Niska razina YAN-a u moatu uzrok je smanjenja populacije kvasaca i usporavanja fermentacije [4]. Taillander i sur. [16] utvrdili su da je razina od 120 mg/l asimilacijskog duaika nedovoljna za dovraenje procesa fermentacije. Prema nekim istra~iva ima [1] potrebno je najmanje 140 mg N/l da bi kvasci u potpunosti mogli razgraditi aeer prisutan u moatu. Stoga je cilj ovog istra~ivanja bio utvrditi da li i u kojoj mjeri duai na gnojidba utje e na poveanje razine ukupnog duaika, odnosno FAN-a i amonijaka u gro~u Chardonnaya, Graaevine i Rizlinga rajnskog. MATERIJALI I METODE Gnojidbeni pokus u kojem su obuhvaeni kultivari Graaevina, Chardonnaya i Rizling rajnski provedeni su tijekom 2006. i 2007. godine, na vinogradarsko-vinarskom pokuaaliatu u Jazbini, koja se nalazi u sklopu Agronomskog fakulteta, Sveu iliata u Zagrebu. Vinograd je posaen 1995. godine, a sva tri kultivara cijepljena su na podlogu V. Berlandieri x V. riparia SO4. Uzgojni oblik je dvostruki Guyot. Razmak izmeu redova u pokusnom dijelu vinograda je 2,1 m, a izmeu trsova 1,2 m, ato daje sklop od 3900 trsova po hektaru. U pokusu su zastupljeni slijedei klonovi: Graaevina ISV-1, Chardonnay R-8 te Rizling rajnski R-2.. Pokus u vinogradu bio je postavljen u etiri tretmana, svaki u tri repeticije kao slu ajni blokni raspored. Svaki blok sastojao se od 8 trsova, ato ukupno ini 96 pokusnih trsova po kultivaru. Gro~e je brano u plasti ne sanduke po tretmanima te je svaka repeticija unutar tretmana preraena posebno. Gro~e je muljano i runjeno te nakon 24 sata talo~enja moata uzeti su uzorci za daljnje analize. U pokusu je kao duai no gnojivo poslu~io proizvod  Petrokemije d.o.o., tzv.  Urea N 46 . U obje pokusne godine gnojivo je aplicirano po zavraetku cvatnje i oplodnje. Uz to vodilo se ra una i o koli ini vlage u tlu, kako bi se gnojivo u cijelosti otopilo u tlu. Gnojivo je aplicirano na na in da je u neposrednu blizinu svakog od pokusnih trsova ru no razbacana zadana koli ina gnojiva, nakon ega je gnojivo uneseno u tlo plitkim zaoravanjem sa rotacionom drlja om. Tretmani obuhvaeni pokusom su kontrola (bez aplikacije duai nog gnojiva); N1 ( aplikacija 23 kg N/ha); N2 ( aplikacija 39 kg N/ha); N3 ( aplikacija 117 kg N/ha). Ukupni duaik (TN) u moatu i vinu odreen je referentnom metodom propisanom prema OIV-u [12]. Uzorak je razoren sulfatnom kiselinom uz prisustvo katalizatora u jedinici za razaranje Gerhard. Osloboeni amonijak je odreen potenciometrijski natrijevim hidroksidom u destilacijskoj jedinici Gerhard. Slobodni  (primarni) amino duaik (FAN), odreivan je upotrebom ninhydrina prema Lie [10]. Amonijak u moatu odreen je spektofotometrijskom metodom. U prisutnosti glutamat-dehidrogenaze (GIDH) i reduciranog oblika niktonamid-adenin-dinukleotid-fosfata (NADPH), amonijak tj. amonijev kation, NH+4, prisutan u otopini, reagira s 2-oksoglutaratom kako bi nastala L-glutaminska kiselina i NADP+. Koli ina NADP+ koja nastaje je stehiometrijski odreena sa koli inom amonijaka u moatu. Mjerilo se smanjenje apsorpcije pri 340 nm na spektrofotometru Specord 400 Jena. Koriateni su reagensi i procedura za odreivanje amonijaka u moatu tvrtke Megazyme (Irska). Statisti ka analiza rezultata uklju ila je provedbu ANOVA-e na razini signifikantne razli itosti od 5% pri emu su izvori varijabiliteta bile razine duai ne gnojidbe. REZULTATI S RASPRAVOM Ukupni duaik Iz prikazanih rezultata vidljivo je da gnojidba nije utjecala na sadr~aj ukupnog duaika u moatu Graaevine i Rizlinga rajnskog u obje istra~iva ke godine. Jedina statisti ki opravdana razlika je ona kod Chardonnaya iz 2007. godine, gdje je gnojidba N2 utjecala na zna ajno viai sadr~aj ukupnog duaika u odnosu na kontrolni moat. Ovakvi rezultati u skladu su sa istra~ivanjem koje su proveli Bell i sur. [3] gdje takoer poveavanjem razine gnojidbe iznad 112 kg N/ha nije doalo i do daljnjeg poveanja sadr~aja ukupnog duaika u moatu. Nadalje, razine ukupnog duaika izmjerene u ovom pokusu u skladu su istra~ivanjem Kliewera [9], koji je izmeu 49 uzoraka moata crnih i bijelih sorata ustanovio da se sadr~aj ukupnog duaika kretao od 40 do 260 mg/l. Veliki broj autora ukazao je da aplikacija duaika neminovno utje e na poveanu koncentraciju ukupnog duaika u moatu [3,7,13]. Sli no su ustanovili i Van Leeuwen i sur. [17], koji su izmjerili zna ajne razlike u sadr~aju ukupnog i asimilacijskog duaika izmeu kontrolnog (0 kg N/ha) i moata porijeklom sa tretiranih trsova (45 kg N/ha). Spayd i sur., [13] utvrdili su da razina ukupnog duaika u moatu, amonijak i slobodni amino duaik rastu linearno sa poveanjem razine gnojidbe. Slobodni amino duaik (FAN) U tablici 2 prikazani su rezultati mjerenja sadr~aja FANa kod triju pokusnih kultivara. Statisti ki zna ajne razlike zabilje~ene su kod sva tri kultivara u 2006. godini, te samo kod Chardonnaya 2007. godine. Na osnovu postignutih rezultata mo~emo zaklju iti da su sve varijante gnojidbe utjecale na povean sadr~aj FANa u moatu pokusnih kultivara, premda za N1 varijantu to mo~emo tvrditi samo za R. rajnski iz 2006.g. Premda u ostalim izra unima nismo zabilje~ili i statisti ki zna ajnu razliku, mo~emo konstatirati da je razina FANa gotovo u pravilu viaa u gnojidbenim varijantama u odnosu na kontrolu. Nadalje, zamjetno je da je izostalo proporcionalno poveavanje sadr~aja FANa sa poveavanjem gnojidbenih doza, te ovakav slu aj bilje~imo tek kod Graaevine 2006. godine. U etiri od aest slu ajeva vidljivo je da gnojidba sa 117 kg N/ha nije donijela zna ajnije razlike po pitanju sadr~aja slobodnog amino duaika. Suprotno naaim rezultatima, Spayd i sur. [13] ustanovili su da je aplikacijom 56 kg N/ha udvostru ena razina FANa u moatu Rizlinga rajnskog u odnosu na kontrolu, te se sukcesivno poveavala sa intenziviranjem gnojidbe do maksimalnih 224 kg N/ha. Takoer, valja uo iti da su vrijednosti sadr~aja slobodnog amino duaika zna ajno ni~e od onih koje se navode kao optimalne za nesmetano odvijanje procesa fermentacije. Nekolicina autora navodi razinu od 140 mg N/l [1,5,8], ato podrazumijeva duaik koji se mo~e iskoristiti od strane kvasaca, dakle, asimilacijski duaik (YAN). Meutim, kemijska definicija FANa [2] ne razlikuje spojeve koji mogu biti iskoriateni od strane Saccharomyces kvasaca, i one koji se ne mogu iskoristiti. Stoga, analiza FANa obi no pokazuje uveanu koli inu pristupa nog ili iskoristivog slobodnog amino duaika, a istovremeno podrazumijeva zna ajno ni~u razinu spojeva kao ato je primjerice arginin, koji itekako doprinosi rastu stanica kvasaca. Carnevillier i sur. [6] usporeivali su Chardonnay iz razli itih proizvodnih regija svijeta. Primjera radi, prosje na razina FANa izmjerena u pojedinim regijama Francuske kretala se od 150 do 240 mg/l, dok je najviaa razina izmjerena u vinu Chardonnaya koje potje e iz Ju~ne Afrike (370 mg/l) i SAD-a (300 mg/l). Nadalje, Spayd i sur. [15] su na uzorku od 120 moateva Chardonnaya i 142 moata Rizlinga rajnskog iz vinogradarskih regija savezne dr~ave Washington, doali do prosje nih 251 mg/l odnosno 156 mg/l slobodnog amino duaika. Isti istra~iva i navode da je 96% uzoraka Rizlinga rajnskog sadr~avalo manje od 400 mg/l FANa,  " ^ `   6 {f^R^CR6hGh9tX0JnH tH jh9tXUnH tH jh9tXUnH tH h9tXnH tH (h,56CJOJQJ^JaJmHsH.h9tXh,56CJOJQJ^JaJmHsH(h9tX56CJOJQJ^JaJmHsH.h9tXh9tX56CJOJQJ^JaJmHsH+h,h,5CJOJQJ^JaJmHsH%h9tX6CJOJQJ^JaJmHsH+h,h,6CJOJQJ^JaJmHsH   ` : < > @ B D F H J L N P R T V dh]gdS{ h]^hgdsu$h]^ha$gdsu$h]^ha$gdsuv6 8 : > P R V X ` n p  ~ 0"Dt4NVaʾ|xtxld``hhS{he5h<`h<`5h6_|h` h|%h<` h|%heh<`heh9tX hmh9tXheh9tX5 h<`5hVBhS{hS{6\]nH tH h9tX6\]nH tH +h,h,5CJOJQJ^JaJmHsHh9tXh9tXnH tH h9tXnH tH jh9tXUnH tH %V X Z \ ^ ` p rsJ#K#P#22<2$hd]^ha$gdS{$hd]^ha$gdsu$hd]^ha$gdsu dh]gdS{g"-rs23 a|AVb? U t!{!!!!!!J#K#O#$ )))))*f*n+x++ ,",0,,޽޶޲޲޲޲޲޲֣ hW#h h[hVB hmh9tXh0h05h0 h|%h6 hghhO6hOhsu h6 5h6 h6 5h6 h`he h|%hh6_|h hh9,,,,r--- .h.n.p....p/r///r00B1D12:2<22"3$3234363644 55X5Z5R677&7>7F77788888`9t999:8:::::===žh B*\phJJJhz%@h B*\phJJJh4 hSh h hh6h hSh h 5h h 5hsuhVBh[ hW#h h ==v>|>>>>>$?&?(?@?J???zA|AAAA$B&B0B2BBBBCCCDDDDFFF GGGGHH(H*H(I*IZI^Iؼ೮৸ϟ{hVBh}h._h}5>*hlhl5>*h._hl5hlhl5 hShl h4H* h4H*hoU h)mhlh4hoU6h:zhl h46h4hl6h4hsuhVBhsu5B*\phJJJhsuB*\phJJJ.<2(?|A2BFGH*HQQ[ub$hd]^ha$gdsuhd]^hgdsu$hd]^ha$gdx$hd]^ha$gdsul$hd]^ha$gdsulT$hd]^ha$gd4$hd]^ha$gd4l ^IlIIItJJNKVKTLVL MMMMMMMMMNNDNjNNNNTO\OPPP:QQQQQRnXXXYZYxYY\\]]\^v^````bbPcZceez||||ʃԃӭh._h}5>*U h:Th}hChwth}6 hoU5>*h)h)5>*h)hVBhlhoUh:z hEdh}h}hxD a kod 77% uzoraka izmjereno je manje od 200 mg/l istog, te je meu svim bijelim pokusnim kultivarima Rizling rajnski u prosjeku najsiromaaniji slobodnim amino duaikom. Usporedbom sa rezultatima naaih istra~ivanja lako je zaklju iti kako je sadr~aj FANa u moatu svih pokusnih kultivara zna ajno ni~i, i zasigurno daleko od zadovoljavajueg. Amonijak U tablici 3 su prikazani rezultati prosje nog sadr~aja amonijaka u moatu pokusnih sorata. Statisti ka analiza pokazala je negativan utjecaj gnojidbe sa 23 kg N/ha na sadr~aj amonijaka u moatu R. rajnskog iz 2007. godine. Nadalje, izmeu N2 i N3 moateva Chardonnaya iz 2006. godine takoer je zabilje~ena statisti ki zna ajna razlika u korist intenzivnije varijante gnojidbe duaikom. Vrijednosti su ipak neato viae u 2007. godini, premda su sve prosje ne koncentracije ni~e od 55 mg/L. Prema istra~ivanju koje su proveli Bell i sur. [3] duai nom gnojidbom udvostru ena je razina amonijaka u moatu, u odnosu na neprihranjeni, dakle, moat kontrolnih trsova. No, va~no je napomenuti da je razina udvostru ena pri gnojidbi sa 112 kg N/ha, dok se daljnjim poveanjem razine gnojidbe na 224 odnosno 448 kg N/ha koncentracija amonijaka nije zna ajno mijenjala. Vrlo je indikativno i istra~ivanje Spayda i sur. [13] koji su uz kontrolnu varijantu, primijenili tri razine gnojidbe duaikom: 56, 112 i 224 kg/ha. Sa svakim poveanjem razine gnojidbe poveavale se i koncentracija amonijaka u moatu Rizlinga rajnskog, i to od kontrolnih 12 mg/l do najviaih 107 mg/l. Nasuprot ovim istra~ivanjima, Monteiro i Bisson [11] navode da nije zabilje~ena povezanost izmeu gnojidbe duaikom i sadr~aja amonijaka u moatu triju sorata. Uzimajui u obzir sve navedeno, mo~emo zaklju iti da su razine amonijaka u moatevima svih triju sorata datog agroekoloakog podru ja vrlo niske, te svakako treba razmotriti intenziviranje gnojidbe, pogotovo u slu aju ponavljanja sli nih rezultata po pitanju sadr~aja slobodnog amino duaika i pojedina nih aminokiselina. Asimilacijski duaik U tablici 4 prikazane su prosje ne vrijednosti asimilacijskog duaika za sve tri sorte u obje pokusne godine. Koncentracija asimilacijskog duaika tj. onog koji je iskoristiv od strane kvasaca dobivena je kao rezultat zbroja vrijednosti slobodnog amino duaika (FAN) i amonijaka [5]. Statisti ka razlika zabilje~ena je u moatovima Rizlinga rajnskog u obje godine istra~ivanja, te kod Chardonnaya i Graaevine iz 2006. godine. Ono ato sa sigurnoau mo~emo tvrditi jest da je varijanta gnojidbe sa 117 kg N/ha (N3) utjecala na poveanje sadr~aja asimilacijskog duaika u moatu u svim navedenim slu ajevima. Nadalje, u svim slu ajevima osim Chardonnaya 2006. godine, vidljivo je da se gnojidba sa 117 kg N/ha nije zna ajno razlikovala u odnosu na gnojidbu sa 70 kg N/ha. Vrijednosti YANa dobivene u ovom istra~ivanju zna ajno su ni~e od potrebnih 140 mg/l za nesmetano odvijanje procesa fermentacije [1]. Spayd i sur. [14] dodatkom 112 kg N/ha postigli su razinu od 150 mg/L asimilacijskog duaika, ato nama u ovom istra~ivanju evidentno nije uspjelo. ZAKLJU CI Sadr~aj ukupnog duaika (TN) u moatu poveao se uslijed duai ne gnojidbe samo kod sorte Chardonnaya iz 2007. godine. Razina slobodnog amino duaika (FAN) u moatu poveala se pod utjecajem duai ne gnojidbe kod svih kultivara 2006. godine, a u 2007. samo kod sorte Chardonnay. Viai amonijak u moatu kod Chardonnaya 2006. i Rizlinga rajnskog 2007. utvren je u svim gnojidbenim varijantama u usporedbi s kontrolom. Ukupni asimilacijski duaik (YAN) bio je viai u moatevima gnojidbenih varijanti svih kultivara 2006. godine, ali samo kod Rizlinga rajnskog 2007. godine. Iz svega navedenog mo~e se zaklju iti kako je gnojidba duaikom u pravilu utjecala na poveanje razine duai nih parametara u moatu, premda je openito koncentracija istih bila vrlo niska, te bi kao takva zasigurno bila nedostatna za nesmetano odvijanje procesa alkoholne fermentacije. Dobiveni rezultati ukazuju na kompleksnost problematike te potrebu za daljnim istra~ivanjima. LITERATURA [1] Agenbach, W. A. A., A study of must nitrogen content in relation to incomplete fermentations, yeast production and fermentation activity, In: Proceedings of South African Society for Enology and Viticulture, Cape Town (1977) [2] Amerine, M. A., and C. S., Ough, Methods for analysis of musts and wines, John Wiley and Sons, New York, 794p (1980) [3] Bell, A. A., C. S. Ough, W. M. Kliewer, Effects on must and wine composition, rates of fermentation and wine quality of nitrogen fertilization Vitis vinifera var. Thompson Seedless grapevines, Americain Journal of Enology and Viticulture. (1979) 30 (2): 124-129 [4] Bell, S.-J., Henschke, P. A., Implications of nitrogen nutrition for grapes, fermentation and wine, Australian Journal of Grape and Wine Research. (2005) 11(3): 242-295 [5] Bely, M., J. M., Sablayrolles, P., Barre, Automatic detection of assimilable nitrogen deficiencies during alcoholic fermentation in oenological conditions, Journal of Fermenation Bioengineering. (1990) 70: 246-252 [6] Carnevillier, V., P., Schlich, J., Guerreau, C., Charpentier, M., Feuillat, Characterization of the production regions of Chardonnay wines by analysis of free amino acids, Vitis. (1999) 38(1): 37-42 [7] Conradie, W. J., D., Saayman, Effects of long-term nitrogen, phosphorus, and potassium fertilization on Chenin blanc vines. II. Leaf anlayses and grape composition, Americain Journal of Enology and Viticulture. (1989) 40 (2): 91-98 [8] Ingledew, W. M., and R. E., Kunkee, Factros influencing sluggish fermentations of grape juice, American Journal of Enology and Viticulture. (1985) 36: 65-76 [9] Kliewer, W. M., Free amino acids and other nitrogenous substances in grape wines, Journal of Food Science. (1970) 35: 17-21 [10] Lie, S., The EBC-Ninhydrin method for determination of free alpha amino nitrogen (FAN). J. Inst. Brew. (1973) 79: 37-41 [11] Monteiro, F. F., L., Bisson, Bilogical assay of nitrogen content of grape juice and prediction of sluggish fermentations, American Journal of Enology and Viticulture. (1991) 42(1): 47-57 [12] O.I.V.  International Code of Oenological Practices , Paris, 2001. [13] Spayd, S. E., R. L., Wample, R. G., Evans, R. G., Stevens, B. J., Seymour, C. W., Nagel, Nitrogen fertilization of White Riesling grapes in Washington. Must and wine composition, American Journal of Enology and Viticulture. (1994) 45(1): 34-42 [14] Spayd, S. E., C. W., Nagel, C. G., Edwards, Yeast growth in Riesling juice as affected by vineyard nitrogen fertilization, American Journal of Enology and Viticulture. (1995) 46(1): 49-55 [15] Spayd, S. E., J., Andersen-Bagge, Free amino acid composition of grape juice from 12 Vitis vinifera cultivars in Washington, American Journal of Enology and Viticulture. (1996) 47(4): 389-402 [16] Taillandier, P., F. R., Portugal, A., Fuster, P., Strehaiano, Effect of ammonium concentration on alcoholic fermentation kinetics by wine yeasts for high sugar content, Food Microbiology. (2007) 24: 95-100 [17] Van Leeuwen, C., Friant, Ph., Soyer, J.-P., Molot, Ch., Chone, X., Dubordieu, D., Measurement of total nitrogen and assimilable nitrogen in grape juice to assess vine nitrogen status, Journal International des Sciences de la Vigne et du Vin. (2000) 34(2): 75-82 [18] Vilanova, M., M., Ugliano, C., Varela, T., Siebert, I. S., Pretorius, P., A., Henschke, Assimilable nitrogen utilisation and production of volatile and non-volatile compounds in chemically defined medium by Saccharomyces cerevisiae wine yeasts, Appl. Microbiol Biotechnol. (2007) 77: 145-157 Tablica 1. Utjecaj gnojidbe duaikom na sastav ukupnog duaika u moatu (mg/L), Chardonnay, Rizling rajnski, Graaevina, Jazbina, 2006-2007. g. Table 1. Nitrogen fertilization impact on total nitrogen composition of grape juice (mg/L), Chardonnay, White Riesling, Italian Riesling, 2006-2007., Jazbina TretmaniCHARDONNAYR. RAJNSKIGRA`EVINA200620072006200720062007Kontrola160,0 a80,0 a170,0 a110,0 a110,0 a120,0 a23 kg N/ha120,0 a90,0 ab170,0 a120,0 a130,0 a150,0 a70 kg N/ha160,0 a140,0 b220,0 a120,0 a130,0 a130,0 a117 kg N/ha130,0 a120,0 ab180,0 a120,0 a130,0 a130,0 aLSD 5%n.s.50,0n.s.n.s.n.s.n.s. Tablica 2. Utjecaj gnojidbe duaikom na sastav FANa u moatu (mg/L), Chardonnay, Rizling rajnski, Graaevina, Jazbina, 2006-2007. g. Table 2. Nitrogen fertilization impact on FAN composition of grape juice (mg/L), Chardonnay, White Riesling, Italian Riesling, 2006-2007. Jazbina, TretmaniCHARDONNAYR. RAJNSKIGRA`EVINA200620072006200720062007Kontrola26,11 a20,66 a13,22 a24,05 a17,77 a22,35 a23 kg N/ha19,91 a31,05 ab23,92 b25,58 a20,48 a25,17 a70 kg N/ha28,31 a45,33 a29,02 b34,28 a25,07 b33,61 a117 kg N/ha40,38 b36,19 ab21,79 ab30,92 a31,19 c23,63 aLSD 5%12,4816,988,72n.s.3,99n.s. Tablica 3. Utjecaj gnojidbe duaikom na sastav amonijaka u moatu (mg/L), Chardonnay, Rizling rajnski, Graaevina, Jazbina, 2006-2007. g. Table 3. Nitrogen fertilization impact on ammonia composition of grape juice (mg/L), Chardonnay, White Riesling, Italian Riesling, 2006-2007., Jazbina TretmaniCHARDONNAYR. RAJNSKIGRA`EVINA200620072006200720062007Kontrola10,87 a38,60 a14,57 a40,89 a6,02 a12,37 a23 kg N/ha11,00 a43,10 a24,76 a28,61 b7,18 a16,97 a70 kg N/ha5,30 ab43,95 a22,38 a43,14 a12,37 a17,75 a117 kg N/ha21,20 ac53,16 a25,09 a41,17 a12,23 a20,23 aLSD 5%12,04n.s.n.s.11,32n.s.n.s. Tablica 4. Utjecaj gnojidbe duaikom na sastav asimilacijskog duaika (YAN) u moatu (mg/L), Chardonnay, Rizling rajnski, Graaevina, Jazbina, 2006-2007. g. Table 3. Nitrogen fertilization impact on assimilable nitrogen composition of grape juice (mg/L), Chardonnay, White Riesling, Italian Riesling, 2006-2007., Jazbina TretmaniCHARDONNAYR. RAJNSKIGRA`EVINA200620072006200720062007Kontrola36,98a59,26 a27,79 a64,94 ab23,79 a35,38 a23 kg N/ha30,9174,15 a48,68 b54,34 a27,66 a42,14 a70 kg N/ha33,61a89,29 a51,40 b77,42 b37,44 ab51,36 a117 kg N/ha61,62b89,35 a46,89 b72,09 b43,41 b43,86 aLSD 5%17,27n.s.14,9115,0114,26n.s. [||~ΑБ>@V "zkk$hdh^ha$gd.d$hdh]^ha$gdsu$hdh]^ha$gdsu$hd]^ha$gdsu$hd]^ha$gdS{$hd]^ha$gd4$hd]^ha$gdsu$hd]^ha$gdC ԃ,",ƈ|~$΋؋,~R̐D^ΑБʒГnʔ̔ޔ x<@TV¾·¯ h._5h._h._5 h._h\<hOh._h)h)5h.*ohm~hS{h}5hS{h)5>*h4h)hCh:zh}hVBAVj0prtvxz,j|<n<Xf ,4>pZhȠԠ":>Fޡ֢ޢ&̤4tvХļļıh.(h.dmH sH hkSmH sH hfh.dmH sH  hvh.dh+h.d6h7}hkS h.*o6 h.d6h Cjh.d6h.*oh.dF"*,<>Ԣ֢rt $dha$gd.d$hdh^ha$gd:z$hdh^ha$gd.dХޥ^Ҧܧ46HVpt~4tЫޫ(ZЬTbz~ʭ2N~ܮ ְhfh.d6mH sH  h;h.dhkSmHsHhfh.dmHsHhfh.dmH sH h7}h.dmH sH h.(h.dmH sH hkSmH sH D|~ Ȳʲ6rķ$$&`#$/Ifa$gd0$&`#$/Ifgd0$h]^ha$gd0$$edh]^ea$gd0$hdhx^ha$gd.d$hdh^ha$gd.d\$d,^*ƲȲʲԲPr6J^prȷ"&׸מ׍|w|w|lg h0H*h$h0CJaJ h6_|6h]eh06h0 hC5 h.dh.dB*mHnHphuh.d6B*mHnHphuhkh.dmH sH  h<h.dB*mHnHphuhkSB*mHnHphuh.dB*mHnHphuh7}h.dmH sH  h<h.dhkSh.d(ķƷȷҷܷUE222$$&`#$/Ifa$gd0$&`#$/Ifgd0kd$$Ifl4\^)"` t 6`0644 la$$&`#$/Ifa$gd0kdY$$Ifl4֞^ )"  `k t 6`0644 la(6FVfv$$&`#$/Ifa$gd0$&`#$/Ifgd0&(046@DPT`dptȸ̸ظܸ $04@DPT`d̹йܹ"$,6D4HJŸh6_|h6_|6 h6_|6h]eh06 h06h>Wh0CJaJh0CJaJh$h0CJaJ h0H*h0 h$h0Hvxkd=$$Ifl֞^ )" `k t 6`0644 laxθ޸$$&`#$/Ifa$gd0$&`#$/Ifgd0kd$$Ifl֞^ )" `k t 6`0644 la&6FVf$$&`#$/Ifa$gd0$&`#$/Ifgd0fhkd$$Ifl֞^ )" `k t 6`0644 lah¹ҹ$$&`#$/Ifa$gd0$&`#$/Ifgd0kd$$Ifl֞^ )" `k t 6`0644 la$. $$Ifa$gd0$$&`#$/Ifa$gd0$&`#$/Ifgd0.0kd$$Ifl֞^ )" `k t 6`0644 la026\n$$&`#$/Ifa$gd0$&`#$/Ifgd0$h]^ha$gd0$d]a$gd0JXZ\  ",0<@LP\`ƽʽֽڽ".2>BNRx|~̾оԾ  4B :ĹĹ h06h>Wh0CJaJhhh0CJaJ h$h0 h0H*h$h0CJaJh0h]eh06 h6_|6h]eh6_|6GƼмUE222$$&`#$/Ifa$gd0$&`#$/Ifgd0kd$$Ifl4\^)"` t 6`0644 laмڼ$$&`#$/Ifa$gd0kd$$Ifl4֞^ )"  `k t 6`0644 la"2BRb$$&`#$/Ifa$gd0$&`#$/Ifgd0bdkd$$Ifl֞^ )" `k t 6`0644 ladz̽ܽ$$&`#$/Ifa$gd0$&`#$/Ifgd0ܽ޽kd$$Ifl֞^ )" `k t 6`0644 la޽$4DT$$&`#$/Ifa$gd0$&`#$/Ifgd0TVkd $$Ifl֞^ )" `k t 6`0644 laVn~¾Ҿ$$&`#$/Ifa$gd0$&`#$/Ifgd0ҾԾkd $$Ifl֞^ )" `k t 6`0644 laԾ"$$&`#$/Ifa$gd0$&`#$/Ifgd0"$kdc $$Ifl֞^ )" `k t 6`0644 la$&4bt$$&`#$/Ifa$gd0$&`#$/Ifgd0$h]^ha$gd0$hd]^ha$gd0:N`b"&(26BFPT`d".2>BNRnx~  ftlh0CJaJ h0H* h$h0h$h0CJaJh0h]eh06 h6_|6 h06PUE222$$&`#$/Ifa$gd0$&`#$/Ifgd0kd? $$Ifl4\^)"` t 6`0644 la$$&`#$/Ifa$gd0kd $$Ifl4֞^ )"  `k t 6`0644 la(8HVf$$&`#$/Ifa$gd0$&`#$/Ifgd0fhkd $$Ifl֞^ )" `k t 6`0644 lah~$$&`#$/Ifa$gd0$&`#$/Ifgd0kd$$Ifl֞^ )" `k t 6`0644 la$4DT$$&`#$/Ifa$gd0$&`#$/Ifgd0TVkda$$Ifl֞^ )" `k t 6`0644 laVn$$&`#$/Ifa$gd0$&`#$/Ifgd0kd=$$Ifl֞^ )" `k t 6`0644 la  $$&`#$/Ifa$gd0$&`#$/Ifgd0 "kd$$Ifl֞^ )" `k t 6`0644 la"$&(*,.024f$$$&`#$/Ifa$gd0$$&`#$/Ifgd0$h]^ha$gd0$e]^ea$gd0"UE222$$$&`#$/Ifa$gd0$$&`#$/Ifgd0kd$$Ifl4\^)"` t 6`$0644 la@^`blp|"&@JNX\hlx|24lrtvh._h$h0CJH*aJ hEh0hEh0H* h0H*h$h0CJaJh0<",6@$$$&`#$/Ifa$gd0@Bkd{$$Ifl4֞^ )"  `k t 6`$0644 laBTbr$$$&`#$/Ifa$gd0$$&`#$/Ifgd0kd_$$Ifl֞^ )" `k t 6`$0644 la($$$&`#$/Ifa$gd0$$&`#$/Ifgd0(*kd;$$Ifl֞^ )" `k t 6`$0644 la*@N^n~$$$&`#$/Ifa$gd0$$&`#$/Ifgd0kd$$Ifl֞^ )" `k t 6`$0644 la$$$&`#$/Ifa$gd0$$&`#$/Ifgd0kd$$Ifl֞^ )" `k t 6`$0644 la(4>JVbl$$$&`#$/Ifa$gd0$$&`#$/Ifgd0lnkd$$Ifl֞^ )" `k t 6`$0644 lanprtv d]gd4 gd0$hd]^ha$gd0$d]a$gd021h:p4. A!"#$% DyK mkaroglan@yahoo.comyK 6mailto:mkaroglan@yahoo.com$$If!vh5555#v#v:Vl4 t 6`6+55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl4 t 6`6+555 5`5k55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl t 6`6555 5`5k55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl t 6`6555 5`5k55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl t 6`6555 5`5k55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl t 6`6555 5`5k55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl t 6`6555 5`5k55$$If!vh5555#v#v:Vl4 t 6`6+55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl4 t 6`6+555 5`5k55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl t 6`6555 5`5k55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl t 6`6555 5`5k55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl t 6`6555 5`5k55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl t 6`6555 5`5k55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl t 6`6555 5`5k55$$If!vh5555#v#v:Vl4 t 6`6+55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl4 t 6`6+555 5`5k55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl t 6`6555 5`5k55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl t 6`6555 5`5k55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl t 6`6555 5`5k55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl t 6`6555 5`5k55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl t 6`6555 5`5k55$$If!vh5555#v#v:Vl4 t 6`$6+55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl4 t 6`$6+555 5`5k55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl t 6`$6555 5`5k55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl t 6`$6555 5`5k55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl t 6`$6555 5`5k55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl t 6`$6555 5`5k55$$If!vh555 5`5k55#v#v#v #v`#vk#v#v:Vl t 6`$6555 5`5k55@@@ }NormalCJ_HaJmHsHtHf@f }Naslov 2$<@&,56CJOJQJ\]^JaJmH sH tH >A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k@. Bez popisat@t }Reaetka tablice7:V06U@6 9tX Hiperveza >*B*ph]Prsij !"#$%&'()*+,-./08 r s JKPYZn"$i$&B'X'e'2,M,0q7z7==BBBEEEFF&G'G1H2HHHIIJJsKtKLLLLMMMMNNOOOOPPtQuQRRSS7TTTTTTTUU UUUUUU(U0U7U?UGUOUWUXUcUkUsU{UUUUUUUUUUUUUUUUUUV VVVVV$V)V.V3V4V5VVJWSW^WiWsWtWuWzWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWX X XXX&X.X6X>XFXGXSX[XdXmXuX}XXXXXXXXXXXX6YYYYYYYYYZZ ZZZZ Z(Z0Z8Z@ZGZOZPZ[ZcZkZsZ{ZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[ [[[["['[,[-[.[/[0[1[2[3[4[5[6[[s\|\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]]]] ](]0]1]<]C]K]S][]d]l]m]y]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000 0 0 0 0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000 0 0 0 0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000 0 0 0 0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00006 ,=^IԃVХ&J:v3689:<fgikp{V <2["ķvxfh.0мbdܽ޽TVҾԾ"$fhTV ""@B(*lnv47;ehjlmnoqrstuvwxyz|}~v5]X8@0(  B S  ? _Toc230054024](]xp5p_#pĭ&p 'p"p3p4pp7pt8p$9p9pd:p:p;pT;pD=pd'p'p<p\'p'p'pl'p'pL'pܣ'p<'p̥'p|'p,'p,'pܧ'p'p<'p̩'p|'pL'p`#p_#p,'pܭ'p'p'p,'ppԣ.p.pl.p.pl. p. pl. p. pl. p.pl.p.pl.p.pl.p.pl.p.pܯ.p\.pܰ.p\.pܱ.p\.pܲ.p\.pܳ.p\. pܴ.!p\."pܵ.#p\.$pܶ.%p\.&pܷ.'pԹ.(pT.)pԺ.*pT.+pԻ.,pT.-pԼ..pT./pԽ.0pT.1pԾ.2pT.3pԿ.4pT.5p.6pT.7p.8pT.9p.:p|.;p.p|.?p.@p|.Ap.Bp|.Cp.Dp|.Ep.Fp|.Gp.Hp|.Ip.Jp|.Kp.Lp|.Mp.n7Uy1H"""+)a++/1008L::?@@AQPQPXR.T(U0U7U?UGUOUXUcUsU{UUUUUUUUUUUUUUVVWWWWWWWWWWX XXX.X>XGXmX}X-Y Z(Z0Z8Z@ZGZPZ[ZcZkZ{ZZZZZZZZZZZZZZZ[\\\\\]] ](]1]C]d]m]]]]      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvws <[~"6M"""1)e++/6008R::?@@A[P[P`R5T/U6U>UFUNUVU]UjUzUUUUUUUUUUUUUUV VVWWWWWWWWWX XXX%X5XEXMXtXX4Y'Z/Z7Z?ZFZNZUZbZjZrZZZZZZZZZZZZZZZ[[\\\\\]]']/]6]J]k]s]]]]  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvw9Z*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsState9Y*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace>X*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PersonNameCx*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter `~I0 kg1,2 m10,87 a11,00 a110,0 a112 kg117 kg12,23 a12,37 a120,0 a13,22 a130,0 a14,57 a150,0 a16,97 a160,0 a17,75 a17,77 a170,0 a180,0 a19,91 a2,1 m20,23 a20,48 a20,66 a2007. g21,20 ac22,35 a22,38 a220,0 a224 kg23 kg23,63 a23,79 a24,05 a24,76 a25,09 a25,17 a25,58 a26,11 a27,66 a27,79 a28,31 a30,92 a33,61 a34,28 a35,38 a38,60 a39 kg40,89 a41,17 a42,14 a43,10 a43,14 a43,86 a43,95 a448 kg45 kg45,33 a51,36 a53,16 a54,34 a56 kg59,26 a6,02 a7,18 a70 kg74,15 a80,0 a89,29 a89,35 ala Vigne ProductIDxHxHBxHxHxHBxHxHxHxHxHBxHxHBxHxHxHxH0xHxHxHxH9xHxH>xHxHxHxH8xHxHxHBxHZYXHGxHxHxHDxHxHxHxH xHxH xHxH xH xH xHBxHxHxH xH xH xHxH xHxH xH xH xHxH'xHxH xH"xHxHxHxHxH&xHxH%xHBxH*xH:xH-xH,xHxH+xH xHxHxH/xH xH1xH@xHxHxHxH4xH#xHAxHxHBxH7xHxH5xHxHxHxHxH<xH$xH2xHxHxHxH?xH)xH!xH.xHxHCxH=xH(xH3xHBxHExH;xHxHFxH6}\^hj078RS ab "#  " + - 5 6 C E r s   - . 2 3 !$%-.129CFGPQUV]dou|} ADGHLY`bUVtuJKOP12MOPS `bdegj  45UV #$%'YZmnk*+\]  ) * X Y l m """""""""""""":#<#>#A# $$/$1$6$7$b$d$f$i$q$r$3%4%5%7%%%%%&&''/'0'A'B'W'X'd'e'''''((*(+(((((((z){))))))*K*L*P*R**********+++++++F,H,L,M,X,Y,--////// 0 0001111@2A2B2D222333333[4\444446666y7z777889999;;;;;;-<.<0<2<<<========>>??????????@@@@@@@@@@kAlAmApA}A~AAAAABBBBCCCCXDYD\E]EEEEEEEEETFUFWFYFFFFFFFFFGGG G%G(G)G+GQGSGGGGGHH(H)H1H3H4H6HRHTHHHHHHHHH II~IIIIIIII J JjJkJxJyJJJJJJJ/K0K^K_KrKuKvKxKKKKKKKKLLL!LLLLLMMM6M7M@MMMMM N"N$N)N9N?NNNOOO#OOOOOOOOP5P:P;PCPqPxPPPPPPNQOQbQcQsQvQxQRRST@THTITVTWT]TgToTpT{TTTTTTTTTTTTTTTpUrUUUxVVVVVVVVVVVVVVWWWWW"W$W+W,W4WWWaXcXjXlXXY?YGYHYUYVY\Y`YgYhYsYwY|Y}YYYYYYYYYYYYZZ[[[[[[[[[\\ \\\\"\#\(\1\;\=\B\C\K\M\T\U\]\\\a]c]]qshj078  q s IKOPXZmn"" $$h$i$&&A'B'W'X'd'e'1,2,L,M,00p7q7y7z7====BB BBEEEEFF%G'G0H2HHHIIJJrKtKKLL&LLLLLMMMNN.NO(OOOOPPsQuQRRSS6T7TTTTTTTTTTUUU U UUUUUUUUU'U(U/U0U6U7U>U?UFUGUNUOUVUXUbUcUjUkUrUsUzU{UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUVV VVVVVVVV#V$V(V)V-V.V2V5VVVIWJWRWSW]W^WhWiWrWuWyWzW~WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXX X XXXXX%X&X-X.X5X6X=X>XEXGXRXSXZX[XcXdXlXmXtXuX|X}XXXXXXXXXXXXXXXXX5Y6YYYYYYYYYYYYYZZZZ Z ZZZZZZ Z'Z(Z/Z0Z7Z8Z?Z@ZFZGZNZPZZZ[ZbZcZjZkZrZsZzZ{ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[ [ [[[[[[[!["[&['[+[6[[[r\s\{\|\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]]]]]]]]] ]'](]/]1];]<]B]C]J]K]R]S]Z][]c]d]k]m]x]y]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]3333334EET5VJWXY6[s\]]]?[~^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.?[k)4m/G0a"hkSB^I)<IL~'E }jbtjGsB19Ybcx} % 2  ; T* V _ i ?r 6 9 y P m O^KtkhR4KTo{0Ji~7y9We_t|:_)Y+6H`IG[Cpq  (62 W *1fH7EtUFs`dsx1}U&1zy*E* MT k !>!xD!c" g"e#1#29#P#$I$1$e\$%-% 2%);%B%_%!q%}2&>&H&3'0'R'j')B)sv)y))@*q+pG,8],z -p -\-/>]}>z?@Y@~5A"KA,NA PAfAiADuAVB BYB_BbBqBwB%CF1CZCjCqCDU'DfD2E4E9E~`EmEFG G!/H1H>HOHtH xHjI(J,J`,KERKbKbZLMdBMGMuM;N{NOAO'PmPG{PjQQL]Q%~QIRVR SS; SjT$T|T+U|/U~IUhUV VV1VWW:WcWkWmXNX]X9tXYGY{PYnY_ ZZ/"Z2Z5Zg8ZUZ2pZW[25\e]^e^mh^o^v^ __._`C/`s6`9`aa#6a*bPbcw8c8cx d.d!1eUfVf!gfg5gXg,h`,i.jSjkk(FkvlMlxPl,mZ8mEmymnnn.*o-=oHo\opDpc$pDEpn"q4uqqvqrPDrQrirF/lR]kiOGq ADop#N9Gx2+BjNn> H8 BOnGM,<YEmo C()J`N7q.>O`s/R"r} % wW<`ZZ|[d !,Y\H`c9ZcYE6o6I[\oYtQ txm#N)Ww|?&-_6Ky~`P+Vi(FZGf ]EfsFt+ ]#gl~'OTr:BqNQJr, c9o:w$7| L>\`}i!?@wXZ LNc^ Z>TWq {Ko w)"DxE v %zR0Ec E&,?tMhJ>Rdd>G\x 0g5CJT[|c7eq_w Dw"++/@C=&]tn?J8W9Rs+o@'zeit`xx( @as|n^0 t*S5+O6A`(C,,HQPZa3nl=/y7D3Of`n"LLS7TTTTTTTUU UUUUUU(U0U7U?UGUOUWUXUcUkUsU{UUUUUUUUUUUUUUUUUUV VVVVV$V)V.V3V4VJWSW^WiWsWtWuWzWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWX X XXX&X.X6X>XFXGXSX[XdXmXuX}XXXXXXXXXXXYYYYYYYYZZ ZZZZ Z(Z0Z8Z@ZGZOZPZ[ZcZkZsZ{ZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[ [[[["['[,[-[s\|\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]]]] ](]0]1]<]C]K]S][]d]l]m]y]]]]]]]]]]]]]]]]]@4PPPPPP%P'P*P,P26]`` ` ``(@`$`*`,`.`8`D`H`N`R`^`zUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"q݄FޢiۦO/O/!24d]] 2qHX)?}25 marko Oh+'0|   , 8 D P\dlt5  Normal.dotmarko5Microsoft Office Word@zT@:F%d@#9\@j_O՜.+,D՜.+,0 hp|  /] 5 Naslov 8@ _PID_HLINKSApZsmailto:mkaroglan@yahoo.com  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ Root Entry Fb޿_ Data 1TableWordDocument4PSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q