Pregled bibliografske jedinice broj: 529881
Od spoznaje do proizvoda u veterini
Od spoznaje do proizvoda u veterini // Postanimo nacija uspješna u vlastitoj obnovi - Sažeci izlaganja / Božićević, Juraj (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo za sustave (CROSS), 2011. str. 15-15 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 529881 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Od spoznaje do proizvoda u veterini
(From knowledge to the product in the veterinary medicine)
Autori
Šimpraga, Miljenko ; Shek-Vugrovečki, Ana ; Pejaković, Jadranka ; Radin, Lada
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Postanimo nacija uspješna u vlastitoj obnovi - Sažeci izlaganja
/ Božićević, Juraj - Zagreb : Hrvatsko društvo za sustave (CROSS), 2011, 15-15
Skup
Prigodni znanstveni i stručni skup uz dvadesetu obljetnicu CROSS-a: Postanimo nacija uspješna u vlastitoj obnovi
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.10.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Hrvatska; transfer znanja i tehnologija; poljoprivreda; krš; ovčarstvo; kozarstvo
(Croatia; knowledge and technology transfer; agriculture; karst; sheep; goat farming)
Sažetak
Tehnološki razvijena društva značajan dio svoga BDP-a ostvaruju kroz tvrtke utemeljene na znanju i modernim tehnologijama. Prema tome, želi li i Hrvatska postati "društvo znanja" mora poticati razvoj vlastitih tehnologija, za što je potrebno aktivirati znanstveno-istraživačke potencijale i intenzivirati raznolike programe suradnje znanosti i svih segmenata gospodarstva. U tom smislu, posebnu pozornost treba posvetiti transferu znanja i tehnologija u poljoprivredu i prehrambenu industriju, jer Hrvatska u tom segmentu ima izvanredne prirodne potencijale. Najbolji primjer kako Hrvatska loše koristi taj potencijal je zapušten ruralni prostor hrvatskog krša koji čini polovicu ukupnog teritorija Hrvatske. Upravo ti prostori danas imaju gotovo idealne uvjete za razvoj stočarstva temeljenog na uzgoju izvornih pasmina ovaca i koza. U posljednjih dvadesetak godina, njihov broj se prepolovio, a koriste se uglavnom za proizvodnju samo jednog proizvoda – mesa, ili sira. S obzirom na biološki potencijal krških područja, budući razvoj ovčarstva i kozarstva mora se temeljiti na inovativnim programima i projektima koji će vrjednovati prirodne resurse u skladu s načelima održivog razvoja. To podrazumijeva koncept gospodarskog razvoja koji će omogućiti naseljavanje uz uvjet očuvanja visokorizičnog krškog okoliša i kulturnog identiteta prostora. Dakle, ovčarstvo i kozarstva na krškim područjima mora se temeljiti na izvornim pasminama te stoljetnoj tradiciji uz uvažavanje specifičnosti okoliša i zahtjeva potrošača. Na taj način proširiti djelatnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i poljoprivrednih zadruga te unaprijediti proizvodnju tradicionalnih/autohtonih i ekoloških proizvoda - mesa i mesnih prerađevina te sira, skute i drugih proizvoda. Kako su na tržištu takvi proizvodi cijenjeni i traženi, poticanjem i zaštitom ove proizvodnje proširit će se trgovinska razmjena, zaštititi tradicionalni proizvodi od nestajanja i imitacija te pomoći potrošaćima u prepoznavanju kakvoće proizvoda. Uz to, obogatiti će se i domaća gastronomska ponuda koja uz prirodne ljepote može biti temelj razvoja seoskog turizma na krškim područjima. Razvoj svake djelatnosti na zapuštenim krškim područjima, a posebice razvoj ovčarstva i kozarstva koji za cilj ima proizvodnju tradicionalnih, ekoloških i inovativnih proizvoda, uz osiguranje neophodne infrastrukture, sigurno će: 1) zaustaviti trend depopulacije stanovništva iz tih krajeva, 2) osigurati održivi povratak već iseljenog stanovništva, i 3) privući one koji svoj radni i životni vijek žele provesti u okruženju koje pruža kvalitetu života koja nije dostupna u urbanom prostoru.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Veterinarska medicina
POVEZANOST RADA
Projekti:
053-1780469-2110 - Normizacija nekih pokazatelja zdravlja hrvatskih izvornih pasmina ovaca (Šimpraga, Miljenko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Veterinarski fakultet, Zagreb
Profili:
Jadranka Pejaković Hlede
(autor)
Miljenko Šimpraga
(autor)
Lada Radin
(autor)
Ana Shek-Vugrovečki
(autor)