ࡱ> q``bjbjqPqP .::v=HHHHHHH\DDDD\G EEEEEEE$HhyJ6EH" ""EHHF;;;"HHE;"E;;:@,HH&A ЅaqD4@ hBLF0G@RJH:BJ&A&A&JHLA h9!J;!<! EE; G""""\\\`\\\`\\\HHHHHH Utjecaj djelomi ne defolijacije na sadr~aj polifenola u vinima Graaevine, Traminca i Manzonija bijelog (Vitis vinifera L.) Mirela Osre ak1, Bernard Kozina1, Luna Maslov1, Marko Karoglan1 1 Sveu iliate u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetoaimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska (e-mail:  HYPERLINK "mailto:mosrecak@agr.hr" mosrecak@agr.hr) Sa~etak Poznato je da su gro~e i vino crnih kultivara vinove loze bogati razli itim polifenolnim spojevima. U prethodnim je istra~ivanjima dokazano da ampelotehni ki zahvati zna ajno utje u na fenolni sastav gro~a i vina kod crnih sorti vinove loze, meutim, kod bijelih sorti to je podru je joa uvijek slabo istra~eno. Predmet ovog istra~ivanja je utjecaj djelomi ne defolijacije, kao uobi ajenog ampelotehni kog zahvata u suvremenom vinogradarstvu, na sadr~aj ukupnih polifenolnih spojeva u vinima kultivara Graaevina, Traminac i Manzoni bijeli (Vitis vinifera L.) u 2008. godini. Djelomi na defolijacija utjecala je na viai sadr~aj ukupnih fenola kod Traminca i Manzonija bijelog, dok na Graaevinu nije imala utjecaja. Klju ne rije i: djelomi na defolijacija, polifenoli, bijele sorte Uvod Posljednjih desetak godina polifenolni sastav gro~a i vina te njihova antioksidacijska aktivnost predmet su brojnih istra~ivanja, ponajviae zbog velikog utjecaja polifenola na organolepti ka svojstva vina, posebice na boju, gor inu i trpkou (Hernanaz i sur., 2007), te njihovog blagotvornog utjecaja na ljudsko zdravlje (Yang i sur., 2009). U gro~u i vinu su zastupljene dvije glavne skupine fenolnih spojeva, a to su neflavonoidi i flavonoidi. Neflavonoidi su jednostavnije grae od flavonoida i imaju jedan fenolni (benzenov) prsten, za razliku od flavonoida koji imaju dva fenolna prstena meusobno povezana lancem od tri ugljikova atoma (Ribreau-Gayon i sur., 2000). Predstavnici neflavonoida u gro~u i vinu su fenolne kiseline (hidroksibenzojeve i hidroksicimetne) i stilbeni, a predstavnici flavonoida su flavonoli, flavanonoli, flavan-3-oli i antocijani (Ribreau-Gayon i sur., 2000). U suhim bijelim vinima ukupni fenolni spojevi se nalaze u koncentraciji izmeu 50 i 350 mg/L, ato je manje od 10% vrijednosti ukupnih fenola u crnim vinima (Ribreau-Gayon i sur., 2000; Cheynier i sur., 1998). Razlog toga le~i u injenici da je veina polifenolnih spojeva locirana u ko~ici i sjemenci bobice, koje su zbog tehnologije proizvodnje bijelih vina naj eae vrlo kratko u doticaju sa sokom gro~a, te zbog injenice da bijele sorte uope ne sadr~avaju neke pigmente, npr. antocijane, vrlo zna ajne u sastavu ukupnih polifenola crnih sorti vinove loze. Udio polifenolnih spojeva u gro~u i vinu ovisi o velikom broju imbenika, kao ato su sorta, ekoloaki uvjeti uzgoja, primijenjeni agrotehni ki i ampelotehni ki zahvati u vinogradu, te tehnike vinifikacije (Jackson i Lombard, 1993; Downey i sur., 2006; Ribreau-Gayon i sur., 2000). Osim opeg bioloakog potencijala svakog kultivara i klimatskih uvjeta proizvodne godine, na polifenolni sastav gro~a u velikoj mjeri utje u ampelotehni ki zahvati u vinogradu (Guidoni i sur., 2008) kojima se modificra mikroklima trsa, a time djeluje i na kemijski sastav gro~a i vina. Djelomi na defolijacija zahvat je zelenog reza uobi ajen u suvremenom vinogradarstvu, a predstavlja uklanjanje 3-5 bazalnih listova s mladice u zoni gro~a, ime se posti~e bolja osvjetljenost grozdova, ato rezultira boljom kakvoom gro~a na tretiranim trsovima (Hunter i sur., 1991). Osim viaeg sadr~aja aeera i ni~ih vrijednosti ukupnih kiselina, djelomi na defolijacija utje e i na viai sadr~aj ukupnih polifenola, te antocijana kod crnih sorti vinove loze. Kad se svemu pridoda i bolje zdravstveno stanje vinograda, proizaalo iz injenice da se poveanjem temperature i prozra nosti unutar zone gro~a smanjuje pojava i intenzitet zaraze sivom plijesni (Botrytis cinerea) (Stapleton i sur., 1990; Zoecklin i sur., 1992), dolazimo do zaklju ka da je djelomi na defolijacija ampelotehni ka mjera neizostavna u proizvodnji gro~a visoke kakvoe, posebno u sjevernijim krajevima, kamo spada i vinogradarsko-vinarsko pokuaaliate Jazbina, gdje je postavljen pokus. Cilj ovog istra~ivanja bio je utvrditi da li zahvat djelomi ne defolijacije utje e na sadr~aj ukupnih fenola u mladim vinima sorti Graaevina, Traminac mirisavi i Manzoni bijeli, u uvjetima Zagreba kog vinogorja, podregije Prigorje-Bilogora. Materijali i metode Pokus je postavljen 2008. godine na vinogradarsko-vinarskom pokuaaliatu u Jazbini, koje je u sklopu Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu. Postavljen je po slu ajnom bloknom rasporedu, u dva tretiranja po tri repeticije. Svaku repeticiju ine tri susjedna trsa. Prije provoenja tretmana djelomi ne defolijacije, na pokusnim je trsovima u ranijem dijelu vegetacije pljevljenjem i prorijeivanjem grozdova ujedna en vegetativni i generativni potencijal. Prvo tretiranje (D) je djelomi na defolijacija, gdje je sa svake mladice tretiranog trsa uklonjeno po pet bazalnih listova. Tretman se provodio uz po etak aare gro~a. Kontrolnu varijantu (K) ine trsovi na kojima nije proveden zahvat djelomi ne defolijacije. Berba je obavljena ru no, u trenutku tehnoloake zrelosti gro~a, na na in da se, zasebno za svaku sortu, odvojeno pobralo gro~e iz svakog tretiranja i svake repeticije (ukupno 6 uzoraka), te se kasnije tako odvojeno i preraivalo. Uzorci moateva za analizu uzimani su odmah nakon muljanja i runjenja gro~a. Udio aeera u moatu odreivao se pomou refraktometra, a sadr~aj ukupnih kiselina titrimetrijskom metodom prema O.I.V.-u (2001). Nakon preaanja, moat iz svakog ponavljanja je smjeaten u staklene posude zapremine pet litara i tretiran sa 5% sumporastom kiselinom u koli ini 100mL na 100L moata. Nakon 24 sata moat je inokuliran kvascima Saccharomyces cerevisiae Lallemand EC1118 i ostavljen na fermentaciji na temperaturi od 17C dok se sadr~aj neprovrelog aeera nije spustio ispod 4 g/L (granica za suho vino). Uzorci vina uzimani su dva dana nakon zavraetka alkoholne fermentacije i skladiateni na -20C do provedbe analiza. Udio ukupnih fenola u vinu odreen je spektrofotometrijski uz pomo Folin-Ciocalteau reagensa (Singleton i Rossi 1965). Kvantifikacija ukupnih fenola je provedena pomou ba~darnog pravca pripremljenog s poznatom koli inom galne kiseline. Ukupni flavan-3-oli odreuju takoer spektrofotometrijski, metodom s vanilinom uz koriatenje (+)-katehina kao standarda. Rezultati i rasprava Iz prikaza u tablici 1 vidljivo je da meu istra~ivanim sortama nema velikih razlika u sadr~aju ispitivanih spojeva. Obzirom da je prorjeivanjem grozdova u ranijem dijelu vegetacije na pokusnim trsovima smanjena rodnost, sadr~aj aeera u moatu je relativno visok, a ukupnih kiselina nizak kod sve tri ispitivane sorte. Takoer su kod sve tri sorte u moatu defoliranih trsova izmjerene neato ni~e vrijednosti aeera, ato se podudara s nekim istra~ivanjima (Hunter i sur., 1991; Reynolds i sur., 1996), no te razlike nisu i statisti ki zna ajne. S druge pak strane, velik broj istra~iva a navodi da je zahvat djelomi ne defolijacije pridonio veem sadr~aju aeera, zbog manjeg sadr~aja vode u grozdovima, uslijed intenziviranja procesa transpiracije (Zoecklin i sur., 1992), dok Williams i sur. (1987), te Hunter i sur. (1995) tvrde da djelomi na defolijacija ni na koji na in ne utje e na sadr~aj aeera u gro~u. Kod Traminca i Manzonija bijelog zahvat djelomi ne defolijacije nije uzrokovao nikakve zna ajne promjene u sadr~aju ukupnih kiselina, no Graaevina pokazuje statisti ki zna ajan pad ukupne kiselosti uslijed zahvata djelomi ne defolijacije, ato je potpuno u skladu s brojnim istra~ivanjima na tu temu (Reynolds i sur., 1996; Zoecklin i sur., 1992). Smanjenje ukupne kiselosti je vjerojatno povezano sa smanjenim pritjecanjem jabu ne kiseline iz liaa u grozdove, budui da je dij  6 8 R T t x z | ~ J L xle[eIl"jhahP6CJUh0bhP6CJ hP6CJjhP6CJUh0bhP6CJaJh0bhP6CJH*aJhPmHnHuh)mHnHuhPH*mHnHuhPh)mHnHu h)5h)h)5CJaJ%h)h)56CJaJmHnHuh 5CJaJmHnHu"h)h)5CJaJmHnHuz | hjd b(D*F*n*,Z0.23$a$gd$a$gd>G $7$8$H$a$gdPgdP$a$gdx` `  . D FHf  (0Rfhz ".|qjqjq hxhxhxhxmHsHhh e5h eh e5 h~ h h(h hPh~ hP6h3 h~ h~ htTPh~ h~ hPhPCJaJhP5CJaJhP6CJaJh0bhP6CJaJjhP6CJUhahP0J6CJ).0FHTV\`bdfhprvx .0@BVX\^tvz|*,DFNVX\^ln~hh%hxmHsHhx hxhxhxhxmHsH hxhxQ.080x,0bdnv<JphxhxmHsH hxhx h>hxh>hxmHsH h>h> h>hh0yhx h-hhC&hIn h>hIn h>hC& h>h% h>hV;2 h>h>GhV;2h>GhtTP h-h>G2"$8:FJNPfhtv|   " & 2 4 8 : L N b d l p r t | ~ hBh0ymHsHh0yh>GhxhxmHsH hxhxV !!!!!!*!,!4!6!>!@!H!J!L!N!b!d!!!!!!!!!!!!!!!!!!!""" """"" ""","."0"2"<">"X"Z"j"p"t"v"""""""""""""""""""#hxhZmHsH hxhZhZh0yh0ymHsHhBh0ymHsH hBh0yP###$:$r$t$v$$& &"&$&&&8&:&<&>&D&V&f&h&j&l&r&&&&& (>(R(^(b(()f)B*F*n*~***++~,,,,h^mHsH$hhCJOJQJaJmHsH h^\ h\ hw\ h%\ h>R\ hIn5hInhtTPh% hZh0yhZhZmHsH hZhZh5rh0y6 h(h0yhSvhZh0y hxhZ/,6-V--..../n/p//// 0X0Z0~0,1L1111&202n2v223355h5555 6666T7~777799|:~:::ͺͫ hC&5hC&h e h^h^h^ h^h h hh h mHsH h^h  h h hChC6mHsHhCmHsHh^mHsHhtTPmHsHhmHsHh mHsHhhmHsH2379~:::,=A_bilooppqq q.q$$Ifa$gd!l0$$Ifa$gdmF9l0gdC&$a$gd"c$a$gd<n$a$gdx$a$gd $a$gd::BB"C$CE^.___8`~`aaabbbdd4e6eggiiiiiiiiiiiiiiij jjjj$j&j(j*jjLjƻ htTPhiXhiXmHsHh"cmHsH htTPh"ch>h"cB*phh>B*phh>mHsHh"ch"cmHsHh8mHsHh<nh<nmHsH h<nh<nh<nh> h-h<nh8Uh hh3o lisne mase odstranjen prilikom defolijacije, a otkrivanje grozdova zasigurno je utjecalo i na poviaenje temperature u zoni gro~a, ato je potpomoglo degradaciju organskih kiselina u gro~u, uslijed intenziviranja procesa disanja. Kako kod bijelih sorata nema istra~ivanja o utjecaju ampelotehni kih zahvata na sadr~aj fenolnih spojeva, ne mo~e se napraviti usporedba ovih podataka s rezultatima istra~ivanja drugih autora, ve eventualno s istra~ivanjima koja su provedena na crnim sortama, poato svi fenolni spojevi u bobici nastaju istim biokemijskim putem aikiminske kiseline. Viae istra~ivanja pokazalo je kako sadr~aj polifenola u gro~u uvelike ovisi o svjetlosti i temperaturi te njihovom meudjelovanju (Crippen i Morrison, 1986; Guidoni i sur., 2008). Naime, vea izlo~enost bobice svjetlu uvjetuje i vei sadr~aj polifenola, dok previsoke temperature mogu smanjiti ukupne polifenole (Crippen i Morrison, 1986). Hunter i sur. (1991.) navode da koncentracija antocijana raste s kasnijom defolijacijom, a najviau razinu dosegli su kod djelomi ne defolijacije u vrijeme aare, dok je kvaliteta vina zna ajno poboljaana, bez obzira na termin i intenzitet defolijacije. Sli ne rezultate dobili su i 1995., prou avajui utjecaj djelomi ne defolijacije na Cabernet sauvignon. Guidoni i sur. (2008.) zabilje~ili su da su koncentracije pojedina nih antocijana varirale ovisno o klimatskim uvjetima, ali su vrijednosti bile viae kod defoliranih nego kod kontrolnih trsova talijanske sorte Nebbiolo. Tim tvrdnjama pridonose i naaa istra~ivanja na Tramincu i Manzoniju bijelom, gdje sa 99%-tnom (Traminac), odnosno 95%-tnom (Manzoni) sigurnoau mo~emo tvrditi da je zahvat djelomi ne defolijacije odgovoran za viai sadr~aj ukupnih fenola u vinima tih kultivara. Nasuprot tome, kod Graaevine je vidljiv mali pad sadr~aja ukupnih fenola u defoliranoj varijanti, meutim ta razlika nije statisti ki opravdana. Flavan-3-oli su jedna od sastavnica polifenolnih spojeva u vinu i pokazuju mali porast kod defoliranih varijanti svih triju sorata, no te razlike nisu statisti ki zna ajne. Iz toga mo~emo zaklju iti da zahvat djelomi ne defolijacije nije utjecao na sadr~aj ukupnih flavan-3-ola u vinima sorti Graaevina, Traminac i Manzoni bijeli u 2008.godini. Tablica 1. Sadr~aj aeera i ukupnih kiselina u moatu, te ukupnih fenola i ukupnih flavan-3-ola u vinima Graaevine, Traminca i Manzonija bijelog, u Jazbini, 2008. god. KultivarTretmanaeeri (Oe)Ukupna kiselost (g/L)Ukupni fenoli (mg/L)Ukupni flavan-3-oli (mg/L)GraaevinaK110,05,5261,553,25D109,35,1249,393,57signifikantnostn.s.**n.s.n.s.TraminacK103,33,9228,733,70D102,74,0266,604,45signifikantnostn.s.n.s.**n.s.Manzoni bijeliK108,35,1265,434,10D108,05,1280,944,13signifikantnostn.s.n.s.*n.s.K  kontrola D  djelomi na defolijacija **, *, n.s. - signifikantno pri p d" 0,01, 0,05 ili nesignifikantno prema LSD testu Zaklju ak Iz dobivenih rezultata mo~emo zaklju iti da je djelomi na defolijacija, gledajui kroz sadr~aj ukupnih fenola, opravdani zahvat na sortama Traminac i Manzoni bijeli, dok na druge analizirane parametre kod navedenih kultivara nije imala nikakav zna ajniji utjecaj. S druge strane, kod sorte Graaevina potpuno je izostao je o ekivani u inak na sadr~aj ukupnih fenola, ato nam nala~e daljnji nastavak istra~ivanja na ovoj problematici. Bolje poznavanje utjecaja djelomi ne defolijacije na polifenolni sastav gro~a i vina bijelih sorti vinove loze omoguili bi ciljani utjecaj na kvalitetu i nutritivni sastav gro~a i vina, odabirom i primjenom odgovarajuih ampelotehni kih zahvata u vinogradu. Literatura Cheynier V., Moutounet, M., Sarni-Manchado, P. (1998). Oenologie: Fondaments scientifiques et technologiques. Lavoisier: Cachan, Francuska Crippen D.D., Morrison J.C. (1986). The Effects of Sun Exposure on the Phenolic Content of Cabernet Sauvignon Berries During Development. Am. J. Enol. Vitic. 37: 243-247 Darias-Martin J. J., Andres-Lacueva C., Diaz-Romero C., Lamuela-Raventos R. M. (2008). Phenolic profile in varietal white wines made in the Canary Islands. Eur. Food Res. Technol. 226: 871-876 Downey M. O., Dokoozlian, N. K., Krstic, M. P. (2006). Cultural Practice and Environmental Impacts on the Flavonoid Composition of Grapes and Wine: A Review of Recent Research. Am. J. Enol. Vitic., 57: 257-268. Guidoni S., Ferrandino A., Novello V. (2008). Effects of Seasonal and Agronomical Practices on Skin Anthocyanin Profile of Nebbiolo Grapes. Am. J. Enol. Vitic. 59: 22-30 Hernanz D., Recamales A.F., Gonzales-Miret M.L., Gomez-Miguez M.J., Vicario I.M., Heredia F.J. (2007). Phenolic composition of white wines with a prefermentative maceration at experimental and industrial scale. Journal of Food Engineering 80: 327-335 Hunter J.J., De Villiers O.T., Watts J.E. (1991) The Effect of Partial Defoliation on Quality Characteristics of Vitis vinifera L. cv. Cabernet sauvignon Grapes. II. Skin Color, Skin Sugar and Wine Quality. Am. J. Enol. Vitic. 42: 13-18 Hunter J.J., Ruffner H.P., Volschenk C.G., Le Roux D.J. (1995). Partial Defoliation of Vitis vinifera L. cv. Cabernet Sauvignon/99 Richter: Effect on Root Growth, Canopy Efficiency, Grape Composition and Wine Quality. Am. J. Enol. Vitic. 46: 306-314 Jackson D.I., Lombard P.B. (1993). Environmental and Management Practices Affecting Grape Composition and Wine Quality  A Review. Am. J. Enol. Vitic., 44: 409-430 Makris D. P., Psarra E., Kallithraka S., Kefalas, P. (2003). The effect of polyphenolic composition as related to antioxidant capacity in white wines. Food Research International. 36:805-814 Paixo N., Perestrelo R., Marques J. C., Cmara J. S. (2007). Relationship between antioxidant capacity and total phenolic content of red, ros and white wines. Food Chemistry 105: 204-214 Reynolds A.G., Wardle D.A., Naylor A.P. (1996). Impact of training system, vine spacing, and basal leaf removal on Riesling. Vine performance, berry composition, canopy microclimate and vineyard labor requirements. Am. J. Enol. Vitic. 47: 63-76 Ribreau-Gayon P., Glories, Y., Maujean, A., Dubourdieu, D. (2000). Handbook of Enology Volume 2: The Chemistry of Wine Stabilization and Treatments. John Wiley & Sons, Ltd, Chichester, Engleska. Singleton, V. L., Rossi, J. A. (1965). Colorimetry of Total Phenolics with Phosphomolybdic-Phosphotungstic Acid Reagents. Am. J. Enol. Vitic., 16: 144-158 Williams L.E., Biscay P.J., Smith R.J. (1987). Effect of interior canopy defoliation on berry composition and potassium distribution in Thompson Seedless grapevines. Am. J. Enol. Vitic. 38: 287-292 Yang J., Liu R.H., Martinson T.E. (2009). Phytochemical profiles and antioxidant activities of wine grapes. Food Chemistry Zoecklein B.W., Wolf T.K., Duncan N.W., Judge J.M., Cook M.K. (1992). Efects of fruit zone leaf removal on yield, fruit composition, and fruit incidence of Chardonnay and White Riesling (Vitis vinifera L.) grapes. Am. J. Enol. Vitic., 43: 139-148 Influence of partial defoliation on polyphenol content of Graaevina, Traminac and Manzoni bijeli wines (Vitis vinifera L.) Abstract It is well known that red grape and wine are an excellent source of various classes of polyphenols. Former investigations approved that canopy manipulation techniques in vineyard strongly affects content of polyphenols in red wine, but effect on white cultivars is still poorly investigated. This investigation reviews the effect of partial defoliation, as usual practice in modern grape-vine production, on polyphenol content of cultivars Graaevina, Traminac and Manzoni (Vitis vinifera L.) in 2008. Partial defoliation caused higher content of total phenols in Traminac and Manzoni wines, but without influence on Graaevina wine. Key words: partial defoliation, polyphenols, white cultivars LjPjXjZj\j^jhjpjtjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjk kkkk"k$kkPkRkVkXk\k^k`kbkjklkpkrkvkkkkkkkkkkkkkxllllüüüüü˴ˬh<nmHsHh>mHsH htTPhtTPhtTPmHsHh9mHsH htTPh9 htTPh"ch8mHsHh"cmHsHhiXmHsH htTPhiXClmmoooopppppppqqq q@qBqLqNqhqjqvqxqqqqqqqqqʹr^WW hEhmF9&h)h!5CJOJQJ\^JaJ hC&5CJOJQJ\^JaJ hmF95CJOJQJ\^JaJ h5CJOJQJ\^JaJ&h)hC&5CJOJQJ\^JaJ h!5CJOJQJ\^JaJhC&htTPhhh5 hC&hC&h"ch9mHsHh8mHsHh>lmHsH!.qBqNqjqxqqqq$$Ifa$gd!l0qqkd$$IflֈG0#$$$$t$$X0644 lap<qqqqqqq$$Ifa$gdmF9lqqkd$$IflֈG0#$$$$t$$X0644 lap<qqqqqqr$$Ifa$gdmF9lqqqqqqqqrrrr r rrrrr r,r.r6r8r:rs@sBsDsFsJsLsNsPsRsTsVsXs\slsnssssƵƵƵƵƵƵƵƵƓƓƓƓƂƓƓ h)h!CJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJ&h)h!5CJOJQJ\^JaJ h)hC&CJOJQJ^JaJhWCJOJQJ^JaJ&h)hC&5CJOJQJ\^JaJ h!5CJOJQJ\^JaJ hEhmF93rrrrrrr$$Ifa$gdmF9lrrkdC$$IflֈG0#$$$$t$$X0644 lap<rrrrrss$$Ifa$gdmF9lsskd$$IflֈG0#$$$$t$$X0644 lap<ss2stFtHt`tbtttttﻧﻧ̣hh6\hh\ h\hC&h&h)h!5CJOJQJ\^JaJ h!5CJOJQJ\^JaJ hEhmF9hCJOJQJ^JaJhWCJOJQJ^JaJ h)h!CJOJQJ^JaJ5sskd3$$IflֈG0#$$$$t$$X0644 lap<sssssss$$Ifa$gdmF9l$IfgdmF9lsskd$$IflֈG0#$$$$t$$X0644 lap<sst t*t.t8t$$Ifa$gdmF9l$IfgdmF9l8t:tkd $$IflֈG0#$$$$t$$X0644 lap<:tt@tBtDtFt$$Ifa$gdmF9l$IfgdmF9lFtHtbtgdC&kdg $$IflֈG0#$$$$t$$X0644 lap<btt@uBuVuzzz{H}~pāЈNȋ$^`a$gd$h^h`a$gd ^`gd$^`a$gd$^`a$gd7/S$a$gd)gdgdC&tt>u@uBuTuVuuujvlvvwNwRwfwxxx*yby~yy.z0zzzzzzL{{F}H}}~³ʨzvk`hhmH sH hhmHsHh hhhh9dmH sH hh9dmHsHhmHsH h:5h:h) h)h)h)h)CJOJQJaJh/h8h hX2hB hBhB h5 h>5 hhhhh\ h\#~npB^ΈЈLNʊƋȋ$v΍:<0ZprjȔ꼱ĩߝ|u|qlqah-hmH sH  h6h h%h%h%hmH sH h-hG0J5h-hGmH sH h%mH sH hGhGmH sH hhmHsHhmH sH hmH sH h-hmH sH hh6h hhhhmH sH hhmH sH &ȋ<rڕܕ\^`gdw$a$gdw$^`a$gd%$^`a$gdG$^`a$gd֕ؕܕ<v468`ƙHޚZ\^`ĵ~wpi hwh h)hw hEhwh(hw6 h(hwh8h8mHsHh(hwmHsHhw hw5h hw5hw5CJaJmHnHu"h)hw5CJaJmHnHu%h)hw56CJaJmHnHuhw5CJaJ hhG hh% ,1h. A!"#$% DyK mosrecak@agr.hryK Fmailto:mosrecak@agr.hryX;H,]ą'c$$If!vh5555556#v#v#v#v#v#v6:Vl6,5555t55X9$$If!vh5555556#v#v#v#v#v#v6:Vl6,5555t55X9$$If!vh5555556#v#v#v#v#v#v6:Vl6,5555t55X9$$If!vh5555556#v#v#v#v#v#v6:Vl6,5555t55X9$$If!vh5555556#v#v#v#v#v#v6:Vl6,5555t55X9$$If!vh5555556#v#v#v#v#v#v6:Vl6,5555t55X9$$If!vh5555556#v#v#v#v#v#v6:Vl6,5555t55X9$$If!vh5555556#v#v#v#v#v#v6:Vl6,5555t55X9$$If!vh5555556#v#v#v#v#v#v6:Vl6,5555t55X9$$If!vh5555556#v#v#v#v#v#v6:Vl6,5555t55X9$$If!vh5555556#v#v#v#v#v#v6:Vl6,5555t55X9$$If!vh5555556#v#v#v#v#v#v6:Vl6,5555t55X9$$If!vh5555556#v#v#v#v#v#v6:Vl6,5555t55X9$$If!vh5555556#v#v#v#v#v#v6:Vl6,5555t55X9@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No Listjj C& Table Grid7:V0@  Table List 5:V0jj#  5\5\6U@6 P Hyperlink >*B*ph*W@!* GStrong5\v={|^_h45wx}2 l 1"#7j-?@U !$7&''8(A(I(P(V(](g(m({((((((((((((((((((((((((((((((()))) ) ) ))))))#)').)3)4)5)7)=)A)H)M)N)O)_)d)i)l)q)r)s)t)v)x)z)|)}))))))))))))))))))))))))))))))*f*g*q*(-)-5--j.+//0123.4456d778@97:8::::6=7=t=u=x=000000000000000000000000000000000000000 0 00 000 00 000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000000000000000000000000000w2 (((((M)O)_)d)i)l)q))))))))8:x=j0Z0 @0}K00K00ĦK00K00K00ĦK00K00K00K00K00K00K00K0 0 K0 0K00K0 0K0 0K0 0K0 0@ 0` @003 . #,:Ljlqrst~`#&'()*+,.NOU]gpqs3.qqqqqrr8r:rrrrrrrssVsXslsnsssss8t:tFtbtȋ`$-PQRSTVWXYZ[\^_`abcdefhijklmnor`%%K[v=X8@0(  B S  ?>f$n>fė>ft>f>f>f>f\ .+/+/33M7x=/1/1/33W7x=C*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace  17C ProductID$%]_fho#%UV35vx|}   !+,./=>FGKMUV]_prz{|}|}  < = M N f g   1 2 I L P Q V W ` a l m s t } ~            & ' 1 2 6 8 9 : > ? F G H I K L T U [ \ b c d e i l v w          , - 5 7 : ; D E K L T U [ \ r t z { | } 9;uv"%34569<AC)*/1!#=~?@hj<=ij,-56?@;<bd45  |  ! !&!'!)!*!`"a"####$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%% %%%%%$%&%0%1%7%8%?%@%B%C%E%F%L%M%W%X%d%e%n%o%q%r%v%w%~%%%%%%%%%%%%%%6&7&&&'''' ("(7(8(P(Q(U(V(f(h(l(m(z(|(((((((((((((()))")#)&)')-).)2)5)6)7)<)=)@)A)G)H)L)O)^)_)`)a)b)d)e)f)g)l)m)n)o)}))))*Q+R+e+p+w+y+!,",w,x,,,,,,,'-)-4-5-=->-l-u-w-------------i.j....../ ///9/C/L/R////////00001111"2#22234444.444<4B4G4R4y44455+5_5g56666666666M7W7Y7a7777777888?9@9Y9[9~9999 : : ::::!:#:(:8:::::;;;;<<<<<<<<<<<<==5=7=s=x=z|]_gh35vx|}1 2 k l 01!#67ij,->@TU ! !$$6&7&''7(8(@(A(H(I(O(P(U(V(\(](f(g(l(m(z({((((((((((((((((((((((((((((((((())))))")#)&)')-).)2)5)<)=)@)A)G)H)L)O)^)_)c)d)h)i)k)l)p)})))))))))))))))))))))))))))))**e*g*p*q*'-)-4-5-l----i.j..///0011223334!4.4j4444+5s5w55&66666d777777.88888?9@9:#:*:8:::::5=7=s=x=3333333333333]_gx}#6@ja"o"##(((((3)5)M)O)))-4---J.i./,000{11j33.4k4445557c77719?9:8:x=%]x=ZDD; m*ud^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h hh^h`5hH.h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH. mZD*bGW- [HA@#x( k C&)V;29mF9I=>GtTP>R7/SiXe8a e0gXg>l<nTBnIn0y&{^B3w/9dSvG CZ|9;%~ %B>xW8eX2: !Pw> R="ch'8(A(I(V(m((((((((((((((((((((((((((((()))) ) ) ))))))#)').)3)4)5)7)=)A)H)M)N)O)_)d)i)l)q)r)s)t)v)x)z)|)})))))))))))))))))))))))))))))q*5-#=x=y_0@\ v=`` ``````` `"`$`&`(`*`.`0`6`:`B`^UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialA& Arial Narrow"1ѲѲ, J4o, J4o4dW=W=2qHX ? e2Uvodxx  Oh+'0d   , 8DLT\UvodxNormalx2Microsoft Office Word@Ik@οq@οq, J4՜.+,D՜.+,0 hp|  yoW= Uvod Title 8@ _PID_HLINKSAh$mailto:mosrecak@agr.hr   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstvwxyz{|~Root Entry FcqData u1Table}JWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q