Naslov
Razvojni planovi pomorske luke Split
(Seaport Split development plans)

Autori
Ivanović, Mario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Fakultet prometnih znanosti

Mjesto
Zagreb

Datum
07.07

Godina
2011

Stranica
45

Mentor
Bukljaš Skočibušić, Mihaela

Ključne riječi
luka; terminal; razvoj; projektiranje
(port; terminal; development; dimensioning)

Sažetak
Morske su luke uvijek odražavale stanju u prostoru i vremenu. Oslikavale su ukupne nacionalne ekonomske prilike, bile vrata u svijet, ali i ulazni putovi za novine i svjetska postignuća. Nacionalni je gospodarski razvitak imao snažan utjecaj na razvoj luka, a luke su uvelike pridonjele gospodarskom napretku. U zemljama visoko sofisticirane proizvodnje morske su luke opsegom i dosegom svojih aktivnosti već izišle iz okvira triju uobičajenih skupina poslova - prometnih, trgovačkih i industrijskih. Prevladavajući činitelji u lukama treće generacije, prepoznatljivi od 80-ih na ovamo, jesu znanje, visoke tehnologije, vrhunski menadžment i organizacija, elektroničko upravljanje teretom te kompjutorska obrada podataka i dokumentacije. U lukama takvih obilježja teretom se samo ne manipulira ; njime se upravlja na pomorskim i kopnenim putovima, oplemenjuje ga se, korisnicima se nudi širok izbor tipičnih i atipičnih usluga, luke postaju središte biznisa. To bi trebali biti i ciljevi hrvatskih luka. Na takvom razvojnom pristupu valjalo bi koncipirati strategiju njihova razvitka, uvažavajući, dakako, realne potrebe i mogućnosti. Splitska gradska luka je središte splitskoga pomorskog okružja i jedno od ključnih gravitacijskih prostora hrvatskoga putničkog pomorskog prometa. Trajektne i druge veze služe učestalim putovanjima stanovništva splitske regije, distribuciji dobara između otoka i kopna, turističkim putovanjima i drugim, slabije zastupljenim vrstama putovanja. Otoci gotovo potpuno ovise o pomorskom prometu. Razvoj lučko-pomorske i vezane prometne infrastrukture nije pratio razvoj prometa prometnih grana prisutnih u luci. Splitska gradska luka je stara luka, neprilagođena suvremenim plovilima, naraslom prometu i zahtjevima korisnika. Turizam je s vremenom sve više jačao tranzitnu ulogu luke, a zbog sve nepovoljnijih ekoloških prilika sam je Split prestajao biti odredištem turista. Takva kretanja naglasila su negativnosti splitske tranzitno-prometne funkcije. Cestovna prometala, koja koriste trajektni prijevoz, značajno pogoršavaju gradske prometne prilike ljeti. Žele li se izbjeći pogreške prošlosti, ponajprije valja oblikovati novu razvojnu strategiju. U ovom radu se prije svega analizira Gradska luka Split, dosadašnji razvoj i stanje prometa i lučko- pomorskih aktivnosti Gradske luke, a zatim se na osnovi prognoze prometa, utvrđuje potrebni razvoj vezova, kao pojave koja determinira ostale prometne i neprometne sadržaje prilikom plana razvoja gradske luke Split. Pojave koje su predmet istraživanja nastojalo se kvantitativno analizirati, a metodologija koja je u tu svrhu posebno razvijena i u ovom radu primijenjena, može se upotrijebiti ne samo u primjeru drugih luka nego i primjeru hrvatske lučke mreže.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport

POVEZANOST RADA