ࡱ> `bjbj ;^""""#4Fyv#####$$$xxxxxxx${h$~7x&$$&&7x##y>>>&##x>&x>>2pt## ^i"9Nr.w,y0FyKrJ~>~\tt~-w$=%^>%L%$$$7x7x> $$$Fy&&&&D  U enje u elektronskom okru~enju  e Learning neka konceptualna pitanja Mr.sc. Mila Nadrljanski, viai prdava  Pomorski fakultet, Sveu iliate u Splitu Rezime U radu se razmatraju temeljna pitanja obrazovanja u elektronskom okru~enju kao ato su: ato je to e-u enje? zaato se treba primjenjivati? kako se realizira i koristi? prednosti i mane. Nastavnici danas koriste nove tehnologije na na in koji povezuje ra unala i moderna dostignua u sektoru telekomunikacija, a ako ~elimo nazivom (ili definicijom) obuhvatiti sve aspekte primjene tog objedinjenja tehnologije u edukacijske svrhe onda bi nazivi za takvu vrstu pristupa nastavi bio komunikacija uz posredstvo ra unala e-Learnig , odnosno e-obrazovanje, ili e-u enje. E-obrazovanje se mo~e koristiti na mnogo na ina: e-mail, interaktivne poruke, velike i male diskusijske grupe, velike video konferencije, on-line katalozi ili baze znanja, on-line u enje, razli ite programirane arhive podataka smjeatene na webu (podaci tipa slika, zvuk, tekst, video), kopletni campus informatizirani sistemi ...itd. Kao i svako pedagoako-tehnoloako rjeaenje ima svojih prednosti i nedostaka. Uvod Razvoj visoke tehnologije mo~e se pratiti kroz opu povijest razvoja tehnologija u posljednjih nekoliko stoljea. Meutim nas ovdje zanima samo ono "najnovije" razdoblje razvoja i primjene tehnologije, posebice ra unala pa emo se na njega i orijentirati. Nakon Drugog svjetskog rata u drugoj polovici 20. stoljea doalo je do ubrzanog razvoja znanosti. Kako se udaljavamo od tog vremena fond znanstvenih spoznaja sve se viae ubrzava i u kratkom vremenu udvostru uje. Izumom ra unala u druatvenoj proizvodnji nastupaju visoke tehnologije (high tech), koje sa sobom donose umni znanstveni na in rada kao vladajui na in rada u druatvenoj proizvodnji. Do naglog ubrzanja razvoja znanosti je doalo zbog toga, jer visoke tehnologije skromne mogunosti ovjeka podi~u na razinu svoje ogromne moi. Uz pomo takvih sredstava rada ovjek nekoliko milijuna puta bolje vidi (elektronski mirkoskop) ili vidi ato ranije nikad nije mogao vidjeti (ultrazvuk i CT) ili pamti viae od svih ljudi na planeti Zemlji, ili rjeaava pet milijardi najslo~enijih matemati kih operacija u jednoj sekundi, ili putem spoznaja u genetici prilagoava ~ivu i ne~ivu prirodu svojim potrebama. U tim uvjetima ovjek daleko br~e u i i dolazi do novih spoznaja. O naglom razvoju znanosti i akumulaciji novih znanstvenih otkria govore istra~ivanja UNESCO-a: "Sudei po sadaanjoj stopi umno~avanja znanja i znanstvenih otkria, ukupna suma znanja kojim e raspolagati ovje anstvo, bit e 4 puta vea od onog momenta kada dijete koje se sada raa bude zavrailo fakultet. Kad to dijete bude navrailo 50 godina ~ivota ukupna suma znanja uveat e se 62 puta, a 97 posto znanja u tom trenutku bit e otkriveno poslije njegovog roenja". Cilj ovoga rada je izlo~iti konceptualne osnove obrazovanja u elektronskom okru~enju. Pri tome ukazati na prednosti i nedostatke nove pedagoako - informacione paradigme u obrazovanju zasnovane na dostignuima visoke ra unalne i komunikacione tehnologije. Suatinske karakteristike obrazovanja u elektronskom okru~enju Visoke tehnologije donijele su sa sobom novi cilj obrazovanja sadr~an u pru~anju opih trajnih znanja i znanja za znanstveni na in rada u funkciji primjene i stvaranja novih znanja. Nastupa znanstveno druatvo koje u i, radi i stvara. Kada gledamo kroz povijest ljudskog komuniciranja, napredak u tehnologiji je oduvijek bio veliki, ako ne i najvei pokreta  promjena u edukaciji. Tehnologija znatno utje e na ono ato smo u mogunosti napraviti, a u zadnje vrijeme su tehnoloaka " uda" po ela i participirati u naaim odlukama o tome ato je najbolje da napravimo i na koji na in. Iako su ljudi mogli itati i pisati i prije izuma tiskarskog stroja, upravo je taj stroj omoguio nezaustavljivo airenje pismenosti te (skoro) neograni en pristup na papiru zapisanim mislima, dogaajima te razli itih informacijama. Takav nagli razvoj sveope pismenosti je uvelike izmijenio klasnu strukturu te je nepovratno izmijenio cijelokupan obrazovni sistem. Treba napomenuti da, na~alost, proces opismenjavanja i dalje traje po cijelom svijetu. Unato  tome ato se u podru ju obrazovanja o ito otvaraju novi horizonti na svim nivoima akolski sustav nije u stanju pru~iti ono ato druatvu treba. Trenutno se ne iskoriatavaju svi potencijali koje pru~aju nova saznanja iz pedagogije i informacijskih tehnologija. Kod tradicionalnog na ina podu avanja postoji nesrazmjer izmeu toga kako se podu ava i znanja koje su na radnom mjestu potrebna. U tom okviru treba sagledavati i razvoj obrazovanja, jer se globalno druatvo ustrojava, kao obrazovni znanstveni i proizvodni sustav u kojem formalni akolski sustav (osnovno, srednje, viae i visoko obrazovanje) preuzima funkciju osnovne akole. Suvremena znanost iji je predmet znanstvenog interesa i prou avanja obrazovanje i njegov zna aj u druatvenoj proizvodnji, obrazovni sustav dijeli na dva dijela: formalni akolski obrazovni sustav za djecu i mlade~ (osnovno, srednje, viae i visoko obrazovanje; i trajno cjelo~ivotno obrazovanje u kojem se globalno druatvo u prvom planu ustrojava kao obrazovni sustav (u ee druatvo). Pojava novih komunikacionih tehnologija i medija omouguila je promjene u obrazovanju, uope. Postavlja se pitanje odnosa forme i suatine tih promjena. U poslednjih dvadesetak godina obrazovanje na daljinu postaje u svjetu vrlo popularno zahvaljujui brzom razvoju informatike i informacijskih tehnologija. Tako je u enje potpomognuto ra unalima i ra unalnim mre~ama zamenilo, od prije poznate metode obrazovanja na daljinu, kao ato su dopisne akole i obrazovni programi na radiju i televiziji. Suatinsku novinu u obrazovanju, ipak, daje E-Learning. E-u enje mo~emo klasificirati po tehnoloakoj izvedbi. Razlikujemo u enje bazirano na Webu (engl. web based learning WBL ili training WBT) i u enje bazirano na ra unalu (engl. computer base learning CBL ili training CBT).Takoer postoji i kombinirana (engl. hybrid materials) izvedba u kojoj spajamo WBT i CBT. U veini slu ajeva koriatenja e-u enja koristi se upravo ovaj oblik. Pod WBT spada spadaju svi oblici e-u enja koji se isporu uju isklju ivo putem Interneta (zna i preko World Wide Weba, e-maila, Useneta, video-konferencija i ostalih internet servisa).Danas se e-u enje esto poistovjeuje sa WBT-om iako je to mnogo airi pojam. To se dogodilo zato ato postoji tendencija da u budunosti WBT bude najkoriateniji oblik e-u enja. Za razliku od WBT-a koji se realizira globalno preko Interneta, kod CBT-a e-u enje se realizira lokalno, na osobnom ra unalu. Pod CBT spadaju materijali za e-u enje koji se nalaze na vrstim medijima poput CD-a ili DVD-a, tj. svi sadr~aji koji se nalaze lokalno na ra unalu. ista CBT izvedba uope ne koristi Internet, no mo~e koristiti lokalne mre~e (LAN). U Europskoj zajednici, prema E-Learning Action Plan-u definiae se E-Learning kao upotreba nove multimedijske tehnologije i Interneta za dokazivanje kvaliteta u enja olakaanim pristupom pomonim sredstvima i savetima kao i daljinsko u enje i saradnja.. Takoe na brojnim nau nim skupovima upuivani su pozvi na neprekidnu akciju integracije ICT edukacije i sistema vje~banja. Razvojem ra unalnih mre~a ra unala su postala vrlo efikasna rjeaenja za isporuku nastavnih sadr~aja, ali i za komunikaciju koja je jedan od najva~nijih aspekata e-u enja, zato jer se uz samo u enje iz materijala mo~e prakticirati i zajedni ki rad, a mogue je i zatra~iti pomo profesora ili stru njaka u bilo kojem trenutku. Internet pru~a mnogo razli itih servisa za komunikaciju, od kojih su neki bolji, a neki loaiji za e-u enje, ovisno o tome ato nam treba. U inozemnim iskustvima zapa~a se intezivan i brzorastui razvoj i upotreba ICT e za u enje, posebno tokom zadnjih dvadeset godina. Od pojave prvih personanih ra unara na tr~iatu u ranim 80-im godinama proalog veka, upotreba ICT-a je postala normalan deo svakodnevnice za veliki broj ljudi. Kada su personalni ra unari postali viae pristupa ni, postojalo je prvo nastojanje za razvoj ICT podr~avajueg procesa u enja. Taj razvoj je bio prete a Internetu kao mediju za u enje. Bilo je za pretpostaviti da e Computer Based Training (CBT) programi omoguiti u enje lakaim i jeftinijim. Taj poduhvat je ekspandirao zadnjih 20 godina vodei ka internacionalnom i posebno Europskom programu u integraciji koriaenja ICT-a u edukaciji i ve~banju. Uvoenje E-Learning ne zavraava izgradnjom pogodne platforme u enja nego tek tada zapo inje pravi izazov. Prou avajui E-Learning koji je u proalosti bio koncentrisan na tehnoloake osnove obrazovnog procesa otvaraju se sledea pitanja. Kako se mo~e osigurati razumna cjena vje~be"ta no na vreme", bilo kad i bilo gdje? Kako se mo~e utvrditi stupanj uspjeha u enja na najednostavniji na in? Kako proces u enja mo~e biti lako upravljan? Dalje, nemogue je ignorisati potrebu fokusiranja pa~nje na kvalitet procesa u enja. "Novo" razmialjanje o E-Learningu otvara nova pitanja kao: Hoe li se novi ciljevi obrazovanja potvrditi da su u interesu korisnika? Da li je sadr~aj u enja zaista va~an korisniku? Da su li metode u enja prilagoene upoznavanju i podr~avanju procesa u enja? Da li programi u enja vode ka ~eljenim rezultatima? Da li E-Learning pristup osigurava veu motivaciju nego tradicionalni pristup u enja? Koje teorije E-Learninga oblikuju bazu E-Learning pristupa? S naaeg stajaliata, to zna i da se pored nespornog zna enja tehnologije komuniciranja ( forme), mora izu iti suatina u vidu institucije i njenog prilagoavanja va~eim komunikacijama. Elektronska komunikacija dolazi u nekoliko formi, uklju ujui e-mail, javne elektronske forume, table sistema za ljepljenje biltena, servise plati-za-koriatenje, i elektronsko brbljanje mre~om unutra i van svake organizacijske strukture. Kad neko ka~e  multimedija , za mnoge u svetu korporacijskog u enja taj termin zna i okru~enje za u enje bazirano na ra unarima. Svakako, fleksibilnost okru~enja za u enje baziranog na ra unarima donosi zna ajne prednosti u reaavanju potreba danaanjeg obrazovnog sistema. Budui da okru~enje za u enje bazirano na ra unalima mo~e uklju ivati vizuelne, audio i grafi ke elemente, forme, procese, i uloge i odgovornosti koji mogu biti primenjeni na airoki spektar multimedijalnih projekata. Znanstvena istra~ivanja koja bi trebalo inicirati razmatrala bi sledeu problematiku E-Learning-a: stvaranje konverzije od u ionice do ra unarskog prostora u samostanu delotvorno podu avanje i u enje u elektronskom djelu samostana uloga u enika u procesu elektronskog u enja kretanje ka specifi nostima edukacije transformativno u enje u enje o u enju putem upotrebe tehnologije multimedijalni razvoj softvera za prezentaciju procedura razvoja u enja bazirnog na ra unarima- CBT koncepti razvijanje Interneta, Intraneta, Web-aplikacija, i tehni ka podraka okolini u enja anaiza nekih softverskih paketa za sisteme E-Learninga-a. Ve smo smo istakli da je osnovni cilj istra~ivanja model reaenja koje je orijentacija na korisnika. Glavna ideja orijentacije na korisnika je, po naaem mialjenju, da se za razvoj procesa u enja koristi elektronsko u enje kao metoda u enja i da nju treba otpo eti sa samim korisnikom. Postavlja se pitanje: ata su stru njaci, koji su razvijali procese u enja uspeli da u promenama tehnologije, ija je tradicionalna shema razvoja obrazovnog procesa: Medij u enja - okolina u enja - ciljevi u enja  korisnnik, da postignu. `ta se menja u novoj, pedagoakoj razvojnoj shemi? Korisnik - ciljevi u enja - kategorije u enja - okolina u enja - medij u enja. Druga shema zahteva primarno razmialjanje o formulaciji: potreba korisnika, o njegovoj biografiji kao korisnika, o korsnikovim ciljevima u u enju, o sadr~aju u enja koji je za njega zanimljiv, o pitanju da li je elektronsko u enje viae motiviaue za korisnika nego ato su to tradicionalne metode u enja, itd. Takvo fokusiranje na korisnika omoguilo je postavljanje temeljnih na ela o razvoju sistema u enja u elektronskom okru~enju. elektronski sistemi u enja orijentisani prema korisniku treba da omogue samo-testiranja korisnika kako bi korisnici pronaali svoje mesto tokom realnog procesa u enja; elektronski sistemi u enja orijentisani prZ, < > @ H J N P d f v x          " $ . 0 J ʱʱʱʱʱʱʱʱʱʱʱʱʱʱʱʱʱʱʱʱʱʱʱʱ8h|h6B*CJOJQJaJmHnHphsHtH0h|h6B*CJOJQJaJmHphsH(h|h6B*CJOJQJaJphhhY*h_'5CJaJh$h$5CJaJh$:, . < *( (+./00$ & Fdd[$\$a$gda$dd[$\$a$gda$dd[$\$`a$gd$dd[$\$a$gdyl$a$gd$a$gd$$a$gd$J N V X \ ^ p r t v (& ( < T ((**+絘}yupie^Z^h~) h~)h~)ha hfha hY*5hylh hfhylhh$5hh5h$8h|h$6B*CJOJQJaJmHnHphsHtH8h|h6B*CJOJQJaJmHnHphsHtH(h|h6B*CJOJQJaJph0h|h6B*CJOJQJaJmHphsH!++00:1<1^1l111h2j222223$3&3*3,3.30383:3R3T3X3Z3`3b3h3j3l3n3r3t3z3~3333333333333333333333344444444,40484:4<4>4P4R4b4d4h4h$mHsH h#uh$hzh$mHsHh=sY hzh$h$ hfha hfh~)Oh4j4v4x4z4|4444444444444444444455556P666&7(777r88::;;<<==@@CCػhr hrhr%hrhrB*CJ0aJ0nHphtHhah= haohaohao6] haohao%haohaoB*CJ0aJ0nHphtHh*>mh*>m6] h*>mh*>m hahah$mHsHhzh$mHsH h#uh$2CCC(DIIQQQQRRRR SS$S&S>S@SLSNSPSRSbSdSnSrS|S~SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSTTTT&T(T2T4T8T:TBTDTFTNTRTTTVTlTnTTTTͺͶhh$mHsHhqqh$mHsH hDh$h$h= hzh$ h#uh$ hO@hahahr hrhrH0*DKrLMZMN|NOrO PtP QQQXYZZZ:[j[[ \ & F gda$a$gd$$a$gd$ $ & Fa$gda $ & Fa$gda$a$gdaTTTTTTTTTTTTTTTTXXXXXXXXXYYYYYY(Y*Y>Y@YDYFYPYRYTYVYlYnYpYrYtYYYYYYYYZpZrZtZZZۺ¯h~eh$mHsHh$mHsHhGh$mHsHh_'mHsH hah$h$h$mHsH hahahamHsH h#uh$h$hqqh$mHsH hDh$:ZZZ"[8[:[f[h[j[[[[[[[\ \r\\\\B]]]]]LaPaRaaaaaaaaaJbTb\b^b~bbbbbbbbb\c^c`cc˧ˇh& h+h$hXh$5 h_'5h+OAh$5 h$5hBMh$\ h$\ hNuh$h_' hfh$h$hjh$mHsHhGh$mHsHh_'mHsHh$mHsHhbh$mHsH5 \\D]]]]__NaPaaaHbJbbbbXeRfVfg$ & F 8h^ha$gd$gd&$a$gd$ $`a$gd_'$a$gd$$a$gd_']gd$ & F gdaceeeegBJLN؉ډ΋؋*RTVftvx|кweLew0h_'h_'B*CJOJQJ\aJmHphsH"h_'B*CJOJQJ\aJph0h Lh$B*CJOJQJ\aJmHphsH(hh$B*CJOJQJ\aJph(h#uh$B*CJ\aJmHphsHh_'h$B*phh!Ph$B*phh$B*phjhyh$U hyh$U hhhd5 hhhdhhhdhhhdh$gg؂ڂdf8:Vrhp$7$8$H$`a$gdhhd^gd$$^`a$gdhhd $^a$gd_' $^a$gd$$ & F 8h^ha$gd$$a$gd$ema korisniku treba da budu fleksibilni i da omogue metodoloake razli itosti za razli ite grupe korisnika; elektronski sistemi u enja orijentisani prema korisniku treba da mu ponude platformu informacija kako bi mu omoguili refleksiju na pozicije tokom procesa u enja i razvoj li nih strategija u enja; elektronski sistemi u enja orijentisani prema korisniku treba da uzmu u obzir da je biografija u enja svakog pojedinog korisnika mnogo va~nija za uspeh procesa u enja nego tehnoloake mogunosti upravljanja bilo kojeg procesa u enja. procesi usmereni prema korisniku, treba da omogue najviau moguu fleksibilnost s obzirom na pojedina ne aspekte, zato ato su procesi elektronskog u enja manje-viae samovoeni procesi. E-obrazovanjeobi no zahteva znatna ulaganja u izradu kvalitetnih obrazovnih softvera, a znatni su i troakovi postavljanja ra unara izrade i odr~avanja softvera za upravljanje on-line obrazovnim procesom (  HYPERLINK "http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/oca/definicija" courseware alata).Pri tome, treba dodati vreme i eventualne troakove korisnika obrazovnog sistema. Nabrojani resursi bie efikasnije iskoriaeni i uz vee zadovoljstvo polaznika ako su prilikom izbora sadr~aja i oblikovanja sistema za E-obrazovanje primenjena odgovarajue pedagoaka, didakti ka i metodi ka na ela. Koncept E- obrazovanja se bazira na LMS (Learning Management Systems) sistemu za upravljanje u enjem , koji : objedinjuju alate za implementiranje "virtuelnog programa" (WWW samostana), a glavne karakteristike su: u enje sadr~aja i navigacija kroz njih  alati za navigaciju omoguuju nizanje sadr~aja za u enje u odreenom redosledu, nude pomo korisniku pri kretanju kroz prostor znanja; provjera znanja  implementirana je naj eae putem testova i kvizova za samoproveru, ali mo~e uklju ivati i ocjenjivanje; autorski alati  omoguuju pohranjivanje sadr~aja za u enje na WWW server i njihovo odgovarajue povezivanje, za pravljenje testova i diskusije; upravljanje u enjem (course management)  uvaju se razli iti administrativni podaci o korisnicima i o samom sadr~aju koji se u i; komunikacija putem ra unara (computer-mediated communication, CMC)  dozvoljava korisnicima meusobnu komunikaciju koja mo~e biti privatna i javna te sinhrona i asinhrona Fenomenoloaki, u enje putem edukacionog (didakti ko-metodi kog) modela E-obrazovanja, osim didakti ke i aire pedagoake (usvajanje znanja, shvaanje suatine izu avanih pojava i zakonitosti, odgajanje duhovnih crta), ima i druge dimenzije: psiholoaku i gnoseoloaku. One su samo ovde nagoveatene. Psiholoaka dimenzija uklju uje motivacioni aspekt, li nu stranu korisnika, moment prihvatanja problema, ja-uklju enje, podudaranje cilja problema sa li nim stavom, usmerenost i procesualnost mialjenja u reaavanju problema i drugo, dok gnoseoloaka dimenzija obuhvaa umne operacije (analizu i sintezu, indukciju i dedukciju, apstrakciju i generalizaciju i dr.) i moment verifikacije teorijskih hipoteza i dobijenih generalizacija u praksi. Otuda se mo~e rei edukacioni (didakti ko-metodi ki) model E-obrazovanja je viaedimenzionalna veli ina. Zavrano razmatranje Postoje mnoge prednosti koriatenja modernih pristupa u enja i pou avanja u obrazovanju (kao ato je E-obrazovanje), ali isto tako moramo biti i svijesni mnogobrojnih nedostataka, pa ak i opasnosti koje proizlaze iz koriatenja tehnologije u edukaciji. Osnovna prednost e-u enja je fleksibilnost nastavnog sadr~aja, ali i samog procesa u enja. Ono jedino pru~a jedinstven na in u enja koji je prilagoen trima tipovima ljudi, onih koji preferiraju auditivno, vizuelno ili kinesteti ko u enje. Ako je dobro koncipirano e-u enje se mo~e prilagoditi potrebama pojedinca i na takav na in pru~iti individualizirano u enje (to se ne mo~e u initi pomou tiskanih medija, a predava ima e to biti jako teako ostvariti). Takoer student si mo~e postaviti svoj tempo rada (ako su mu materijali uvijek dostupni) i mo~e se usmjeriti na ono ato mu je najva~nije (ovisno o predznanju mo~e se zaobii pojedine djelove gradiva). Jedno od najveih prednosti, kako je ve re eno, zasigurno je sveope prisutna informacija, instrukcija od strane nastavnika osloboena od ograni enja u vremenu i prostoru. U nastavi sada mo~emo participirati u akoli, kod kue ili iz ureda. E-obrazovanje kao pristup promovira samodisciplinu te zahtjeva od studenata da preuzmu viae odgovornosti za vlastito u enje. Nastavne aktivnosti mogu varirati od detaljno strukturiranih zadataka pa sve do "otvorenih" projekata gdje su studenti slobodni da razvijaju vlastiti stil rjeaavanja problema. Gradivo u elektroni kom obliku se mnogo jednostavnije pretra~uje ato omoguuje br~e i efikasnije u enje. Neki puta gradivo nije primjereno da se podu ava putem ra unala, ali takvi slu ajevi su rijetki. Joa jedna osobina specifi na za e-u enje je dostupnost ako je ono realizirano preko interneta, ono je dostupno svima u bilo koje vrijeme i skoro bilo gdje, za razliku od recimo predavanja koja moraju biti na to no odreenom mjestu i vremenu i zahtjeva od u enika da bude prisutan. Zbog ovog svojstva e-u enje mo~e se koristiti za efikasno u enje na daljinu. Kod e-u enja treba pristupiti s velikim oprezom, jer mnogi studenti po svojoj prirodi zahtjevaju dobru izraenu strukturu nastavnog sadr~aja. Cilj je svakako razviti samomotivirajue studente gladne znanja i istra~ivanja, ali svakako treba ponuditi pomo kada god je ona potrebna. Uz sve prednosti koriaenja informati ke tehnologije, postoje zna ajna ograni enja po pitanju upotrebe u sferi obrazovanja: Kosriatenje E-obrazovanja se uglavnom odnosi na informaciju koja se prenosi u tekstualnom obliku (npr. e-mail, forumi, diskusijske grupe, chat itd.) pa zato nastavnici moraju voditi ra una i ne smiju nikako smesti s uma da se ne mogu svi studenti podjednako dobro izraziti pomou pisane rije i te da i oni koji su vjeati u takvim zadacima ponekad smatraju takav oblik komunikacije gubitkom vremena. Sreom, e-obrazovanje pru~a itav spektar razli itih pristupa komunikaciji koriatenjem naprednih tehnika multimedije. Pretvaranje nastavnih sadr~aja u maatovite i fantasti ne audio/video aou programe, ne doprinosi kvalitetu lekcije. Lekcija ne sme biti prezentacija televizijskog tipa, sadr~aj na koji u enik nema nikakvog uticaja  interakcija sa ra unarom je dopuna diskusije. Lekcija mora sadr~avati mogunost provere i samoprovere znanja, mogunost br~eg prela~enja preko nekih delova i du~eg zadr~avanja na nekim drugim delovima. Slike, animacije, simulacije  da, obavezno, ali ne kao samodovoljni i samopotrebni elementi, nego kao svrsishodni delovi lekcije. Postoji joa jedna, takoe vrlo o evidna mana pri koriaenju ra unara u nastavi, posebno pri koriaenju Interneta. Bez obzira da li se Internet koristi direktno, ili samo kroz upotrebu materijala  naenih na  globalnoj svetskoj mre~i , previa se esto jedan skup pitanja: Koriaenje podataka sa Interneta nije neutralno  ni politi ki, ni socioloaki, ni kulturoloaki. Informacije koje se plasiraju na Internet pre esto imaju dirigovanu pozadinu. Koriaenje  besplatnih informacija i  besplatno raspolo~ivih programa sa Interneta, pre esto podrazumeva u perspektivi zavisnost od tih programa, ne ije ekonomske / finansijske / kulturoloake dobiti koje u startu nismo svesni, kao i podsvesnog reklamiranja pomenutih proizvoda u sopstvenoj okolini, ak i kada to ne ~elimo. Koriaenje tuih podataka sa Interneta, otvara pitanja vlasniatva nad informacijama, moralnih i eti kih dilema u upotrebi tuih saznanja i otkria. za stvarnu efektivnost, studenti moraju biti opremljeni odgovarajuim hardverom i softverom, te obu eni u njihovom koriaenju. Ovo ograni ava korist od informati ke tehnologije u manje bogatim akolama; sem tehni ke strane problema, ne postoje vrsti dokazi o vrednosti koriaenja ra unara u nastavi. Bez obzira na njihovu sve airu upotrebu, u veini knjiga, asopisa i radova, smatra se da e potreba za klasi nom nastavom licem-u-lice i dalje ostati; primena informati ke tehnologije u nastavi ostae uvek veoma zavisna i povezana sa daljim razvojem te tehnologije. Sadaanji ubrzan trend razvoja i poveanja mogunosti, veoma pogoduje mogunosti proairenja koriaenja ra unara u nastavi; kako rastu mogunosti ra unara i raspolo~ivost multimedijalnih materijala na Internetu, suptilna razlika izmeu uspeanih i neuspeanih obrazovnih institucija sve viae e le~ati u domenu koliko uspeano se koriti informati ka tehnologija. E-u enje se mo~e realizirati tako da postoji infrastruktura za intenzivno komunikaciranje te da postoji mogunost za zajedni ki rad. Problem je ato je joa uvijek jako teako ostvariti tip interakcije kakav postoji u u ioni, kada su svi fizi ki prisuti, a simulacije ne mogu zamijeniti stvarni fizi ki rad na realnom problemu. Smanjeni druatveni kontak je takoer prili no velik problem. Financijske prednosti koje e-u enje pru~a organizaciji koja ga primjenjuje su veinom dugoro ne prirode. E-u enje je isplativije od klasi nog zato ato se atedi radno vrijeme uposlenika, potrebno je manje prostora za odr~avanje nastave, u enici nisu primorani toliko putovati. Takoer uporaba tehnologije u nastavi ini ulaganje u obrazovanje isplativijim. Problemi nastaju na po etku, kod uvoenja e-u enja kada je potrebno izdvojiti zna ajna sredstva za uvoenje potrebnih ureaja, izradu nastavnih materijala i dodatnu edukaciju nastavnika (a vjerojatno i upoaljavanje novih kadrova). Literatura: Budin, Leo: Informacijska i komunikacijska tehnologija, informacijsko druatvo i druatvo znanja, Zapreaiki godianjak, Zapreai, 2000. Brodigora Vukobrat Nada, Dul i Katerina, Informati ko druatvo i Europska unija, Informatologia, Zagreb, 1999. Nadrljanski, .: Obrazovni softver-hipermedijalni sistemi, Univerzitet Novi Sad, 2000. Nadrljanski ., Nadrljanski M.: Kibernetika u obrazovanju, U iteljski fakultet, Sombor 2005. Verduin, J.R. & Clark, T.A. Distance education: The foundations of effective practice. San Francisco, CA: Jossey?Bass Publishers1991. Willis, B. Distance education: A practical guide. Englewood Cliffs, NJ: Educational Technology Publications. 1993 M. Rogulji: Distance Learning and E-learning , Obrazovanje na daljinu i E-learning, COMMUNICATION AND EDUCATION, Informatologija, Dubrovnik, 2005. Dj. Nadrljanski, M.Nadrljanski, M.Rogulji: Dometi i ograni enja e- learninga u odrazovanju na daljinu na primjeru karcinoma dojke, ACHIEVEMENTS AND LIMITS OF E-LEARNING IN BREAST CANCER PREVENTION, COMMUNICATION AND EDUCATION, Informatologija, Dubrovnik, 2005. Dj. Nadrljanski, M. Rogulji: BUDUNOST OBRAZOVANJA IZMEU E-LEARNINGA I DISTANS LEARNINGA, PROSPECTS OF EDUCATION: E-LEARNING AND DISTANCE LEARNING, International Gathering, Society and technology, Zadar, 2005. Dj. Nadrljanski, M. Rogulji: Da li e za obrazovanje u budunosti biti osnoava e-learning i distans learning - funkcija medija agenata, Promenama do kvalitete u radu akola, pp. 123. Beograd, 2005. Dj. Nadrljanski, M. Rogulji, Distance learning vs. e-learning - between the form and the essence, International Scientific Gathering, Contemporary Informatics and Educational Technology, New Media in Education, pp 108, Sombor, 2005. Mila Roguljic: DISTANCE LEARNING BASIS IN COMPUTER SCIENCE, 5. International Scientific Gathering on the occasion of the 35th Anniversary of Scientific Magazine - Informatology, INFORMATOLOGY , SCIENCE AND EDUCATION, Rogaaka Slatina, 2004. Mila Rogulji: SURVEY OF THE CRITERIA FOR THE REVIEW OF EDUCATIONAL SOFTWARE, International Gathering Media in Education, pp 438., Novo Mesto, 2004. Djordje Nadrljanski, Mila Rogulji: MEDIA DESIGNER IN EDUCATION  A NEW PROFESSION, Intrnational Gathering MEDIA AND COMMUNICATION THEORY, Informatology, Dubrovnik, 2004. Ȍʌތ "$.4<BXZdfjlҍԍڍ܍ލ ҿh$B*CJOJQJaJph-h Lh$B*CJOJQJaJmHphsH%hh$B*CJOJQJaJph0h Lh$B*CJOJQJ\aJmHphsH(hh$B*CJOJQJ\aJph3 (*0246JLTV^dnptvŽƎȎʎ̎Ԏ֎؎ڎ $,.46FHP鸥h$B*CJOJQJaJph%hh$B*CJOJQJaJph-h^$h$B*CJOJQJaJmHphsH3h^$h$5B*CJOJQJ\aJmHphsH+hh$5B*CJOJQJ\aJph:PR`bnrz|ďȏʏ̏֏؏"$(*,.8:DFHJbhx迬{{{{{{{{{{{{{{{{{{{-h$h$B*CJOJQJaJmHphsH3h$h$5B*CJOJQJ\aJmHphsH%hhhd5B*CJOJQJ\aJph+hh$5B*CJOJQJ\aJph%hh$B*CJOJQJaJph-h^$h$B*CJOJQJaJmHphsH0xzĐʐ̐АҐԐ֐ސ$&(*@DHJ^`nprt帥3h^$h$5B*CJOJQJ\aJmHphsH%hh$B*CJOJQJaJph-h$h$B*CJOJQJaJmHphsH+hh$5B*CJOJQJ\aJph3h$h$5B*CJOJQJ\aJmHphsH/֑drȒʒ8>HbdtxҔ`nt~ "HZ XZ\處vhv:h$CJaJh_'hv:h$\hv:h$]h$ hv:h$3h^$h$5B*CJOJQJ\aJmHphsH'h$B*CJOJQJaJmHphsH3h^$h$6B*CJOJQJ]aJmHphsH-h^$h$B*CJOJQJaJmHphsH.ʗ2$dęƙޙ026npr`znp6DVX`pΪܪƫԫ}hOmHsHhOhOmHsHhOhL: hL:hL:h h hh%hhB*CJ0aJ0nHphtH h98h_'h!Th!T5] h!T] h$]h_' h$\hv:h$\hv:h$] hv:h$h$/prXzִ޵\tLNgd & Fgd 9 & FgdyU & Fgd 9$dd[$\$a$gd $a$gdO$dd[$\$a$gd_'$7$8$H$`a$gdhhdbpΰ޵BJTdj~HNPRѾ{peh@$h$CJaJh@$hCJaJ h Gh!Th!T h!Th!Th G h Gh Ghh6] hh h8th8thpsnhpsn6]mHsHhpsnhpsnmHsHh_mmHsHhEThETmHsH h98h 9h h98h_' h8thOh8thOmHsH"NRVdHr*r$a$gdv|gdv|gdv|$a$gd$a$gdTW" $ Ha$gdK@ gd@$$a$gd!T$a$gd G "24<@FHJN^btvz| ߶߶߶߶߶߶̥|a5hK@hK@0JB*CJOJQJ^JaJmHphsH5hK@hK@0JB*CJOJQJ^JaJmH phsH hK@0JCJaJmH sH  hK@hK@0JCJaJmH sH *hK@h@$5CJ\aJmHnHsHtH$hK@h@$CJaJmHnHsHtH"h@$h@$5CJ\aJnHtHh@$h@$CJaJnHtH$ "$24PR`dz|ʭʭʭʒwwwbM;MbMb"hTW"CJOJQJ^JaJmHsH(hTW"hTW"CJOJQJ^JaJmHsH(hTW"hTW"CJOJQJ^JaJmH sH 5hK@hK@0JB*CJOJQJ^JaJmH phsH 5hK@hK@0JB*CJOJQJ^JaJmHphsH8hK@hK@0J5B*CJOJQJ^JaJmHphsH8hK@hK@0J5B*CJOJQJ^JaJmH phsH /hK@0JB*CJOJQJ^JaJmHphsH&(8<HVX`bdxz<>FHbտտ뢗~s~ld~~Y~lNhv|hv|CJaJhhmH sH hmH sH  hxhhhmH sH hxhmH sH hh5]mH sH hhmH sH hmH sH (hTW"hTW"CJOJQJ^JaJmH sH +hTW"hTW"5CJOJQJ^JaJmHsH+hTW"hTW"5CJOJQJ^JaJmH sH (hTW"hTW"CJOJQJ^JaJmHsHb,Nprv&\~:LNRTfjln~ (*f:躧hv|hv|5CJ\aJ"hv|hv|5CJ\aJmH sH $hv|hv|0JCJOJQJ^JaJ,hv|hv|0JCJOJQJ^JaJmH sH hv|hv|CJaJmHsHhv|CJaJhv|hv|CJaJhv|hv|5CJaJ0|^<N>B<NPRTpθΩΩΩ}}}j]}hv|CJ]aJmH sH %hv|hv|5CJ\]aJmH sH hv|hv|CJ]aJmH sH hv|CJaJmH sH hv|hv|5CJaJmH sH hv|hv|CJaJmH sH +hv|hv|5B*CJ\aJmH phsH (hv|hv|B*CJ\aJmH phsH hv|hv|5CJaJhv|hv|5CJaJmH sH hv|h@$CJaJmH sH 9 0&P 1}:p$. A!4"n#n$n% @@@ $NormalCJ_HaJmHsHtH DA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List2B@2 $ Body Textxd^@d $ Normal (Web)dd[$\$!B*CJOJQJaJmH ph333sH dod K@Default1$7$8$H$-B*CJOJQJ^J_HaJmH phsH tH :o!: K@A9B*CJOJQJ^JaJph>Q@2> v| Body Text 3xCJaJToAT v|HTML pisai stroj2CJOJPJQJ^JaJH@RH ;: Balloon TextCJOJQJ^JaJ^ Hnklq  R XyYZ!9"""#>###$:$$$$^(( )J)v))))*O*****++,,,,$-%-u-v-w-.)/+///k0l011212222*566377G88;7<8<L<+DEEFEEG###$:$$$$^(( )J)v))))*O*****++,,,,$-%-u-v-w-.)/+///k0l011212222*566377G88;7<8<L<+DEEFEEG@vx6333^X8@0(  B S  ? e4!e< "e_ee#eeseteUUWWWcWcW]]^UUWWWlWlW]]^9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsState ^    !#-.GHmn   %'+/89:;BDMNOVWX?@jlpq    WX_`YZbcqr  ()1245;<=>HJSTZ[\]hjnptu(*{|CDbcuvDE ##$$$$_%`%n%o%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&& & &&&'&)&*&+&6&7&@&A&G&H&N&O&P&Q&T&U&Z&[&i&j&s&u&^(c(m(n(z({((((((((((((((((((((( ) )9):)I)J)u)v)))))))))))))**N*O*****++,,,,,,,,$-%-/-0-@-A-T-U-t-w-----..)/+///00k0l011212222333444445 555(52595;5=5H5L5R5S5U5x5555555555555555555555555555666 6 666666666$6%6)6*6.616667696:6D6E6J6K6N6O6V6W6[6\6_6`6b6d6e6i6l6p6q6u6v6666666666666666666666666666666666666667 7 7777777!7"7#7$70737;7<7A7D7I7J7M7N7[7\7`7a7d7e7g7i7j7n7o7q7}7~77777777777777777777777c8d888880929F9H9h9j9999999:: : :::,:-:::::;;;;<<<<<<6<8<K<L<<<F=G=N=O=6>7>!?"?N?O?@@NBOBBBNCOCCC*D+D7D8DCEFEEEEEfGgGGGIIIJ$K%KMMNOPPPP#Q&QRR T TTTTU^U`UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUVVVVVVVV'V(V/V1V#####$$9$:$$$$$](c((( ) )I)J)u)v)))))))**N*O*****++,,,,#-%-t-w-..(/+///j0l001212222)555666637;77F8G888;;6<8<K<L<*D+DDEFEEEGG;HY?YZZZZZ[[^33333333n!9":$$J))))9:8<L<C+D_KKTT^^KC"5r<,)a0V`V/I[~H)Lv>T:lh^(9%@ 5u)zp5K -zp52]H-P/PU12GXf52龵HO<`Qw3g0Xp|7aoKd :q|"}P^`.^`.pp^p`.@ @ ^@ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.h^`OJQJo(hH ^`OJQJo(n pp^p`OJQJo(n @ @ ^@ `OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n PP^P`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(q pp^p`OJQJo(n @ @ ^@ `OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n PP^P`OJQJo(nh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh88^8`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n pp^p`OJQJo(n @ @ ^@ `OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n PP^P`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n pp^p`OJQJo(n @ @ ^@ `OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n PP^P`OJQJo(n ^`OJQJo(q ^`OJQJo(q pp^p`OJQJo(q @ @ ^@ `OJQJo(q ^`OJQJo(q ^`OJQJo(q ^`OJQJo(q ^`OJQJo(q PP^P`OJQJo(q ^`OJQJo(n ^`OJQJo(q pp^p`OJQJo(n @ @ ^@ `OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n PP^P`OJQJo(n@^`56>*CJOJQJo(() h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`hH) ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n pp^p`OJQJo(n @ @ ^@ `OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n PP^P`OJQJo(nK -:qV/IT:|7aHO<^5u)3g0XG/GXf5a0U1"}r<2]H-)LKCoKd9%ކ "A|4)FT*bL`.X> :"2 ~PνjTFNޔ@80BN" `2 ܐܸ,.(9                            DG:"2 ~PνjTFNޔ@*8(U0,.bF:0y p]+̻6l7Ftt1k.ŪX                          +^ "q/t,\N\7 87q"q/thus(0Tq~`(%r#)|_, 87G 3C[p:34lN50Tqq_5"q/tHj7\7Zf9|}90TqY;.x|oEm_mpsnao8t|v|ETf|& sf$O G W8X[\^@9::: #$&()*-/^  246DNPTXZ\bUnknown Gz Times New Roman5Symbol3& z Arial7&  VerdanamTimes New Roman PSTimes New Roman;Wingdings?5 z Courier New5& zaTahomagCentury SchbkBdTimes New Roman"qڤڤڤO0O0!4n24]] 2qHX)?$2,U enje u elektronskom okru~enju  e LearningKorisnikKorisnik\               Oh+'0  4@ ` l x 0Uenje u elektronskom okruenju e Learning KorisnikNormal Korisnik7Microsoft Office Word@V@Oi@i@iO՜.+,D՜.+,` hp   PMF SPLIT0] -Uenje u elektronskom okruenju e Learning Title 8@ _PID_HLINKSA!s8http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/oca/definicija<  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FoiData 1Table"WordDocument;SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q