Pregled bibliografske jedinice broj: 517111
Analiza leksičkih skupova u stručnom diskursu arhitekture u hrvatskom i engleskom jeziku
Analiza leksičkih skupova u stručnom diskursu arhitekture u hrvatskom i engleskom jeziku, 2011., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 517111 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Analiza leksičkih skupova u stručnom diskursu arhitekture u hrvatskom i engleskom jeziku
(Analysis of Lexical Sets in the Specialized Discourse of Architecture in Croatian and English)
Autori
Borić, Neda
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
26.05
Godina
2011
Stranica
335
Mentor
Prof. dr. sc. Boris Pritchard
Ključne riječi
jezik struke; arhitektonski diskurs; stručni leksik; leksički skup; teorija polja; konceptualizacija; leksikalizacija; anizomorfizam; kontekst; prototip
(special language; architectural discourse; specialist vocabulary; lexical set; field theory; conceptualization; lexicalization; anisomorphism; context; prototype)
Sažetak
Tema leksičkih skupova u ovoj disertaciji obrađena je u kontekstu stručnog diskursa arhitekture u dinamičnoj interakciji kognitivne, jezične i socio-kulturološke dimenzije te u okviru relevantnih aspekata jezika struke, terminologije, leksičke semantike, kontrastivne lingvistike i kognitivne lingvistike. Osnovni cilj analize jest istražiti segment stručnog leksika arhitekture kao semantički uže povezane skupove jednočlanih i višečlanih leksičkih jedinica pri čemu se kroz kontrastiranje njihovih leksičko-semantičkih obilježja u hrvatskom i engleskom jeziku, u sklopu njihovih paradigmatskih i sintagmatskih odnosa, uspoređuju sličnosti i razlike u načinima konceptualizacije i jezične realizacije u dva jezika u stručnom diskursu arhitekture kao kognitivnom i komunikacijskom kontekstu. Metodologija rada utemeljena je u analizi usporedivih korpusa hrvatskih i engleskih pisanih tekstova s temom moderne stambene arhitekture. Rad u teorijskom dijelu ukazuje na vitalnost i kontinuiranu prisutnost pristupa leksiku kroz značenjski uže povezane skupine - sadržanog u konceptu semantičkog polja - s naglaskom u ovome radu na njegovoj evoluciji i redefiniciji kroz povijest leksikoloških i terminoloških istraživanja u skladu s razvojem novih spoznaja o jeziku kao jednoj od ljudskih kognitivnih sposobnosti. U takvom kontekstu analiza pokazuje da su granice skupova fluidne, pripadnost skupu promjenjiva, a komponente značenja predstavljaju enciklopedijski tip informacija i proizlaze iz kognitivne dimenzije jezika struke. Analiza je dokazala izraženu prisutnost sinonimije, polisemije, leksičkih i pojmovnih praznina, te osobito raznih vidova anizomorfizama hrvatskog i engleskog jezika unatoč pretpostavljenoj univerzalnosti konceptualne strukture stručnih znanja kao nadjezične kategorije čime se potvrđuje polazna teza o stručnom jeziku kao funkcionalnoj varijanti prirodnog jezika. Leksičke jedinice stručnog jezika arhitekture pokazuju se u analizi kao složene strukture s pripadajućom kognitivnom, jezičnom i sociokulturološkom dimenzijom. Značajnu ulogu u načinima konceptualizacije i leksikalizacije kao i u procesima konstruiranja i promjena značenja u dva jezika ima kontekst koji obuhvaća sintezu i interakciju neposrednog jezičnog i šireg, enciklopedijski shvaćenog kognitivnog konteksta stručnih znanja koji uključuje i sociokulturološki specifične uvjete u kojima nastaje. Ovaj doktorski rad prilog je lingvističkom istraživanju stručnog diskursa arhitekture (osobito njegove leksičko-terminološke razine) iz perspektive suvremenog, sociokognitivnog pristupa jezicima struka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija