Pregled bibliografske jedinice broj: 519178
Biovlakna i biokompoziti
Biovlakna i biokompoziti, 2011., diplomski rad, diplomski, Šumarski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 519178 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Biovlakna i biokompoziti
(Biofibres and biocomposites)
Autori
Štaba, Silvestar
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Šumarski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
08.07
Godina
2011
Stranica
45
Mentor
Jambreković, Vladimir
Neposredni voditelj
Španić, Nikola
Ključne riječi
biovlakna; biokompoziti; ekologija; svojstva
(biofibres; biocomposites; ecology; properties)
Sažetak
Istraživački napori trenutno su upregnuti u razvoj nove klase u potpunosti biorazgradivih ekološki prihvatljivih kompozita kombiniranjem prirodnih vlakana s biorazgradivim smolama. Takvi materijali nazivaju se biokompozitima. Drvna i nedrvna lignocelulozna vlakna izuzetno su dobra osnovna sirovina za proizvodnju biokompozita. Njihova uporaba je sasvim sigurno opravdana, budući da se radi o gotovo neograničenom izvoru potpuno prirodne sirovine. Ova vlakna, osim izuzetno povoljnih svojstava, daju izrađenim kompozitima prefiks bio, sto je u današnje vrijeme izuzetno bitno. Velik broj radova i općenito informacija o biosirovini i biokompozitima zahtjeva njihovu sistematsku analizu, što je upravo i cilj ovog preglednog rada. Pojam materijala na bio-bazi je danas od ključnog značenja obzirom na potrebu očuvanja okoliša. Biovlakna su proizvedena iz obnovljivih izvora i zahtijevaju relativno malu količinu energije pri obradi. Lignocelulozna vlakna omogućuju sigurno rukovanje i radne uvjete u odnosu na rad sa sintetičkim vlaknima. Šuplja celularna struktura biovlakna pruža dobra akustična i izolacijska svojstva. Ograničenje uspješnog iskorištavanja prirodnih vlakana, pa tako i biokompozita, je njihova niska toplinska stabilnost, neotpornost na mikroorganizme i gljive, osjetljivost na truljenje i hidrofilni karakter. Visoka apsorpcija vlage prirodnih vlakana dovodi do bubrenja vlakana i prisutnosti šupljina u sučelju, što rezultira smanjenjem mehaničkih svojstva kompozita i smanjenja dimenzijske stabilnosti kompozita. Glavna prepreka za masovnu uporabu prirodnih vlakana za kompozitne aplikacije je njihova neuniformnost, te varijabilnost dimenzija i njihovih mehaničkih svojstava (čak i za vlakna dobivena iz biljaka u istom uzgoju). Problem kod prirodnim vlaknima ojačanih kompozita je taj što je temperatura obrade kompozita ograničena na 200 oC zato što su biljna vlakna sklona degradaciji na visim temperaturama, pa je time ograničen izbor materijala za matricu. Glavna zapreka komercijalizacije ekološki prihvatljivih kompozita je visoka cijene biorazgradivih matrica.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Drvna tehnologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
068-0680457-0562 - Tehnologije novih vrsta drvnih materijala od usitnjenog i utekućenog drva (Jambreković, Vladimir, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije