Naslov
Korejski rat
(The Korean War)

Autori
Tuta, Luka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
04.07

Godina
2011

Stranica
59

Mentor
Dukovski, Darko

Ključne riječi
Rat; Koreja
(War; Korea)

Sažetak
Pola stoljeća nakon završetka borbenih djelovanja u Korejskom ratu ukupan broj mrtvih i ranjenih i dalje nije u potpunosti utvrđen. Procjena Pentagona govori o 996.937 poginulih i ranjenih na strani UN-a. Od toga je bilo 850.000 vojnika OSRK, 157.530 Amerikanaca te 17.000 pripadnika ostalih članica koalicije UN-a. Poginulo je ukupno 36.914 američkih vojnika. Pentagon je procijenio da je na suparničkoj strani bilo ukupno 1.420.000 poginulih i ranjenih, od čega 520.000 Sjevernokorejanaca i 900.000 Kineza. Ukupno je na obje strane poginulo više od 4 milijuna civila. Nakon potpisivanja primirja, Sjeverna i Južna Koreja ostale su u stanju rata te do danas nije postignut dogovor o konačnom miru na Korejskom poluotoku. Šest mjeseci nakon potpisivanja primirja većina stranih trupa napustila je Republiku Koreju, no Rhee se pobrinuo da SAD trajno stacionira dio svojih vojnika kako bi osigurao sigurnost svoje zemlje. Uz ekonomsku i vojnu pomoć znatno su ojačane i proširene OSRK. Rhee je nakon rata glavninu svojih napora uložio u borbu za ostanak na vlasti, pa je tako promijenio ustav Republike Koreje (koji je do tada dozvoljavao samo dva predsjednička mandata) kako bi postao doživotni predsjednik. Studentski prosvjedi 1960. god. natjerali su ga u egzil iz domovine. Sve do 1988. god. izmjenjivali su se kratki periodi demokratske vlasti i duža razdoblja vladanja vojne hunte, nakon čega su održani izbori koji su započeli razdoblje političke stabilnosti u zemlji. U DNRK je premijer ostao Kim Il Sung, kao neosporni vladar do svoje smrti 1994. god. kada da je naslijedio njegov sin Kim Jong Il. Za vrijeme svoje vladavine Kim Il Sung je izgradio model političkog upravljanja i ekonomije nazvan „Juche“, sličan onome u ostatku komunističkih zemalja svijeta (ograničene slobode govora i kretanja, nacionalizacija imovine i stvaranje kulta ličnosti) no s naglaskom na samostalnost u odnosu na velike sile i oslanjanje na vlastite resurse. Uz pomoć NRK i SSSR-a obnovljena je infrastruktura zemlje razrušena u ratu, a u sedamdesetim godinama 20. stoljeća ostvaren je i značajan gospodarski napredak – BDP obje Koreje tada je bio podjednak. Vladajuća struktura u DNRK bila je toliko snažna da je izdržala i pad većine komunističkih režima pred valom demokratizacije koji se dogodio početkom devedesetih godina 20. stoljeća. Čak i velika glad uzrokovana nedostatkom pomoći tradicionalnih saveznika (Kine i SSSR-a), koja je od 1994-1998 godine prouzrokovala smrt 2 do 3 milijuna ljudi, nije uzdrmala vlast Kim Jong Il-a. Krajem 20. stoljeća započeli su pregovori između vođa dvaju Koreja, Kim Jong Il-a i Kim Dae Yunga. Južna Koreja pomogla je Sjevernoj Koreji pošiljkama hrane za gladno stanovništvo, a organiziranim susretima porodica gotovo pola stoljeća razdvojenih 38. paralelom, nastojale su se smanjiti političke tenzije, no s nepotpunim učinkom. I dalje dolazi do sporadičnih tenzija i kratkih sukoba uzduž demilitarizirane zone. Korejski rat vođen je kako bi se poluotok ujedinio pod jednom vlasti. No niti komunistički sjever niti nacionalistički jug nije uspio u svom naumu. Nakon tri godine rata i milijuna stradalih, vojske su se utvrdile na gotovo istim pozicijama sa kojih su i krenule u sukob u ljeto 1950. godine. Svijet je za vrijeme rata balansirao na rubu upotrebe atomskog naoružanja i širenja sukoba. Zahvaljujući trezvenom američkom pristupu „kontroliranog sukoba“ izbjegnut je najgori scenarij – globalni rat. Više od pola stoljeća kasnije Republika Koreja jedna je od najjačih gospodarskih sila u Aziji, dok DNRK pod Kim Jong Il-om ostaje izolirana od svijeta iza „željezne zavjese“, kao jedna od posljednjih zemalja u svijetu s totalitarističkim režimom na vlasti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA