Pregled bibliografske jedinice broj: 528022
In situ kopolimerizacija metakrilata uz karboksilirane ugljikove nanocijevi
In situ kopolimerizacija metakrilata uz karboksilirane ugljikove nanocijevi, 2011., diplomski rad, diplomski, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb
CROSBI ID: 528022 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
In situ kopolimerizacija metakrilata uz karboksilirane ugljikove nanocijevi
(In situ copolymerization of methacrylates with carboxylated carbon nanotubes)
Autori
Đapić, Martin
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Mjesto
Zagreb
Datum
30.09
Godina
2011
Stranica
56
Mentor
Vidović, Elvira
Neposredni voditelj
Karažija, Tomislav
Ključne riječi
metakrilati; in situ; MWCNT; nanokompoziti
(methacrylates; in situ; MWCNT; nanocomposites)
Sažetak
Pripravljene su dvije serije nanokompozita na bazi kopolimera metil-metakrilata (MMA) i oktadecil-metakrilata (ODMA) u različitim molarnim omjerima i nefunkcionaliziranih, a zatim i karboksiliranih višestjenčanih ugljikovih nanocijevi (MWCNT) masenih udjela 0, 1 %, 0, 2 %, 0, 5 % i 1 % in situ. Metodom kontaktnog kuta je ispitivana hidrofilnost/hidrofobnost kompozita, dispergiranost nanocijevi je ispitivana pretražnom elektronskom mikroskopijom (SEM), a termomehanička svojstva su ispitivana dinamičko mehaničkom analizom (DMA). Ustanovljeno je kako su svi kompoziti blago hidrofobni, te kako je ta hidrofobnost izraženija s porastom udjela ODMA. Nadalje, pokazano je kako karboksilirane nanocijevi snižavaju vrijednosti kontaktnog kuta za približno 5 ° u odnosu na nefunkcionalizirane. Skenirajućom elektronskom mikroskopijom pokazano je kako je dispergiranost nanocijevi dobra, pri čemu je efekt značajniji kod karboksiliranih nanocijevi. Međutim, vidljivo je da kod većih udjela nanocijevi (0, 5 % i 1 % mas.) dolazi do aglomeriranja nanocijevi, bez obzira jesu li karboksilirane ili ne. DMA ispitivanjima je utvrđeno da kod svih kompozita postoje α i β fazni prijelazi. Također je ustanovljeno kako svi kompoziti imaju lošija termomehanička svojstva od čistog kopolimera poli(MMA-ko-ODMA). Foxovim modelom su uspoređene teorijske vrijednosti staklišta s onima dobivenim eksperimentalno te je utvrđeno kako su ekperimentane vrijednosti znatno više od teorijskih.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb