Naslov
Tjelesna aktivnost i njena povezanost sa zdravljem i kvalitetom života u studentskoj populaciji
(Physical Activity and Health Related Quality of Life of University Students)

Autori
Pedišić, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Kineziološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.06

Godina
2011

Stranica
285

Mentor
Dizdar, Dražan

Ključne riječi
IPAQ; prepreke; SF-12; subjektivna procjena zdravlja; sveučilište; vježbanje
(college; exercise; IPAQ; life satisfaction; obstacles; self-perceived health; SF-12)

Sažetak
Uvod: Iz godine u godinu sve veći broj istraživanja ukazuje na pozitivne zdravstvene, psihološke i društvene učinke tjelesne aktivnosti (TA). Unatoč tome, prevalencija nedovoljne razine TA još uvijek je izrazito visoka. Ovaj globalni problem moguće je riješiti jedino sustavnom promocijom TA. Za učinkovito provođenje intervencija u svrhu povećanja razine TA, između ostalih, vrlo je pogodna i studentska populacija. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi razinu TA hrvatskih studenata i njene najvažnije korelate, odnosno prikupiti podatke neophodne za izradu strategije unapređenja TA u navedenoj populaciji. Metode: U svrhu prikupljanja podataka provedeno je anketiranje na slučajnom stratificiranom uzorku od 1163 studenta, stanara studentskih domova u Zagrebu (62, 4% ženskog spola), pri čemu su korišteni upitnici International Physical Activity Questionnaire, 12-Item Short-Form Health Survey, Satisfaction With Life Scale i Barriers & Benefits Scale te dodatna pitanja o sociodemografskim obilježjima, visini, masi tijela i zdravstvenim navikama ispitanika. Na uzorku od 133 studenta na kojem je 7-14 dana nakon prvog, provedeno i ponovljeno anketiranje, utvrđena je zadovoljavajuća test-retest pouzdanost svih korištenih upitnika. Rezultati: Medijan ukupne razine TA u populaciji hrvatskih studenata kreće se između 47, 48 i 54, 42 MET-sat/tjedan (45, 13 - 54, 17 kod žena i 49, 34 - 58, 71 kod muškaraca), a najvišu energetsku potrošnju ostvaruju u domeni slobodnog vremena (10, 58 - 13, 92 MET-sat/tjedan žene, 15, 89 - 22, 71 muškarci i 13, 76 - 16, 84 oba spola zajedno). Udio nedovoljno aktivnih u populaciji hrvatskih studenata kreće se između 39, 1 i 44, 9% (41, 8 - 49, 1 kod žena i 31, 7 - 40, 9 kod muškaraca). Razina TA je pozitivno povezana sa zadovoljstvom životom i različitim sastavnicama zdravstvenog aspekta kvalitete života studenata, od kojih najviše s vitalnošću i općim zdravljem. Mjesečni budžet i veličina naselja su s razinom TA u domeni slobodnog vremena u pozitivnoj, učestalost pušenja u negativnoj, a dob, indeks tjelesne mase i učestalost konzumiranja alkoholnih pića u nultoj korelaciji. Očekivane dobrobiti od TA pozitivno su povezane s TA u slobodnom vremenu i objašnjavaju značajan udio njene varijance (4, 0% kod žena, odnosno 8, 0% kod muškaraca). Percipirane barijere za vježbanje negativno su povezane s TA u slobodnom vremenu i objašnjavaju po 9, 0% njene varijance kod oba spola. Zaključak: Intervencije za unapređenje TA studenata neophodne su i trebale bi se temeljiti na informacijskom i bihevioralno-socijalnom pristupu te biti usmjerene prvenstveno na studente iz manjih mjesta, s niskim mjesečnim budžetom i one koji često konzumiraju cigarete.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Pedagogija

POVEZANOST RADA