Pregled bibliografske jedinice broj: 528126
Panrusizam i svesrpstvo u djelima Krste Misirkova i Ive Pilara u drugom desetljeću dvadesetoga stoljeća
Panrusizam i svesrpstvo u djelima Krste Misirkova i Ive Pilara u drugom desetljeću dvadesetoga stoljeća // Hrvatsko-makedonske književne, jezične i kulturne veze. Zbornik radova 3 / Kalogjera, Goran, Tocinovski, Vasil, Durić, Dejan (ur.).
Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2011. str. 381-390 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 528126 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Panrusizam i svesrpstvo u djelima Krste Misirkova i Ive Pilara u drugom desetljeću dvadesetoga stoljeća
(Pan-Russianism and Pan-Serbism in the Works of Krste Misirkov and Ivo Pilar in the Second Decade of the Twentieth Century)
Autori
Despot, Igor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Hrvatsko-makedonske književne, jezične i kulturne veze. Zbornik radova 3
/ Kalogjera, Goran, Tocinovski, Vasil, Durić, Dejan - Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2011, 381-390
ISBN
978-953-6104-81-9
Skup
Treći simpozij hrvatsko-makedonske književne, kulturne i jezične veze
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 23.03.2011. - 25.03.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Panrusizam; svesrpstvo; Balkanski ratovi; Prvi svjetski rat; Makedonija
(Panrussianism; Panserbism; Balkan Wars; First World War; Macedonia)
Sažetak
Krsto Petkov Misirkov i Ivo Pilar su u različitim situacijama, iz različitih pozicija jednako ocijenili ulogu Rusije i Srbije u krizama 1912/13. i 1914/18. Rođeni iste, 1874. godine u dva susjedna Carstva (Osmanskom i Austrijskom) duboko su se razočarali u ruskoj i srpskoj vanjskoj politici te su i jedan i drugi došli do zaključka da je slavenska politika elita njihovih nacija uvelike pogrešna. Misirkov je do tih zaključaka došao tijekom i nakon Drugog balkanskog rata, a Pilar je te zaključke u svojoj glavi vrtio od početka dvadesetog stoljeća, ali je neposredni povod za pisanje njegovih najvažnijih djela bio Prvi svjetski rat. I Rusi i Srbi s početka dvadesetog stoljeća su, prema zaključcima obojice autora, slavensku politiku iskorištavali za svoje interese. Srbija za pijemontizaciju južnih Slavena, a Rusija za nametanje svoje dominacije svim Slavenima. Obojica kao recept nude udaljavanje tih istih elita od slavenske priče uz pomoć pametnije politike Austro-Ugarske Monarhije prema južnim Slavenima ili kroz obrazovanje potpuno drugačije bugarske elite.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
