Naslov
“Dao Bog zdravlja”: o povezanosti religioznosti i zdravlja u Hrvatskoj
(“May God Give Us Health”: Correlation Between Religiosity and Health in Croatia)

Autori
Ančić, Branko ; Marinović Jerolimov, Dinka

Izvornik
Sociologija i prostor (1846-5226) 49 (2011), 1; 71-89

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
religioznost; zdravlje; zdravstveno ne/odgovorno ponašanje; samoprocjena zdravstvenih teškoća; samoprocjena osobnog zdravstvenog stanja
(religiosity; health; ir/responsible behaviour with regard to health; self-estimate of health problems; self-estimate of general personal state of health)

Sažetak
Interdisciplinarna istraživanja koja se provode zadnjih nekoliko desetljeća ukazuju na postojanje korelacije između religioznosti i zdravlja. Religija kao sustav vrednota i svjetonazora ima značajan utjecaj na zdravlje koje se sve više promatra s kulturološkog aspekta pri čemu i sociologija sudjeluje kao relevantna, reflektirajuća disciplina. Tijekom 1960-ih godina značajno se povećao broj empirijskih studija koji se usredotočuju na istraživanje religioznosti i zdravlja. To su najvećim dijelom američka (poglavito epidemiološka) istraživanja u kojima se počelo postavljati pitanja o crkvenoj praksi, religijskoj involviranosti, religijskoj pripadnosti, molitvama, važnosti religijskih vjerovanja, što je čak dovelo do razvoja epidemiologije religije. Nalazi su često, ali ne i uvijek, pokazivali pozitivne efekte religije na zdravlje. U Hrvatskoj je odnos religioznosti i zdravlja, osobito njegov sociologijski vidik, neistražena tema. Stoga smo, temeljem nekoliko indikatora iz istraživanja Društvene i religijske promjene u Hrvatskoj provedenog 2004. godine na reprezentativnom uzorku punoljetnih stanovnika željeli provjeriti hipotezu o povezanosti religioznosti i zdravlja u hrvatskom društvu. Kao indikatore religioznosti koristili smo religijsku samoidentifikaciju, učestalost odlaženja u crkvu i učestalost osobne molitve, a kao indikatore zdravlja zdravstveno ne/odgovorno ponašanje, samoprocjenu zdravstvenih teškoća i samoprocjenu osobnog zdravstvenog stanja. Za testiranje hipoteze koristili smo logističku i ordinalnu regresijsku analizu. Utvrđeno je postojanje povezanosti između religioznosti i zdravlja, međutim mali broj i vrsta indikatora te vrlo niska proporcija objašnjene varijance ne dopuštaju zaključak o prirodi te povezanosti, tj. je li ona pozitivna, negativna ili i pozitivna i negativna. Neistraženost teme u nas i njena kompleksnost ukazuju na potrebu teorijskog (sociološkog) utemeljenja budućih istraživanja, razvijanja kompleksnog sustava varijabli/indikatora, te osobito na potrebu interdisciplinarnog pristupa ukoliko se želi doći do razumijevanja i smislenih objašnjenja odnosa religioznosti i zdravlja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA