Naslov
Infrastruktura radioekološkog monitoringa zraka u Republici Hrvatskoj
(Infrastructure of radioecological monitoring in the Republic of Croatia)

Autori
Branica, Gina ; Franić, Zdenko ; Marović, Gordana ; Senčar, Jasminka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbrornik sažetaka Sedmoga hrvatskoga znanstveno-stručnog skupa ZAŠTITA ZRAKA ´11 / Šega, Krešimir - Velika Gorica : Hrvatsko udruženje za zaštitu zraka (HUZZ), 2011, 110-111

Skup
Sedmi hrvatski znanstveno-stručni skup ZAŠTITA ZRAKA ´11

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 13.09.2011. - 17.09.2011

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
sporazum EUROATOM; Republika Hrvatska; radioekološka istraživanja zraka
(EUROATOM treaty; Republic of Croatia; radioecological investigation of air)

Sažetak
Republika Hrvatska je kao zemlja kandidat za pristupanje u punopravno članstvo Europske unije (EU) morala usuglasiti svoju pravnu stečevinu sa Sporazumom Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM), pa će tom sporazumu automatski pristupiti danom pristupa u EU. Sporazum EURATOM zahtijeva da svaka zemlja pristupnica mora imati uspostavljenu infrastrukturu za kontinuirano ispitivanje i nadzor (monitoring) radioaktivne kontaminacije zraka, vode i tla, te osigurati sukladnost s tzv. osnovnim sigurnosnim standardima (Basic Safety Standards) Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Ispitivanje radioaktivne kontaminacije zraka u Hrvatskoj provodi laboratorij akreditiran po međunarodnoj normi HRN EN ISO/IEC 17025, Jedinica za zaštitu od zračenja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI). Rezultati se koriste za procjenu doza kao mjeru rizika od izlaganja ionizirajućem zračenju. Radioekološka istraživanja zraka koja se provode u Republici Hrvatskoj dio su proširenog programa praćenja stanja radioaktivnosti okoliša u Hrvatskoj koja su započela 1959. godine, tj. u vrijeme intenzivnih pokusnih eksplozija nuklearnog oružja u atmosferi. U sklopu tih istraživanja provodi se kontinuirano mjerenje brzine ekspozicijske doze u Zagrebu, Čakovcu i Đakovu, određivanje ukupne beta aktivnosti u Zagrebu, gamaspektrometrijska analiza zraka (ukupno 41 radionuklid) u Zagrebu i Zadru, određivanje ukupne beta aktivnosti oborina u Zagrebu, Bjelovaru, Osijeku, Puli i Rijeci, gamaspektrometrijska analiza oborina u Zadru, Dubrovniku i Zagrebu i specifično određivanje radiostroncija u oborinama sakupljenog u Osijeku i Zadru. Navedena istraživanja zraka u potpunosti zadovoljavaju zahtjeve članka 36 Sporazuma EURATOM kojim se propisuje opseg i frekvencija uzorkovanja kao i radionuklidi koji se moraju kontrolirati, te u tom segmentu Republika Hrvatska u potpunosti poštuje smjernice europske legislative vezane uz praćenje stanja radioaktivnosti zraka. Rezultati se objavljuju u obliku godišnjih izvještaja. Javno su dostupni putem Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost. Dugoročno istraživanje radioaktivne kontaminacije zraka i oborina ukazuje da je u Republici Hrvatskoj glavni zagađivač 137Cs, čije se vrijednosti koncentracija aktivnosti još od nesreće nuklearnog reaktora u Čornobilju eksponencijalno smanjuju. Također, eksponencijalno se smanjuju i prosječne godišnje vrijednosti ekvivalentne doze koju hrvatska populacija primi izravnim ozračivanjem, a koja je godine 2010. bila na razini od oko 1 mSv. Valja napomenuti da su koncentracije aktivnosti 137Cs u zraku niske, te na mjesečnoj razini iznose oko 2×10-6 Bqm-3 što se približava granici detekcije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika, Kemija, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA