Naslov
Perspektive obrazovanja mladih s obzirom na kvalitetu življenja u Hrvatskoj
(Educational Perspectives of the Youth Based on the Living Quality in Croatia)

Autori
Leburić, Anči ; Šuljug-Vučica, Zorana ; Dadić, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Ocbita : Прoьлemи ta пepcпektиbи

Urednik/ci
Tepkүлob, B. ; Бoчapoba, O. ; Akcmaн, Д.

Izdavač
Ministry of Education and Science of Ukraine ; Horlivka Institute for Foreign Languages; Krakow University ; Pedagoška fakulteta Univerze na Primorskem

Grad
Horlivka

Godina
2009

Raspon stranica
59-74

ISBN
978-966-8469-67-1

Ključne riječi
mladi, obrazovanje, kvaliteta življenja, sociološko istraživanje
(youth, education, quality of life, sociological research)

Sažetak
U prvom desetljeću hrvatske tranzicije društveno raslojavanje bilo je manifestno u skoro svakom području društvenoga života. Rezultati ovoga našega empirijskoga istraživanja, kao i većine drugih studija, sadržaja novinskih napisa u dnevnom tisku i drugdje, a u kojima se raspravlja o stanju u hrvatskom društvu, lamentiraju s popriličnom dozom pesimizma o raznim aktualijama. Tako su i naši ispitanici i ispitanice uglavnom uvjereni da žive loše, usprkos nekim povoljnijim makroekonomskim kretanjima, ukoliko ih uspoređujemo sa sredinom devedesetih 20. stoljeća. Doduše, mirovine, plaće i socijalna davanja još uvijek u Hrvatskoj ne prate „u korak“ troškove života, niti podizanje društvenog standarda. U krajnjoj liniji onda ne možemo zaključivati niti o značajnijem podizanju kvalitete života u Hrvatskoj. Sredinom prvoga desetljeća u trećem mileniju, još se učestalijima pojavljuju rasprave o vanjskom zaduživanju Hrvatske, njenoj nesposobnosti da postane članicom Evropske unije i sl. Osobna potrošnja i investicije ipak pridonose gospodarskom rastu zemlje. Tečaj kune relativno je stabilan, a inflacija još uvijek nije zabrinjavajuća. Sklopljeni su brojni ugovori o slobodnoj trgovini, pa je dobra opskrbljenost hrvatskih dućana, zbog čega shopping u inozemstvu više nije posebno atraktivan. Ipak, izvozna orijentacija još je bolna točka hrvatskoga gospodarstva. I naša su istraživanja pokazala da se hrvatski građani smatraju (subjektivno) siromašnima. Na individualnim i grupnim razinama, stavovi i mišljenja ispitanih građana su afirmativniji i optimističniji. To su oni stavovi i mišljenja u čijim okvirima ispitanici vrednuju svoje interakcije unutar vlastitih (grupnih) okružja i sa svojim užim socijalnim miljeom. Čim se ti okviri socijabiliteta ispitanih počnu širiti prema makro društvenim nivoima i širim (socijalnim) područjima življenja, njihove percepcije i ocjene vlastite kvalitete života, negativno koreliraju, odnosno postaju konotirane, pesimistične i u perspektivi sve zatvorenije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA