ࡱ> q` bjbjqPqP 0::6\T NNNN:< zO02 LLLLLLL$RhUfLaL4O444bL4L44)JKv N6.JLJO0zOJxU26xU0KxUK 4LL4zO   DN   N    Medija agenti u funkciji obrazovanja prof. dr. sc. Djordje Nadrljanski Univerzitet u Novom Sadu U iteljski fakultet Sombor, Podgorika 4, 25000 Sombor, Srbija i Crna Gora Tel.003812522030,E-mail: djordje44@yahoo.com Mr. sc. Mila Rogulji Fakultet Prirodoslovno-matemati kih znanosti i odgojnih podru ja Sveu iliate u Splitu, Teslina 6 , 21000 Split, Republika Hrvatska Tel.0038521385499, E-mail: milamika60@yahoo.com Sa~etak: Koli ina informacija - podataka u svijetu se poveava po eksponencijalnom zakonu. To nije viae pitanje, koli ine podataka - informacija, ve, kako ih nai i dostaviti, kqkobi bile korisniku upotrebljive. Informacije je sve te~e locirati, prikupljati, filtrirati, ocjenjivati i integrirati. Sve je te~e koordinirati dobivanje informacija iz heterogenih izvora. Kako iz mnoatva podataka dobiti informacije, kako doi do znanja koje nas zanima? Internet pretra~iva i su dostigli granice u inkovitosti, vrijeme je za druga ija rjeaenja. Doali su inteligentni agenti. Ovaj rad ima e prikazati trenutno stanje na podru ju istra~ivanja o inteligentnim agentima, kako ih ilustrirati primjerom nekih ostvarenih rjeaenja. Ovaj rad je zasnovan na osnovnoj pretpostavci korisnicima, u enicima i studentima informacijskih baza podataka nije potreban veliki broj informacija, ve su im potrebni oni podaci koji bolje korespondiraju s njihovim potrebama i interesima, tj., informacije viae kvalitete. U ovom radu su izlo~ene osnove osobnih interaktivnih TV sustava, a dati su kroz diskusije o definiciji termina  inteligentni agenti i putem podjele svakog posebnog zadatka koji se odnosi na personalizaciju i osnove inteligentne pomoi. Rad opisuje primjenu personalne, interaktivne TV, koja je po formi adaptirana za svakog individualnog korisnika. Funkcionalnost jednog interaktivnog, digitalnog i personalnog elektroni kog programskog vodi a je opisan kao primjer personalizacije, koji se ovdje odnosi na poseban problem upravljanja TV kanalima uz upotrebu inteligentnog agenta. I. UVOD Obrazovanje na daljinu je postalo glavni oblik u~enja i predavanja irom svijeta, jer zbog razvoja novih tehnolokih mogu}nosti daljina kao nepremostiva prepreka u u~enju prestaje biti prepreka i u~enje postaje lako i u najudaljenijim krajevima od centra podu~avanja. U svijetu, pa ~ak i u Americi, dr`avi najve}ih tehnolokih mogu}nosti i inovacija, pedagozi su malo pa`nje pridavali nebrojenim mogu}nostima takvog oblika u~enja. Zato je potrebno istra`iti prirodu u~enja na daljinu, prou~iti i upoznati tehnike organizovanja i upravljanja, na~ine prenoenja razli~itih obrazovnih te~ajeva, razli~ite obrazovne materijale, a uz to treba istra`iti istorijsku osnovu i teoriju u~enja na daljinu, a tako|e, istaknuti internacionlno iskustvo u sprovo|enju u~enja na daljinu. Ovaj rad se bavi jednim segmentom kompleksne problematike obrazovanja na daljinu, a to je oblast pretra`ivanja i dostavljanja podataka u procesu u~enja uz pomo} kompjutora. Vidljiva je ~injenica, koli ina informacija - podataka u svijetu se poveava po eksponencijalnom zakonu. To nije viae pitanje, koli ine podataka - informacija, ve, kako ih nai i dostaviti, kako bi bile korisniku upotrebljive. Savladavanje te ogromne koli ine podataka postaje problemati no. Informacije je sve te`e locirati, prikupljati, filtrirati, ocenjivati i integrirati sve je te`e koordinirati dobivanje informacija iz heterogenih izvora. Kako iz poplave podataka dobiti informacije, do}i do znanja, koje nas zanima? Internet pretra`iva~i su dostigli granice u inikovitosti, vrijeme je za druga ija rjeaenja. Doali su inteligentni agenti. Naime ovde je re~ o inteligentnim agentima i njihovoj ulozi u pretra`ivanju i dostavi tra`enih podataka. U cjelokupnom obrazovanju mora postojati komunukacija izme|u nastavnika, nastavni~kog tima i jednog u~enika ili svih u~enika. U obrazovanju na daljinu ta komunikacija se odvija pomo}u tehnologije i tehnolokih postupaka, izdavanjem nekih medija (uglavnom knjiga i studijskih vodi~a), programom audiovizualnih ili videokazseta, radiom, kompjutorskim softverom, konferencijom (audiovizualnom, audiografi~kom ili video), kompjuterskom mre`om. Upotreba tehnologije za prenoenje poruka nastavnika i studenata, umjesto predavanja licem u lice, diskusije i akolske plo e, je ono ato ~ini obrazovanje na daljinu neobi~nim i stranim za ve}inu ljudi, ato je ironija i predrasuda, jer se ta ve}ina ljudi u svakodnevnom `ivotu slu`i takvim tehnoloakim sredstvima. Uvjeti suvremenog obrazovanja nametnuli su mnogo ozbiljniji pristup upravljanjem procesima stjecanja znanja. Taj trend je prime}en na svetskoj razini sedamdesetih godina pro{log vijka. Paralelno s promjenom koncepta o va`nosti znanja, dolazi do ogromne ekspanzije, pre svega, PC tehnologije i do razvoja aplikacijskog softvera, uz po{tovanje svima dobro poznatog "user friendly" trenda. Krajem sedamdesetih godina, odnosno 1978. godine, pojavljuje se aplikacija bazirana na hipertekstu i groupware-u. Osamdesetih godina XX vijeka znanje dobija tretman korporativnog dobra, ali ga klasi~na ekonomija jo{ uvijek tako ne tretira. Tih godina se razvoj sustava za upravljanje znanjem bazirao na dostignu}ima iz oblasti ekspertnih sustava i vje{ta~ke inteligencije, koji su bili osnova koncepata poznatih kao "sustavi bazirani na znanju", "in`enjerstvo znanja", "razmena znanja", "partnerstvo u u~enju", "organizacija koja u~i". 1989. godine se pojavljuju stru~ni radovi u "Sloan Management Review", "Harvard Business Review" i dr. Do sredine devedesetih upravljanje znanjem do`ivljava procvat zahvaljuju}i internetu. IKMN (International Knowledge Management Network) je po~ela s radom u Evropi krajem osamdesetih, da bi 1994. godine po~ela prezentacija na internetu pridru`uju joj se druge mre`e, izmedju kojih je i Forum upravljanja znanjem (Knowledge Management Forum). Danas znanje ima tretman najva`nijeg faktora u obrazovanju, proizvodnji i poslovanju. Upravljanje intelektualnim dobrima je postalo najva`niji zadatak u upravljanju. Forum upravljanja znanjem definira upravljanje znanjem kao "skup procesa koji upravljaju kreiranjem, grupiranjem i kori{}enjem znanja". Prema APQC, upravljanje znanjem je "{iroki proces lociranja, transfera i kori{}enja informacija i ekspertiza u okviru organizacije". Ova nau~na disciplina je utjecala na koncepciju organizacije kao integriranog sustava znanja. Razvijene zemlje su krajem devedesetih godina po~ele s primjenom upravljanja znanjem i s pra}enjem efekata ovih primjena. Hewlett Packard je u svom sektoru The Computer Systems Marketing uradio slijede}e : ogromno znanje iz marketinga je uklju~io u Web bazirani sustav kojem mogu pristupiti zaposleni {irom svijeta. Ova znanja sadr`e informacije o proizvodima, konkurentskim ostvarenjima, marketing prezentacije spremne za prikazivanje i dr. PPO je postoje}i sistem kataloga dokumenata, video i audio kazetama sastanaka dopunio bazama podataka najboljih rje{enja ("best practises") i mre`om inovacija (Work Innovation Network), koja predstavlja kompjutorsku zbirku sastanaka i diskusija na teme iz menad`menta. Dow Chemical unio je svojih 25 000 patenata u bazu podataka dostupnu svim sektorima radi istra`iva~kih aktivnosti. GE (D`enaral elektrik) od 1982. godine prikuplja sve primjedbe kupaca u jedinstvenu bazu i dosada je obradio preko 15 miliona problema i re{enja. Boeing je za projektiranje Boeing 777 uklju~io svoje putnike u vi{e od 200 timova. Ovaj projekat predstavlja razvoj prvog aviona bez papirne dokumentacije. Mc Kinsey and Bain, dvije konsalting ku}e iz oblasti meand`menta su razvile vlastitu bazu podataka znanja koja sadr`i iskustva iz svih poslova koji su realizovani uklju~uju}i imena ~lanova tima i reakcije klijenata. Svaki tim je imao odredjenog "povjesni ara"(dokumentaristu) radi dokumentiranja projekata. Znaju}i da se intelektualna dobra i dobra bazirana na znanju dijele na eksplicitna i skrivena (tacit), a uva`avaju}i ~injenicu da prenos skrivenog znanja zna~i vi{e od akumulacije i transfera golih ~injenica, BP je instalirao komunikacijsku mre`u, koja je omogu}avala multimedijalne videokonferencije zaposlenih, elektroni ku po{tu, i dr. O~igledno je, implementacija upravljanja znanjem povezana s kori{}enjem suvremenih informati~kih tehnologija kao {to su Intranet, Internet baze podataka, data warehouse, knowledge warehouse, i dr. Poznata je ~injenica, gotovo sve firme u oblasti upravljanja znanjem razvile su sustav za ovu disciplinu koji koristi informati~ke tehnologije. Software Magazine ~ak definira upravljanje znanjem kao "razumijevanje relacija izme|u podataka, identifikaciju i dokumentaciju pravila za upravljanje podacima i osiguranje to~nosti podataka i o~uvanje njihovog integriteta". Zna se da su zna~ajnije komponente upravljanja znanjem: generiranje znanja, pristup znanjima iz vanjskih izvora, upotreba znanja u dono{enju odluka, uklju~ivanje znanja u procese, proizvode i usluge, predstavljanje znanja kroz dokumente i baze podataka, transfer postoje}eg znanja u druge djelove organizacije i mjerenje vrijednosti znanja, zaklju~ujemo, za{to je do{lo do visokog stupnja povezivanja informati~kih tehnologija i upravljanja znanjem. Taj konektivitet }e se nastaviti i dalje. Moraju se izbe}i zamke koje su neke ideje i koncepti suvremenog doba do`ivjeli - ovu disciplinu reducirati u niz mehanizama i alata, koji }e u slabo kontroliranoj upotrebi umanjiti zna~aj i su{tinu same discipline. Brzina promjena u informati~kim tehnologijama nadmaila je brzinu promjena u svim ostalim podru~jima rada i `ivota, a primjena dostignu}a koja su rezultat tih promena, iz dana u dan mjenja nae ponaanje i nae navike. "Njena infrastruktura postaje istovremeno globalna i lokalna, privatna i javna." Prije nego {to brzina informati~kog napretka ne u~ini zastarjelim i nae mogu}nosti percepcije, u situaciji smo kao Frederick Williams konstiramo komunikacijsku revoluciju, odnosno eksploziju predstavljenu u konvergenciji kompjutora i telekomunikacija - nazvanoj computication. Dok su vo|ene rasprave o tome je li smo preli iz industrijskog u postindustrijsko, to~nije informati~ko doba, samo su rjetki, poput Nicholasa Negropontea primjetili da smo ve} u postinformatii~kom dobu ! Nije li to tehnika ovog put bila br`a od nae kolektivne percepcije. ? Je li smo u stanju primetiti posljedice kri~anja novih informati~kih tehnologija i oblika komunikacije (Interneta) s tradicionalnim druatvenim fenomenima ? Implementacija sustava za upravljanje znanjem je povezana s koria}enjem suvremenih informati kih i komunikacijskih tehnologija od kojih se kao efikasni alati podrke mogu koristiti tehnologije agenata. Kao alati za pretra`ivanje podataka ovdje se mogu pomijenuti Intranet i Inteligentni agenti, a kao skladita dokumenata: Data Warehouse Knowledge Warehouse Knowledge Base i Data base - best practice - lesson learned II TEHNOLOGIJE AGENATA Diskrepancu izme|u razvojnog trenda informati~ke tehnologije i va`e}ih znanstvenih saznanja, komunikologija je pokuala premostiti proirenjem predmeta svog prou~avanja - od tradicionalnih medija masovnog, ka novim medijima i oblicima komuniciranja informati~kog drutva. Presudan je utjecaj novih medija i oblika komuniciranja na javnost, koja je u procesu transformacije od tradicionalne (klasi~ne) ka novoj (Internet) javnosti. Jednu od brojnih kontroverzi koje prate ova nastojanja uo~ila je Elisabeth Noelle-Neumann : " Posebno se kod "novih medija" vidi problem naeg predmeta: uslijed promjena u sustavu medija dolazi do tako brzih promjena da je rukopis u trenutku kada autor napie zadnju re~enicu ~esto ve} zastarjeo." Analiza novih komunikacijskih tehnologija, upu}uje nas na uspostavljanje korelacije s novim komunikacijskim fenomenima. Presudan je utjecaj novih medija i oblika komuniciranja na javnost, koja je u procesu transformacije od tradicionalne (klasi~ne) ka novoj (Internet) javnosti, to ima nesumnjivo va`ne konsekvence na razvoj drutvenih odnosa u nacionalnim, ali i globalnoj ljudskoj zajednici. Krucijalno pitanje je: je li je mogu}e precizno locirati to~ku kri~anja novih komunikacijskih medija i druatvenih fenomena, i kako utvrditi stupanj me|usobne zavisnosti. Odgovoriti na to pitanje nije jednostavno, pogotovo imaju li se u vidu opasnosti koje sobom nosi pokuaaj povezivanja tradicionalnih druatvenih teorija i novih teorijskih pristupa novim medijima humane nastavne komunikacije. Kako je vje{ta~ka inteligencija grana ra~unalnih znanosti, a ona je generi~ka tehnologija, anse i mogu}nosti firmi, poduze}a, velikih proizvodnih i uslu`nih sustava prvenstveno se ogledaju u oplemenjivanju vje{ta~kom inteligencijom ve} tr`ino konkurentnih proizvoda, usluga i sustava. Vje{ta~ka inteligencija otvara mogu}nosti razvoja i proizvodnje proizvoda specifi nih za odre|enu zemlju (primjeri, sustavi za prepoznavanje, razumijevanje i sintezu govora, govorni automati, inteligentni saobra}ajni i turisti~ki vodi~i, sustavi za pomo} hendikepiranima i sl.). Inteligentni agenti polako po imaju pro~imati globalnu informacijsku strukturu kao klju~na tehnologija za interaktivnu TV, multimediju i aplikacije zasnovane na Internetu, nudei itav spektar novih mogunosti i on-line servisa. Oni mogu ponaaati se kao moderni osobni asistenti, zna ajno unapreujui na in na koji koristimo Internet i Web, nadgledamo poatu, pretra~ujemo, filtriramo i primamo informacije, u~imo preko mre~e, savetujemo se, usavraavamo se... Mobilni agenti se mogu kretati Internet-om i Web-om skupljajui potrebne informacije s udaljenih servera ili poma~ui nam da obavimo "pametnu" on-line dostavu znanja. Pored toga, multiagentni sustava mogu biti koriaeni u mnoatvu zajedni kih i distirbuiranih aplikacija na Internetu. To je oblast iji zna aj stalno raste i koja se brzo razvija. Ovde je rije~ o tehnologiji agenata. Agenti predstavljaju softver koji ima sposobnosti samostalno, bez intervencije korisnika, izvravati postavljeni zadatak i izvjetavati korisnika o zavretku zadatka ili pojavi o~ekivanog doga|aja. Agent se mo`e definirati na slijede}i na~in: Agent je ra unalni sustav, koji u interakciji s okru~enjem, ima sposobnost fleksibilno i samostalno reagirati u skladu s ciljevima koji su mu postavljeni. Ova definicija isti e tri klju na zahtjeva: interakcija s okru`enjem, autonomnost, i fleksibilnost. Interakcija s okru`enjem u ovom kontekstu zna~i agent je sposoban reagirati na ulaz dobijen od senzora iz okru`enja i mo`e izvoditi akcije koje mjenjaju okru`enje u kome agenti djeluju. Okru`enje u kojem agenti djeluju mo`e biti fizi~ko (realan svijet) ili softversko (ra~unalo na kojem su instalirani ili Internet). Za razliku od klasi~nih ekspertnih sustava koji informacije o okru`enju dobijaju preko posrednika (korisnika) koji unosi parametre sustava. Klasi~ni ekspertni sustavi nisu bili u mogunosti djelovati na okru`enje (bar ne direktno) ili su to u~inili preko posrednika (korisnika) koji je u ovisnosti od dobijenog odgovora reagirao na okru`enje. Autonomnost zna~i sustav je u stanju reagirati bez intervencije korisnika (ili drugih agenata), i ima kontrolu nad vlastitim akcijama i unutranjim stanjem. Takav sustav treba biti sposoban u~iti iz iskustva. Mogu}nost interakcije u okru`enju, i autonomnost ra~unalnih sustava nije nova ideja. Postoje ve} takvi sustavi kao to su programi za kontrolu realnih sustava koji nadgledaju okru`enje realnog svijeta i izvode akcije kao odgovor na promjene sustava u realnom vremenu, i programi koji nadgledaju softversko okru`enje i izvode akcije kojima djeluju na okru`enje kako se uvjeti mjenjaju (anti-virus programi). Navedeni primjeri imaju odlike interakcije s okru`enjem i autonomnosti, ali se ovi sustavi ne mogu smatrati agentima sve dok nemaju mogu}nost fleksibilnog ponaanja kada se na|u u situacijama koje nisu planirane prilikom dizajniranja. Kako bi se softverski sustav smatrao fleksibilnim mora ispunjavati slijede}e uvjete: agent mora primati promjene u okru~enju i donositi odluku o mogu}im akcijama dovoljnom brzinom kako bi takva akcija bila od zna~aja za sustav u kojem djeluje, agenti ne bi smio samo jednostavno reagirati kao odgovor na signale iz okru`enje, oni bi trebali biti sposobni uo~avati povoljne prilike i u tim situacijama preuzimati inicijativu u skladu sa svojim ciljevima, agenti bi trebali biti sposobni stupiti u komunikaciju, po potrebi, s drugim agentima i/ili ljudima kao bi rijeili vlastiti problem ili pomogli jedni drugima agentima u njihovim aktivnostima. U ovisnosti od domena primjene agenti se me|usobno razlikuju, me|utim oni se ipak mogu klasifikovati u nekoliko karakteristi~nih klasa kao to su: Kooperativni agenti (Collaborative Agents) Interfejs agenti (Interface Agents) Mobilni agenti (Mobile Agents) Informacijski/Internet agenti (Information/Internet Agents) Reaktivni agenti  (Reactive Agents) Inteligenti agenti  (Smart Agents) Hibridni agenti  (Hybrid Agents) Sam agent mo~e nai primjenu u raznim oblastima. Na primjeHJ 0   : < X Z h ˺vcT˺C h-[h-[CJOJQJmHsHh &h/5OJQJmHsH$h-[hrCJOJQJ^JmHsH h-[hrCJOJQJmHsH h-[hrCJOJQJmHsH h-[hgCJOJQJmHsH h-[h/5CJOJQJmHsH h-[h/5CJOJQJmHsHh &h/5OJQJmHsH$hx]hgCJOJQJaJmHsH$h-[h/5CJOJQJaJmHsHJX ` F H J L gd`gd/5 $dha$gd/5$a$gd`$dh7$8$H$a$gd`$a$gdx]$a$gdr$a$gdg $dha$gdx]h j x |  0 2 D F H J ͼͼq`OA3hx]OJQJaJmHsHh`OJQJaJmHsH hx]h`CJOJQJmHsH h-[hx]CJOJQJmHsH$h-[hx]CJOJQJ^JmHsHhx]CJOJQJmHsHhx]CJOJQJmHsHh-[CJOJQJmHsHh/5CJOJQJmHsH h-[hgCJOJQJmHsH h-[h-[CJOJQJmHsH h-[h/5CJOJQJmHsH h-[hCJOJQJmHsHJ L P R \ ` f h 8 : v x $ & 24tv24DF,Xvx.0^ HJV6vxײòòײײײײײײײײײ!h"5CJOJQJaJmHsH!h"5CJOJQJaJmHsH'h &h/55CJOJQJaJmHsH'h &h/55CJOJQJaJmHsH'h &hx]5CJOJQJaJmHsH?x{gS@-$h &hlaCJOJQJaJmHsH$h"hlaCJOJQJaJmHsH'h"h"5CJOJQJaJmHsH'h"ho5CJOJQJaJmHsH'h"h`5CJOJQJaJmHsH'h"h`5CJOJQJaJmHsHh &h/5OJQJmHsHh &h`OJQJmHsH*h &h/556CJOJQJaJmHsH'h &h/55CJOJQJaJmHsH'h &h/55CJOJQJaJmHsH !!%%&V''q)/+F--/00113gdW LL]L^LgdA, LL]L^Lgd P"$LL]L^La$gd`$LL]L^L`a$gd` $`a$gdla$a$gdla79<=?JTWv{@DZ\*,JLNRTbz& ܺܬܬܬܬܬܛܬܬܬ܊ܬ܊܊܊܊ܬܬܬܬ܊܊ܬܬ h{[hlaCJOJQJmHsH h{[hu,CJOJQJmHsHh{[CJOJQJmHsH h{[h`CJOJQJmHsH h{[h"CJOJQJmHsH h{[hlaCJOJQJmHsH$h &h`CJOJQJaJmHsH6& * D F f j !!#3#m#n###$$$$$$$$$$%%%%,&.&]&^&_&a&ᣕtatatatat$h{[hsCJOJQJaJmH$sH$h%wBCJOJQJaJmH$sH$ h{[hoCJOJQJmHsHh%wBCJOJQJmHsHh%wBCJOJQJmHsHh5CJOJQJmHsH h{[hCJOJQJmHsH h{[hlaCJOJQJmHsH h{[hlaCJOJQJmHsHh5CJOJQJmHsH%a&b&c&e&&&&&&& ''''2(4(@(`(b(e(((((((((()q)))N*m******ͽݽݽݪtddhA,CJOJQJaJmHsHhNCJOJQJaJmHsH$hNh,|yCJOJQJaJmHsH$hNhsCJOJQJaJmHsH$h &hsCJOJQJaJmH$sH$hNCJOJQJaJmH$sH$h%wBCJOJQJaJmH$sH$$h{[hsCJOJQJaJmH$sH$h%wBCJOJQJaJmH$sH$'**++++!,A,,---/-7-9-<-F-]-|----- ..0.P.R.T.W.[.}..!/A/t/u///0 000)1+1111 2 3b3d3n33&4(4)566$6@6\666:778'8ʺʺʺʺʺʺʺʺʺʺʺʺʺʺhK.CJOJQJaJmHsHhK.CJOJQJaJmHsH$hNhWCJOJQJaJmHsH$hNhsCJOJQJaJmHsHhA,CJOJQJaJmHsHC3$6k8L99999:O:::<@BBBBC & FK9dd-DM [$\$]K^9gd $K-DM ]Ka$gd~R & FgdWgdW'8+8-8/8M8N8888889L9M9P9S99999:<:s:t::::::::::::;!;B;C;H;K;^;a;y;;ݷ͔݁qhtCJOJQJaJmHsH$hVhWCJOJQJaJmHsHhVCJOJQJaJmHsH$hV56CJOJQJaJmHsH*hNhW56CJOJQJaJmHsHhVCJOJQJaJmHsH$hNhWCJOJQJaJmHsHhK.CJOJQJaJmHsH,;;;;;;<%<&<`<a<<<<<H=J=========>,>\>|>>>>>>>R?r??@ @j@@@@@@AAXAZAfAʧh[|B*OJQJmHphsH%hVh B*OJQJmHphsH$hVh[|CJOJQJaJmHsHhtCJOJQJaJmHsH$hVhJ)CJOJQJaJmHsH$hVhWCJOJQJaJmHsHhtCJOJQJaJmHsH2fAhAtAxAAAAAB;BFOFPFWFvFGG%GFGGGMGNGTGUGGGGGGGGGGGH H,H6HHHHHHH0J:JIJJJKJNJRJSJTJ[JrJsJvJzJ{J|JJJJJJJJJ$hVh CJOJQJaJmHsHh(CJOJQJmHsH hVh~RCJOJQJmHsH hVh CJOJQJmHsHh(CJOJQJmHsHEJJJJJJJJJJJKKK#K6K7K:K;KbKcKeKhKkKlKmKsKKKLLLLHLJLNL\L^LdLLLL M"M$M2M4MMBMFMXMZMMM hVh}CJOJQJmHsHh0CJOJQJmHsH hVh CJOJQJmHsH hVhoQCJOJQJmHsH hVh~RCJOJQJmHsHh(CJOJQJmHsH hVh CJOJQJmHsH6MMMMMMMNNNNNNNN&O(O6OjOxOOOOOOOOOOOOlPnPPPQ QQQQRRRRtRRRRRR S SSSSSSSSTЯh67B*OJQJmHphsH%hVhoQB*OJQJmHphsHh67CJOJQJmHsH hVh}CJOJQJmHsHh0CJOJQJmHsH hVh}CJOJQJmHsH;T,TITzT|TTTTTTTTTTTTTTUUUUVVVVHVRVTV~VVVV&WFWHW\W^WlWWWWWXXX"X#X%X*X7X;X@XcXdXjXmXnXoXuXxXXXXX%hVhy:,B*OJQJmHphsH%hVh B*OJQJmHphsH%hVhoQB*OJQJmHphsHh67B*OJQJmHphsH%hVh B*OJQJmHphsH@XXXXXXXXXXXXXXXYYY YYYEYFYWYYY\YtYuYYYYYYYYYYZZZZZZ Z0Z2Z`z`|```````````aBaLaVaaaaaaaaaa$b&bܻzzzz hVhy:,CJOJQJmHsH hVh CJOJQJmHsH hVh CJOJQJmHsHhMCJOJQJmHsHhMCJOJQJmHsH%hVh}B*OJQJmHphsH%hVh B*OJQJmHphsHhMB*OJQJmHphsH0&bbbrbvbbbbbbccc/c0c@cAcUcVccccccFdbdndpdeeeeeeeeefvevevvvcvU hVhdECJOJQJmHsH hVhdECJOJQJmHsH%hVhy:,B*OJQJmHphsH%hVhdEB*OJQJmHphsH%hVh B*OJQJmHphsHhnipB*OJQJmHphsH hVhy:,CJOJQJmHsHhnipCJOJQJmHsH hVh CJOJQJmHsH&Rbccccc4dpdddFeetΝ $^a$gddE $`a$gddE$a$gddE$dd[$\$`a$gdnip$ & Fdd[$\$a$gd $a$gd $hdd[$\$^ha$gdy:,$ & Fdd[$\$a$gdy:,r: 1) Informiranje o a~uriranju www strana na Internetu 2) Praenje pojavljivanja novijih verzija programa na ftp: serveru 3) Praenje rada procesa na udaljenom ra unalu preko praenja promjena na fajlovima koje procesi koriste. 4) Kod timskog rada na projektu, za sinhronizaciju i praenje promjena 5) ... Potreba za komunikacijom javila se pojavom prvih ljudi na Zemlji. Razvojem ljudskog druatva, otkrivanjem novih tehnologija, na~ini i sredstva za komunikaciju ubrzano su se razvijali. U posljednjih pedesetak godina zbila su se dva va`na doga|aja; otkri}e poluprovodn~ke tehnologije i prijelaz iz analogne na digitalnu tehnologiju. Pojavom poluvodia po~inje ubrzani razvoj mikroelektroni ke i ra~unalne tehnologije kao baze razvoja komunikacijskih tehnologija. Digitalizacija sustava omogu}ila je zbli`avanje telekomunikacija, radiokomunikacija i ra unarstva. Kao primjer uzmimo televizijski ure|aj, mobilni telefon i ra~unalo. U skoroj budu}nosti se o~ekuje izumiranje tih ure|aja odnosno njihovo stapanje u jedan ure|aj. Digitalni sustavi imaju niz prednosti pred analognim u obradi i pohranjivanju signala, zato se u modernim komunikacijama koriste digitalni signali. Povijesno gledano tok razvoja tehnologije, zaklju~uje se bio je razvijena tehnologija za prijenos podataka, zatim govora, a tek onda slike. Slika je sadr`ajno najbogatija informacija. Nedostaci slike, a time i videosignala, su veliki tehni~ki zahtjevi za njen prijenos na daljinu. Moderni komunikacijski sustavi kao to su ra~unalne mre`e (Internet), mobilna telefonija (UMTS) i digitalna televizija moraju osigurati prijenos digitalnog videosignala i digitalnog zvuka. Digitalni videosignal i digitalni zvuk koriste se i kod videokonferencija, interaktivne televizije, medicinskih i svemirskih istra`ivanja. Najve}i problem za uspjenu komunikaciju je ograni~en kapacitet prijenosnog medija. Razvoj prenosnih medija ve}eg kapaciteta te~e sporije od razvoja elektroni kih sklopova, ato ima za posljedicu elektronika mo`e procesirati mnogo viae informacija nego ato je medij mo`e prihvatiti. injenica je koli~ina informacije koju je potrebno prenijeti neprestano raste, a prenosni sustavi imaju ograni~en kapacitet. Posljedica je zaguaenje prijenosnog medija odnosno pove}anje vremena potrebnog kako bi se informacija uspjeano prenijela. Danas, u doba naglog razvitka digitalnih tehnologija, mo~emo ponovno potvrditi uzajamnu povezanost komunikacije i tehnologije koje su naj ese promatrane kao suprotni polovi. Razvojno gledano, komunikacija je bila odraz i kulturnih, ali i tehnoloakih promijena: tako se je od spiljskog slikarstva do{lo do piktografije, a od fonetskog ozna avanja do pisane rije~i i digitalnog koda danaanjice. Sve br~i razvitak tehnologije nagla{ava potencijalne primjene medijskih tehnologija u komunikaciji. Zadatak komunikacija novih medija, gledano u pozitivnom smislu, je suo iti se sa situacijom, kriti ki je analizovati, smjestiti unutar odnosa klasi nih medija i komunikacija, kao i razvijati znanje i stvarati novu estetiku. Posljednjih nekoliko godina se ve} naziru promjene u na~inu obrazovanja, koje }e sigurno imati utjecaj i na upravljanje znanjem. Suvremeno obrazovanje se ne bazira na prije-definiranim pravilima, ve} na razumijevanju i usvajanju pravila i njihovih promjena u momentu zbivanja. Dosada{nje upravljanje znanjem se oslanjalo uglavnom na memoriranju "najboljih rje{enja", ~ija institucionalizacija mo`e biti korisna za predvidlji situaciju , unutar stabilne sredine ili one koja se postepeno mijenja. Ako su promjene diskontinualne, javlja se sna`na potreba za stalnim obnavljanjem osnovih uvjeta. Ovo je posebno zna~ajno za krizne situacije, koje se, ina~e, karakteriziraju diskontiunalnim promjenama. Drugi nedostatak u vezi informati~kih tehnologija i upravljanja znanjem je baze podataka, groupware i druge aplikacije ~uvaju podatke, ali ne ~uvaju stukture ili modele koje ljudski um ima, daju}i smisao podacima. Dosada se primjena IT(informati~kih tehnologija) nije odnosila na obradu skrivenog znanja, kao {to je poznato, duboko ukorenjeno u iskustvu, vrijednostima i emocijama individue. Skriveno znanje je naj~e{}e ono znanje koje omogu}ava stvaranje novih vrijednosti i koje daje prednost kompaniji u trci s konkurentima. Ne smije se zaboraviti ni ~injenica upravljanje znanjem je proces koji nema kraja, jer se mijenjaju zahtjevi korisnika, proizvodne tehnologije, komunikacijske tehnologije, regulative, prisutpi u menad`mentu kompanija i dr. .0JLTjl~>@RTl8 $prޡ&*0\ṥzc-h &hdEB*CJOJPJQJmH$phsH$-h &hdEB*CJOJPJQJmH$phsH$'hnipB*CJOJPJQJmHphsH'hnipB*CJOJPJQJmHphsH-hVhdEB*CJOJPJQJmHphsH hVhdECJOJQJmHsH hVhdECJOJQJmHsHhnipCJOJQJmHsH&Ν\jlCD%x~^gd & Fgds & Fgda(gds^gdW$a$gddEgddE $`a$gddEڢܢJN\fɤѤޤ89ʥΥХѥӥ֥BD23BDT]noԽԽ'h{B*CJOJPJQJmH$phsH$-h &h)B*CJOJPJQJmH$phsH$'hnipB*CJOJPJQJmH$phsH$-h &hdEB*CJOJPJQJmH$phsH$;<Hfhڨܨfj©Ʃԩ֩&*`bĪƪتܪZ\ԩԩԒԩԩԩԁppp h &hdECJOJQJmH$sH$ h &hdECJOJQJmH$sH$-h &hdEB*CJOJPJQJmH$phsH$-h &h)B*CJOJPJQJmH$phsH$'h{B*CJOJPJQJmH$phsH$-h &hdEB*CJOJPJQJmH$phsH$'h{B*CJOJPJQJmH$phsH$( HTج$@B :FRprήԮRTCDHIrsпЮЮЮЮЮО{{h4CJOJQJaJmHsH$h4hsCJOJQJaJmHsHh &hs5CJOJQJaJ h &hdECJOJQJmH$sH$ h &hCJOJQJmH$sH$ h &hdECJOJQJmH$sH$h4CJOJQJmH$sH$ h &h)CJOJQJmH$sH$.ưȰаհAB.7ABò޲ 3ikմ״ :ORrtڷڧڧڷڧڧڧڧڧڧڧڧڧڧڷڧha(CJOJQJaJmHsH$h4hCJOJQJaJmHsHh4CJOJQJaJmHsH$h4hsCJOJQJaJmHsH$h4hWCJOJQJaJmHsHBZnaju}i sve ovo, Karl Erik Sveiby prepoznaje dva aspekta i dvije razine u upravljanju znanjem. Prvi aspekt je tzv. IT aspekt, koji zapravo predstavlja upravljanje informacijama. Znanje se, prema ovom aspektu, opisuje kao objekat. Drugi aspekt je tzv. "~ovjek" (people) aspekt, koji stavlja akcenat na upravljanje ljudskim vje{tinama, "know-how" svakog pojedinca. Znanje se s ovog aspekta, tretira kao - proces. Ovaj autor smatra da je s IT stajali{ta, upravljanje znanjem pro{lo tri faze: Baze podataka projekata i najboljih rje{enja (1992.) Datawarehouse podataka vezanih za potro{a~e (ogromne arhive tekstova i podataka) - u potpunosti pasivna faza (1992.-1999.) Interaktivne Web stranice, e- poslovanje, on-line transakcije (1999.-2001.) U bliskoj budu}nosti se o~ekuje se aspekt "~ovek" uklju~i u ve}oj mjeri i to efikasnije upravljanje znanjem, tj. intenzivirati stvaranje vrijednosti i znanja. Kako maksimizirati znanje; kako napraviti sredinu u kojoj se stalno podsti~e podjela postoje}ih znanja i stvaranje novih jeste osnovni zadatak koji stoji pred ovom disciplinom. Spominje se i unapreenje tzv. "ljudske infrastrukture" koje je dosta slo`enije i suptilnije od bilo koje IT infrastrukture. Cilj je izmeu ova dva aspekta formirati zajedni~ku stabilnu crtu, radi unapreenja obrazovanja, ali i kvalitete `ivota u cjelini. LITERATURA \. Nadrljanski, Inteligentni media agenti, predavanje na magidstarskim i doktorskim studijima Fakultet Informacijske i komunikacijske znanosti, Univerzitet u Zadru, Dubrovnik 2004. Sveiby and Karl-Erik, A Knowledge -based Theory of the Firm to Guide Strategy Formulation, Journal of Intellectual Capital, vol.2, 2001. Sveiby and Karl-Erik, What is Knowledge Management? Internet Forum, 2001. T. Davenport, Some principles of Knowledge Management, R. O'Barckley & P. Murray, What is Knowledge Management, Knowledge Praxis, 1999. B. Krstic, Objectives, Types and Efficiency Factors of Knowledge Management Projects, Zbornik radova "Upravljanje projektima nove tendencije", YUPMA,%Ut}FG\z"#&D /56•'h4hs6CJOJQJaJmHsH*ha(56CJOJQJ\]aJmHsH-h4hs56CJOJQJ\aJmHsH0h4hs56CJOJQJ\]aJmHsHha(CJOJQJaJmHsHU$h4hsCJOJQJaJmHsH-6EO]ikxzBtx *Xnpݺݪݛxxxexx$hruhCJOJQJaJmHsH$hruhsCJOJQJaJmHsHhruCJOJQJaJmHsHh &hsCJOJQJaJhruCJOJQJaJmHsH$h4hCJOJQJaJmHsHha(CJOJQJaJmHsH$h4hsCJOJQJaJmHsHha(CJOJQJaJmHsH  %\f̧̺̩̩̩̩̩̩̩̩̩odYh &h OJQJh &h`OJQJ hruhdECJOJQJmHsH$hruhsCJOJQJaJmHsH'hruhsCJOJQJ\aJmHsHU hruhsCJOJQJmHsH#hruh5CJOJQJmHsHh}CJOJQJmHsH hruhCJOJQJmHsH'hruhs5CJOJQJaJmHsH \$dd[$\$a$gddEgds $ & F a$gds Zlatibor, 2001. h &hNOJQJ,1h/ =!"#$% B 01h:p`/ =!"#$%0 x8 01h:p`/ =!"#$%0 K 01h:p`/ =!T"#$% P0 ,x5 01h:p`/ =!"#$% D@D NormalCJOJQJ_HmH sH tH Z@Z  Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ \@\  Heading 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List`^@`  Normal (Web)dd[$\$B* CJOJQJmH phPsH Ng@N HTML TypewriterCJOJPJQJ^JaJLB@L s Body Text$a$CJOJ QJ aJmH sH VO"V sNTekst$7`7a$ CJKHOJ QJ _HmH sH tH 4\6\ . r %G`}0GsE+|=lO!0"h"}""""3#n##$(6*F*[*w*****012465758:>u>??@@@AlAAAAAB:B]BBBBC~CCCC6GKKxNyN8QLS,TUVQVVWXkYlYwYxY-ZZ[7[[.\/\0\1\2\3\4\5\8\000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0000 0 0 0 0 0000000000000 0 0 000 0 0 0 00 0 0 0000000000000000000 0 0 000000 0 0 0 0 0 000000I0000h J x& a&*'8;fA.CEJMTX[6_&b63678:;<=?@ACDEFGHIJK[]^_`ghim3CRbΝ49>BL\j53kooperativni_agenti63\8\63\8\$%z}FGNOPSrsvw<>{}IJXYNO<>? @ J K : ;         ' ( 0 1 > @ C E I J L M Q R S T ] _ c d f g k l u w       ! # $ % & 2 3 35 PQ lmTU'(qr~67XYbcpq   1 2 !!2!3!m!n!!!!!s"t""" #!#####%$&$,$-$/$0$D$E${$|$$$$$%% %%%%%%+%,%5%6%8%9%?%@%H%I%J%K%O%P%W%X%b%c%g%h%i%k%p%r%s%t%|%}%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&&&&&&&&`'a'V(W(((((((((())) ) )))))!)")*)+),)-)2)3)8)9)C)D)Q)R)S)T)c)d)o)p)r)s)x)y){)|)))))))))))))))))))))************(*)*3*6*w************+++ +++G+H+`,a,,,(-)-----------....D/E/O/P/r/s/////00000000000000001 13141Q1R1]1^1111111115262S2T222333343533333333344445555+6,6r6s666667777*7+7G7H7N7P7d7e777777777 8 888B8C8G8H8j8k8m8n888888888888888889999A9B9J9K9S9T9999999::9:::A:B:c:d:k:l:::::::::t;u;z;{;;;;;;;;;;;;;;;;; < <:<;<O<P<<<<<<<==_=`=d=e=======#>$>;><>a>b>i>j>r>u>>>>>>>>>>>>>?? ? ?'?(?8?9?B?C?a?b?{?|??????????@@@.@/@S@T@@@@@@@@@=A@AAAAAAAAAAABBCC)E*E^E_EEEEE>F@FFFFF?G@G`GaGkGlGnGoGuGvGGGeHfHmHnHHHHHHH:I;IIIIIJJYJZJhJiJJJKKKKeKfKKKKKCLDLLLLLMMLNMNxNyNNN2O3OOO#P$PjPkPPPPPQQOQPQQQQQ$R%R?R@RhRjR)S*S=S>SoSpSSSuTvTTTTTUU$U%U*U+UBUDUUUUUUUUUUUIVJVNVQVoVpVVVVVVV W WWWWWaWbWWWWWWWWWjXkXXXXXXXXXYYYY$Y%Y)Y+YXYZYkYlYwY{YYY,Z-Z3Z4Z7Z8ZZZZZZZ [[5[7[D[G[Q[R[[[[[\\\&\(\,\-\.\8\$%FG_`|}/0FGrsDE*+{|<=klN!O!/"0"g"h"|"}"""""""2#3#m#n###$$((5*6*E*F*Z*[*v********++--001122446647574858::>>t>u>????@@?A@AkAlAAAAAAAAABB9B:B\B]BBBBBCC}C~CCCCC5G6GKKwNyN7Q8QKSLS+T,TUUVVPVQVVVWWXXjYlYvYxY,Z-ZZZZ[6[7[[[-\8\XXYYYYYY#Y$Y%Y)Y6Y7YWYXYcYdYYY3Z7ZAZCZZZZZ[[ [ [5[6[7[:[D[E[G[J[Q[Q[[[[[[[\\8\\\8\ m  RtbR"mJ@kA#`zR.Ih+Rvx6Ap_+0G <'hO\liB^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJ QJ o(@ @ ^@ `CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(PP^P`CJOJ QJ o( hh^h`OJQJo([]^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJ QJ o(@ @ ^@ `CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(PP^P`CJOJ QJ o(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJ QJ o(@ @ ^@ `CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(PP^P`CJOJ QJ o(^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJ QJ o(@ @ ^@ `CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(PP^P`CJOJ QJ o(h^`.h ^`OJQJo(L^`L.  ^ `.\ \ ^\ `.,L,^,`L.^`.^`.L^`L.h Th^T`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJ QJ o(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJ QJ o(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJ QJ o(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJ QJ o(@ @ ^@ `CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(PP^P`CJOJ QJ o( m bmhO\lIh++0GkA#vx6A B                =<5VodEru||rN P"J)y:,A,/5T567y9%wB}KnPoQ~R-[u_lanipt 'vlx,|y[|V_dg)4 &"}{K. a(os0(` }lx]{[u,NWM@\\p5S\\\  ()m/m0)2)3)4)5)6@7@8):);>?ABCDEF5J5K5L5M5N,T,X,Y,Z\6\ 0@ D@$L@2h@6p@@@H@LNPR@V@Z@`@dH@`@@@@Unknown G: Times New Roman5Symbol3& : ArialGTimes_New_Roman=& Cordia NewI& ??Arial Unicode MSEYu Times Roman7&  Verdana?5 z Courier NewSDutchTimes New Roman[rYuCiril TimesCourier New;Wingdings"1hdda#F sN/ sN/!Tr4d\\2QHP)? 2ProfDjordjeDjordje Nadrljanski0         Oh+'0  < H T `lt|ProfDjordjeNormalDjordje Nadrljanski2Microsoft Office Word@@Y@8@8 sN՜.+,0 hp|  D/\ Prof Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnpqrstuvxyz{|}~Root Entry F@Data o1TablewUWordDocument0SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q