Naslov
Komercijalizacija znanstvenih istraživanja u funkciji gospodarske konkurentnosti Hrvatske
(Commercialization of scientific research in the function of Croatia's competitiveness)

Autori
Kovačević, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Proceedings of 13th Ružička Days "TODAY SCIENCE - TOMORROW INDUSTRY" / Drago Šubarić - Osijek : Facuty of Food Technology Osijek, Croatian Society of Chemical Engineers (HDKI), 2011, 26-47

ISBN
978-953-7005-26-9

Skup
13th Ružička Days "TODAY SCIENCE - TOMORROW INDUSTRY"

Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 16.09.2010. - 17.09.2010

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
intelektualni kapital; inovacije; prerađivačka industrija; konkurentnost
(intellectual capital; innovation; manufacturing; competitiveness)

Sažetak
Kao posljedica III. znanstveno-tehnološke revolucije uvjetovane razvitkom informacijskokomunikacijske tehnologije, biotehnologije, automatizacije, kibernetizacije..., klasična ekonomija koja se temeljila na radu, zemlji i kapitalu postala je ekonomija znanja (engl.: knowledge economy) u kojoj ključnu ulogu ima intelektualni kapital, odnosno stvaralačka primjena znanja u proizvodnji. Komercijalizacija, odnosno pretvaranje znanja u novu ekonomsku vrijednost postala je mjera gospodarske konkurentnosti. U najrazvijenijim zemljama svijeta više od polovice BDP-a zasniva se na intelektualnom kapitalu, dok u najjačim svjetskim brandovima (Coca-Cola®, GE, IBM®, Microsoft®, McDonald`s®...) intelektulani kapital čini više od 75 % ukupne tržišne vrijednosti. EU se krajem 1990-tih godina suočila s tzv. „europskim paradoksom“ odnosno spoznajom da visoka znanost ne proizvodi automatski nove tehnologije i gospodarski rast, zbog čega EU zaostaje za napr. SAD i Japanom, dakle zemljama koje 2 – 3 puta više iz BDP-a izdvajaju za znanost te u odnosu na EU (64, 32 %) imaju značajno veći udio industrije u ukupnom R&D-u (72, 4 %, odnosno 78, 53 %). Zaokret u politici EU koji je usmjeren na jačanje interakcije industrije i znanosti, komercijalizaciju znanja, veće ulaganje u znanost te postizanje cilja da EU postane „najkonkurentnije i najdinamičnije gospodarstvo znanja“, put je kojem treba težiti i Hrvatska. Aktualna gospodarska kriza i strukturalna kriza u Hrvatskoj, uz mjere gospodarske politike, zahtjevaju i promjene obrazovnog i znanstvenog sustava koji nije u potrebnoj mjeri u funkciji gospodarske konkurentnosti (napr. obrazovna struktura radne snage nije kompatibilna potrebama tržišta, razmjerno nizak udio studenata prirodnih i tehničkih znanosti itd.). Također, izvozni sektor, posebice prerađivačka industrija koja ima najveći udio u izvozu (91, 4 %), treba postati osnovni potrošač inovacija i obrazovanja u koje ulaže država, što zahtjeva promjenu strukture znanstvenih programa i projekata. Bez potražnje izvoznog sektora za proizvodima "društva znanja" čitav projekt svest će se na stvaranje skupe i obrazovane radne snage za koju nema dugoročno održivih radnih mjesta u RH.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA