Pregled bibliografske jedinice broj: 524406
Zaštita srednjopaleolitičkog lokaliteta Mujina pećina kod Kaštela
Zaštita srednjopaleolitičkog lokaliteta Mujina pećina kod Kaštela // Knjiga sažetaka
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2011. (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 524406 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zaštita srednjopaleolitičkog lokaliteta Mujina pećina kod Kaštela
(Protection of Middle Paleolithic site of Mujina Cave near Kaštela)
Autori
Karavanić, Ivor ; Šuta, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka
/ - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2011
Skup
2. znanstveni skup Geologija kvartara u Hrvatskoj s međunarodnim sudjelovanjem (Geologija kvartara i zaštita kvartarnih lokaliteta) u spomen akademiku Mirku Malezu na 20. godišnjicu smrti i povodom 55. obljetnice Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.03.2011. - 26.03.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Mujina pećina; srednji paleolitik; zaštita nalazišta
(Mujina Cave; Middle Paleolithic; site protection)
Sažetak
Mujina pećina nalazi se sjeverno od Kaštela, na približno 260 m nadmorske visine, nedaleko od ceste koja vodi prema Labinštini. Svijetla je, 20-ak m duga i 8 m široka, ima zaklonjenu desnu nišu i manji predšpiljski prostor, što ju čini ugodnom za život. M. Malez je još prilikom pregleda nalazišta 1977. godine skupio mnoštvo kamenih rukotvorina s obilježjima srednjega paleolitika, a kraći izvještaj o prvome probnom sondiranju 1978. objavio je N. Petrić. Skupljeni materijal bio je dovoljan za odredbu kulture kao musterijenske (srednji paleolitik), a osim jezgara, odbojaka i nepravilno izlomljenih komada (krhotina) pronađeno je i više komada oruđa. Ta istraživanja međutim nisu nastavljena. Godine 1995. započeta su sustavna istraživanja Mujine pećine, i to u suradnji Arheološkoga zavoda Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Muzeja grada Kaštela (tada Zavičajnoga muzeja Kaštela), koja su trajala do 2003. godine. Istraživanjima se pristupilo ponajprije iz znanstvenih i zaštitnih razloga, a ujedno je studentima omogućeno praktično savladavanje metodologije istraživanja paleolitičkih špiljskih nalazišta. Uzimane su tri dimenzije položaja svih nalaza veličine 2 cm ili više. Nalazi su i ucrtavani, a sav iskopani sediment prosijavan je kako bi se skupili i najsitniji nalazi. Na ulaz je postavljena zaštitna željezna konstrukcija s vratima, a oko ⅓ sedimenta ostavljena je za buduća istraživanja. Nakon završetka sustavnih arheoloških istraživanja Mujinu pećinu nužno je bilo podrobnije zaštititi pećinu od devastacija. Već su tijekom istraživanja (prije postavljanja željezne konstrukcije) devastirani dijelovi profila, a s obzirom da su se profili s vremenom počeli osipati, bilo je nužno pronaći prikladno rješenje kojim bi se spriječilo daljnje urušavanje. Privremena mjera zaštite bila je prekrivanje profila geotekstilom. Zbog nedostatka sredstava na taj su način profili bili zaštićeni nekoliko godina. U dogovoru s nadležnim konzervatorskim odjelom i voditeljem istraživanja pećine (IK), odlučeno je da se profili zaštite gradnjom suhozida. Radovi su obavljeni tijekom listopada 2010. godine uz južni i zapadni profil, dok je istočni profil na ulazu zasada ostavljen zbog uzimanja uzoraka i dokumentiranja. Uz profile i temelje suhozida stavljen je geotekstil, a kamen korišten za gradnju zida prikupljen je u okolici pećine, gdje ga ima u izobilju. Stabilnost suhozida znatno je veća ako se zida okomito, a s obzirom da profili zbog urušavanja nisu bili okomiti, između suhozida i profila nasut je materijal odnešen prilikom iskopavanja iz pećine. Na ovaj način trajno je spriječeno osipavanje profila, no potrebno je naglasiti da je i posjetiteljima pećine onemogućeno da vide profil sa kulturnim slojevima. Taj je problem donekle riješen postavljanjem info-panoa ispred pećine u ljeto 2009. godine na kojemu je prikazan crtež profila. Istočni profil na ulazu u pećinu više je izložen djelovanju atmosferilija pa će nakon dovršetka istraživanja biti potrebno zaštititi i ovaj dio. Osim zaštite profila, tijekom 2007. i 2010. godine očišćen je i markiran postojeći put, te je probijena nova staza. Na cesti Plano-Labin je postavljen putokaz, a ispred pećine nasut je manji plato za podzidom i postavljen info-pano.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-0000000-0871 - Kremeni materijali, tehnologija i prilagodba u kamenom dobu u Hrvatskoj (Karavanić, Ivor, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Ivor Karavanić
(autor)