Pregled bibliografske jedinice broj: 524000
"Veleizdajnici" Austro-Ugarske Monarhije nakon ulaska u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca
"Veleizdajnici" Austro-Ugarske Monarhije nakon ulaska u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca // Godina 1918. Prethodnice, zbivanja, posljedice
Zagreb, Hrvatska, 2008. (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 524000 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Veleizdajnici" Austro-Ugarske Monarhije nakon ulaska u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca
("Traitors" of Austro-Hungarian Monarchy after entering into the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes)
Autori
Despot, Igor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Godina 1918. Prethodnice, zbivanja, posljedice
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 04.12.2008. - 05.12.2008
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
veleizdajnici ; Austro-Ugarska Monarhija ; Kraljevstvo SHS ; Balkanski ratovi ; komesarijat
(Traitors ; Austro-Hungarian Monarchy ; Kingdom of Serbs ; Croats and Slovenes ; Balkan Wars ; Comissariat)
Sažetak
Tijekom prva dva desetljeća dvadesetog stoljeća vođeni su brojni veleizdajnički procesi protiv stanovništva banske Hrvatske i Dalmacije. Optužbe protiv tzv. veleizdajnika bile su dobrim dijelom posljedica verbalnog delikta, ali bilo je i ljudi koji su uistinu radili na rušenju Austro-Ugarske monarhije. Razloge za veleizdaju pružila im je sama Monarhija svojim netaktičnim postupcima prema Hrvatskoj i Dalmaciji. Procesi počinju već uoči aneksije BiH, a zahuktavaju se u vrijeme Komesarijata 1912. i Balkanskih ratova 1912. i 1913. Komesarijatom je ukinuto ustavno stanje, uvedena je cenzura tiska, raspušten je Hrvatski sabor, zabranjeni su javni skupovi. Dalmatinski političari su se solidarizirali pa se nije sastajao ni Dalmatinski sabor. Srpske pobjede u Balkanskim ratovima izazivaju oduševljenje elita i običnog svijeta pa dolazi do javnog iskazivanja želja za ujedinjenjem sa Srbijom, na žalost postavljenim na krivim temeljima, gdje se Srbija zamišlja kao Pijemont jugoslavenskih zemalja. Početkom Prvog svjetskog rata mnogi političari i publicisti završavaju u austro-ugarskim tamnicama radi svog djelovanja upravo u vrijeme Balkanskih ratova. Ostatak politički nepodobnih spasio se od tamnica bijegom u inozemstvo i uključivanjem u Jugoslavenski odbor ili srpsku vojsku. Nakon rata ulaskom u novu državu ti borci za njeno stvaranje uglavnom su politički marginalizirani pa su poslani u veleposlanstva u svijetu kao veleposlanici ili sitni činovnici, plijenjene su im novine kao u doba Monarhije, priječeno im je objavljivanje njihovih djela. Na ceremonijalnoj razini dio veleizdajnika nagrađivan je ordenima ili su primani kod kralja Aleksandra. Organizirati se uspio samo dio omladine koja nastavlja s borbom za svoj koncept integralnog jugoslavenstva stvarajući novu organizaciju ORJUNU. No uvođenjem diktature i ta organizacija biva raspuštena iako se na deklarativnoj razini tada kralj Aleksandar počeo boriti za iste ciljeve koje je imala ORJUNA. Ostali uglavnom doživljavaju razočaranje velikosrpskim ponašanjem vladajućih struktura Jugoslavije i odustaju od koncepta integralnog jugoslavenstva. Jedini, a utoliko i tragičan lik koji i 1939. ostaje vjeran konceptu integralnog jugoslavenstva je Oskar Tartaglia koji i u predvečerje stvaranja Banovine Hrvatske te Drugog svjetskog rata još uvijek vjeruje u pobjedu jugoslavenstva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest