Naslov
Prikaz najistaknutijih europskih terorističkih organizacija 20. stoljeća Borci za slobodu ili teroristi?
(Preview Europe's most prominent terrorist organizations 20th century Freedom fighters or terrorists?)

Autori
Pandža, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
29.09

Godina
2011

Stranica
59

Mentor
Dukovski, Darko

Ključne riječi
Terorizam
(Terorism)

Sažetak
Današnji medijski prostor gotovo svakodnevno spominje neku vrstu terorističkoga aktivizma neovisno o razlozima akcija, mjestima napada, žrtvama koje su samo dio statistike. Vraćanjem u bližu, ili nešto dalju prošlost nailazimo na slične događaje koji su lako usporedivi s onim što se danas događa. Istraživanjem odabrane teme, i to sagledavanjem obaju sukobljenih strana, pokušavamo shvatiti zašto se uopće formiraju takve organizacije, s kojom idejom, koji povodom. Politički i ekonomski aspekti presudni su za shvaćanje uzroka nastajanja organizacija u bilo kojem vremenskom okviru, pa analizom „starijih“ organizacija lakše razumijemo postojanje suvremenih. Suvremeni terorizam koristi se metodama i sredstvima karakterističnima za tehnološki napredno 21. stoljeće (kemijski terorizam, internetski terorizam), no, ideje i razlozi bunta često su usporedivi s nacionalnim ili ideološkim idejama u prošlosti. Pa i organizacije koje su odabrane u istraživanju, Irska republikanska armija (eng. IRA), Euskadi ta Askatasuna (bask. ETA), Frakcija crvene armije (njem. RAF) te Crvene Brigade (tal. Brigate Rosse) usporedive su prema ideološkom opredjeljenju. Analiza dostupne literature daje uvid u ekonomske i političke okolnosti koje su preduvjetom nastajanja spomenutih organizacija, što čini razumljivim formiranje gerilskih skupina u pojedinim zemljama. Kako bilo, to ne opravdava sredstva i načine borbe protiv nametnute politike i terora. Pitanje „Borci za slobodu ili teroristi?“ samo se nameće, ali ne postoji jednostavan odgovor. Spomenute su skupine odgovorne za veliki broj žrtava, slučajnih ili namjernih, materijalnu štetu, no krivnja ne staje na jednoj strani. Razdoblje je to ratova, nemira, štrajkova, bombi, otmica, iznuda, pljački na svim stranama. Borba za slobodu odgovor je na državni teror, ali pogrešnim (nekad možda jedinim mogućim) sredstvima. Sredstva se ne biraju, žrtve se ne broje pa one terorističke postaju minorne o odnosu na broj žrtava lokalnih ratova šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća. Istraživanje literature za pisanje rada dovelo je do (pre)velikog broja knjiga, članaka, vezanih uz terorizam 11. Rujna, ne spominjući niti retkom događanja 20. stoljeća ili prije. Analizom pak literature koju s predmetnicom terorizam nalazimo u knjižnici, dolazimo do rijetkih primjeraka koji aktivne terorističke grupe smještaju u vrijeme 20. stoljeća, a još manje vezano za ranija razdoblja. Stvara se dojam da terorizam započinje s 2001. godinom s obzirom na broj stranica koje napad na WTC u New Yorku vežu uz termin terorizam. Samo poneki autori priznaju da je 20. stoljeće stoljeće terorizma s obzirom na broj aktivnih terorističkih organizacija, učestalost i brutalnost i broj žrtava. Ideja je ovoga rada skupiti na jednom mjestu informacije o četirima organizacijama koje su se akcijama, publicitetom i brutalnošću istaknule u povijesti. Literatura koju sam koristila daje velik broj informacija i bazična je za daljnje istraživanje ove tematike. Znanstveni članci izvor su najsuvremenijih saznanja, dok kronike, prvenstveno u slučaju RAF-a (Pavle Kalinić, RAF 1970. – 1998., Profil, Zagreb, 2002.) te Crvenih brigada (Joško Palavršić, Gerila na asfaltu, Biblioteka „Tajne sile“, Zagreb, 1988.) opisuju zbivanja, akcije, napade u Njemačkoj i Italiji do najsitnijih detalja. Službene internetske stranice pojedinih organizacija, iako nisu aktivne danas, opisuju članove dajući im pomalo mitski status, no i to upotpunjuje sliku tadašnjih vremena. Strana pak literatura mnogo detaljnije, ali i pristranije govori o političkim prilikama, akterima pojedinih organizacija, dok novija pokušava zauzeti neutralan stav.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA