Naslov
Akademska motivacija i samoefikasnost s obzirom na dob i spol
(Academic motivation and self-efficacy with regard to age and gender)

Autori
Propadalo, Antonija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Split

Datum
22.09

Godina
2011

Stranica
39

Mentor
Reić-Ercegovac, Ina

Ključne riječi
motivacija; samoefikasnost; ciljne orijentacije
(motivation; selfe-efficacy; goal orientation)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos samoefikasnosti i motivacije kod učenika osnovnoškolske dobi. U istraživanju je sudjelovalo 154 učenika petih i osmih razreda osnovne škole. Sudionici su ispunjavali Upitnik samoefiksnosti za djecu te Inventar školske motivacije. Analizom prikupljenih podataka dobiveni su rezultati koji pokazuju da su prosječna socijalna, akademska i emocionalna samoefikasnost kod učenika osnovnoškolske dobi relativno visoko procijenjene. Učenici najvišom procjenjuju svoju socijalnu samoefikasnost dok su akademska i emocionalna samoefikasnost percipirane nešto nižima. Što se tiče ciljnih orijentacija u motivaciji, učenike prosječno najviše motivira usmjerenost na zadatak, zatim usmjerenost na socijalne odnose. Slijede usmjerenost na nagrade te, orijentacija koja ih najmanje motivira u usporedbi s ostalima, usmjerenost na izvedbu. Akademska komponenta samoefikasnosti povezana je s najvećim brojem motivacijskih aspekata. Promatrajući rezultate socijalne samoefikasnosti dolazi se do zaključka da dob i spol učenika značajno utječu na rezultate, dok se isti efekti ne percipiraju značajnim na procjenu akademske i emocionalne samoefikasnosti. Nadalje, analizom podataka, utvrđena su dva značajna efekta na rezultate motivacije ; dob i ciljna orijentacija. Rezultati ukazuju da postoji razlika u razini motiviranosti učenika petih i osmih razreda. Naknadna analiza upućuje na zaključak da su učenici petih razreda više motivirani od učenika osmih razreda. Naknadno je utvrđeno, da su učenici koji postižu najviše rezultate u usmjerenosti na zadatak najmotiviraniji u školskom kontekstu. Slijede oni koje motiviraju socijalni odnosi, oni koji su orijentirani na nagrade te, naposljetku, učenici motivirani na izvedbu. Također je vidljivo da je poredak ciljnih orijentacija jednak za oba spola, i za djevojčice i za dječake, bez obzira na to jesu li peti ili osmi razred. Vrijedi da je najveći motivator usmjerenost na zadatak, zatim usmjerenost na socijalne odnose, potom nagrade pa izvedbu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA