ࡱ> xbjbjcTcT #[>> **m m ,,,D=-=-=--. =-/////ZZZ6888888$ \y,G]RZG]G]\m m //"G]3m  /,/6G]6N>{)~/ְ[#=-" 0"0<`,XZ6[h[T[UZZZ\\QdZZZG]G]G]G]ZZZZZZZZZ* 3:UDK/UDC 331.45:664.71 Stru ni lanak/Professional paper Dino Cmre njak, Vanja Kutnjak OPTIMALAN MODEL ORGANIZIRANJA POSLOVA ZA`TITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI SA STANOVI`TA SIGURNOG ODR}AVANJA U MLINSKOJ DJELATNOSTI Sa~etak Europska agencija za sigurnost i zaatitu zdravlja na radu (EU-OSHA) temom europske kampanje za "Zdravo radno mjesto" 2010. i 2011. godine proglasila je sigurno odr~avanje. Razmialjajui u tom pogledu, organiziranje kao druga funkcija menad~menta, od va~nosti je za optimalno funkcioniranje svih ljudskih resursa uklju enih u sustav zaatite zdravlja i sigurnosti u praksi poslodavca, kao i efikasno izvraavanje svih zajedni kih ciljeva i aktivnosti koje proizlaze iz propisa, a potrebno ih je primjeniti u praksi. Uprava tvrtke ostvaruje kontinuirana poboljaanja u navedenom sustavu ispunjavanjem ciljeva i programa za zaatitu zdravlja i sigurnosti radnika, te definirajui politiku sigurnosti. Poslovi zaatite zdravlja i sigurnosti, odnose se na poslove zaatite na radu, zaatite od po~ara, zaatite okoliaa promatranih kroz poslove odr~avanja. U tu svrhu poslodavac definira optimalan model cjelokupne organizacije poslovanja, s ciljem postizanja i stalnog unapreenja u inkovitosti i efikasnosti organizacije, a time i cjelokupnog menad~menta promatranog Druatva. Organizacija dijelom uklju uje "dobru" pripremu i provedbu svih aktivnosti i potrebne resurse uklju ujui odgovornosti i ovlasti na odgovarajuim funkcijama i razinama tvrtke. U radu e se prikazati optimalni model organizacije poslova zaatite zdravlja i sigurnosti, sagledano s aspekta poslova odr~avanja u mlinskoj djelatnosti, dok se optimalnost modela o ituje u godianjem smanjenju broja ozljeda na radu. Klju ne rije i Odr~avanje, organizacija, sigurnost, zaatita na radu, zaatita od po~ara THE OPTIMAL MODEL FOR ORGANIZING THE PROTECTION OF HEALTH AND SAFETY FROM THE STANDPOINT OF MAINTAINING SAFETY IN MILLING INDUSTRY Abstract In 2010. and 2011., European Agency for Safety and Health at Work (EU-OSHA) has started the safe maintenance european campaign by the title "Healthy Workplaces". Keeping this in regard, the organization is, as a second function of management, important for optimal functioning of all human resources involved in the system of occupational health and safety practices of the Employer, and efficient execution of common goals and activities arising from regulations, which need to be applied in practice. Company management has achieved sustained improvements in the stated system by filling out the objectives and programs to protect worker health and safety, as well as defining security policy. Health and safety jobs refer to the work protection, fire protection, environmental protection observed through maintenance. For this purpose, the employer defines the optimal model of the entire business organization with the aim of achieving continuous improvement and efficiency and effectiveness of the organization, and thus the overall management of the Company observed. Organization partly includes a "good" preparation and implementation of all activities and necessary resources, including the responsibilities and powers to the respective functions and levels of the company. The paper will show the optimal model of organization in the protection of health and safety, perceived in terms of maintaining jobs in the milling business, while the optimal model is reflected in the annual reduction in the number of occupational injuries. Key words Maintenance, organization, safety, occupational safety, fire protection UVOD Osnovni podaci o promatranoj tvrtci - akove ki mlinovi d.d. Tvrtka se bavi proizvodnjom i prometom prehrambenih proizvoda, radi i djeluje od 1893. godine, sjediate joj je u akovcu. Proizvodni pogoni osim u akovcu (RJ Mlin akovec i RJ Pekara akovec, RJ Uljara akovec) nalaze se i u Donjem Kraljevcu (RJ Mlin Donji Kraljevec), Oroslavju (RJ Pekara Oroslavje) i Konja ini (RJ Pekara Konja ina), u sjediatu tvrtke ustrojena je i radna jedinica "Zajedni ki poslovi". U Druatvu sveukupno je zaposleno 223 radnika ime se po veli ini svrstava u srednje velika poduzea. TEORIJSKA RAZDRADA TEMATIKE RADA  ORGANIZACIJA, ZA`TITA ZDRAVLJA I SIGURNOSTI, ODR}AVANJE Organizacija u smislu predmetnog rada predstavlja aktivnosti Druatva kojima se usklauje sveukupan proizvodni proces, promatran s apekta podru ja zaatite zdravlja i sigurnosti  ato u kona nosti rezultira postizanjem optimalnih rezultata poslovanja. Aktivnosti podrazumijevaju zadane ciljeve i strategije Druatva u airem smislu, dok u u~em smislu predstavljaju provedbu zakonskih odredbi u praksi, radne upute za rad na siguran na in (npr. radni postupci prilikom remonta/odr~avanja strojeva i ureaja, rukovanje sa strojevima i ureajima itd.). Zaatita zdravlja i sigurnosti podrazumijevaju u airem poimanju podru ja zaatite na radu, zaatite od po~ara, zaatite okoliaa, provedba HACCP mjera sigurnosti. Dok se njihov doprinos o ituje kroz poslove odr~avanja. Povezanosti podru ja zaatite zdravlja i sigurnosti i odr~avanja u prilog ide i teza da "Zaatita na radu i odr~avanje imaju mnogo zajedni kog, ali prije svega treba istai: radnici na poslovima odr~avanja zbog prirode svog posla spadaju u rizi nu grupu s obzirom na ozljeivanje na radu i sigurnost ostalih radnika ovisi o kvaliteti i razini odr~avanja sredstva rada." [7]. S danaanjeg aspekta pogleda na struku, prisutna je svijest kako uz zaatitu na radu u praksi su prisutna i ostala podru ja od kojih je za promatranu djelatnost Poslodavca bitno spomenuti i zaatitu od po~ara, a potom i zaatita okoliaa. Prilog spomenutog opsega obavljanih poslova proizlazi i iz provedenog istra~ivanja problematike rada samostalnog stru njaka za zaatitu na radu u srednje velikim poslovnim organizacijama u Republici Hrvatskoj, u kojem su se ispitanici njih 28,40% izjasnilo da obavljaju poslove iz sva tri podru ja zaatite zdravlja i sigurnosti, dok ih se najviae (njih 35,50%) izjasnilo da obavljaju i druge poslove. S obzirom na tematiku rada kao i zbog prakti nog primjera promatranog Druatva, naglasak e se pridati na spomenute druge poslove, koji se odnose na poslove "nabave, tehni kog odr~avanja i dr."[1]. Iz ega je evidentno, kako se opseg poslova u promatranom podru ju vrstim temeljima proairuje, ime se dobiva zna ajan te, pozitivan pomak u istom u korist svrsishodnije sigurnosti. Odr~avanje predstavlja temelj svrsishodne zaatite zdravlja i sigurnosti radnika. Odr~avanje u smislu stru nog rada odnosi se na redovan, godianji remont opreme i odr~avanje strojeva i ureaja u proizvodnim procesima mlinarske i pekarske djelatnosti Druatva, kao i odr~avanje objekata i radnih prostorija i prostora kako bi radna okolina funkcionalno bila sigurna koliko je to god mogue postii  polazei od injenice kako 100%-tnu sigurnost nije mogue postii. Pozitivnim se smatra pridavanje poveane pozornosti poslovima odr~avanja, u konkretnom slu aju odnosi se na strojeve i ureaje na kojima svakodnevno rade  ljudi, radnici. Navedenim se ~eli skrenuti pozornost na injenicu da osiguranjem visokog stupnja sigurnosti radnicima na tim strojevima poveavamo produktivnost i zadovoljstvo (radnika), kao i kvalitetu proizvoda, dok se s druge strane smanjuje broj ozljeda na radu, kao i mogunosti ozljeivanja u kojima se kao uzrok pojavljuje stroj. Takoer se smanjuje broj izgubljenih radnih sati, kao i troakovi za slu aj ozljede na radu itd. "Siguran" i zadovoljan radnik temelj je produktivnosti, visoke kvalitete proizvoda i proizvodnog procesa. Promatrana tvrtka ( akove ki mlinovi d.d.), poslove zaatite zdravlja i sigurnosti (zaatite na radu, zaatite od po~ara i zaatite okoliaa) organizacijski objedinjuje Tehni kom slu~bom, koja se bavi tehni kom nabavom i odr~avanjem u airem smislu. Za ato smatramo da ini pozitivan stav i politiku sigurnosti Uprave, sukladno suvremenim pomacima airenja poslova u podru ju zaatite zdravlja i sigurnosti. Navedeno proizlazi iz injenice ato tehni ka nabava i odr~avanje prilikom donoaenja odluka predmet promatraju i s aspekta svih tri podru ja (zaatite na radu, zaatite od po~ara i zaatite okoliaa), na ato ukazuje injenica da voditelj tehni ke slu~be posjeduje visoku stru nu spremu u podru ju zaatite zdravlja i sigurnosti (dipl. ing. sig.), s polo~enim stru nim ispitom stru njaka zaatite na radu, kao i polo~enim stru nim ispitom odgovorne osobe iz zaatite od po~ara. Uz spomenuto radno mjesto ustrojeno je i dodatno radno mjesto pod nazivom stru njak za sigurnost na kojem je zaposlena osoba sa zavraenom drugom razinom bolonjskog obrazovanja sa stru nim nazivom u podru ju zaatite zdravlja i sigurnosti (stru . spec. ing. sec.) s polo~enim stru nim ispitom stru njaka zaatite na radu, kao i stru nim ispitom odgovorne osobe iz zaatite od po~ara. S aspekta odgovornosti, kao i polo~aja na organizacijskoj strukturi  Tehni ka slu~ba ustrojena je i neposredno odgovorna Upravi Druatva. To je od izuzetnog zna aja za sam polo~aj stru njaka zaatite na radu u promatranom Druatvu, odnosno u promatranom podru ju predmetnog rada. Zaklju no optimalni model organizacije poslova zaatite zdravlja i sigurnosti posredno ili neposredno ine: na ela menad~menta integralne sigurnost, planiranje aktivnosti odr~avanja odnosno aktivnosti zaatite zdravlja sigurnosti (izradom i predajom Upravi Druatva tzv. "Pisma namjere" krajem godine za iduu godinu, a koje za stru njaka za sigurnost predstavlja godianji plan sigurnosti), organiziranje, upravljanje ljudskim resursima, voenje i kontrola. Integralna sigurnost kao dio optimalnog modela organizacije poslova zaatite zdravlja i sigurnosti Kao polaznau definiciju pojma sigurnosti na radu Kacian isti e da je [4] "sigurnost na radu stanje koje omoguuje normalni tijek poslovnih procesa i funkcioniranje poslovnih sustava, a time i boljih gospodarskih rezultata". Iz toga proizlazi teza da se podru je zaatite zdravlja i sigurnosti definira kao neizostavna sastavnica integralne sigurnosti. Spomenuta sastavnica integralne sigurnosti objedinjuje humani i drutveni karakter, odnosno ima i neosporni ekonomski aspekt poslovanja. Pozitivnim se smatra pozornost posvetiti upravo integralnoj sigurnosti kao dijelu optimalnog modela organizacije poslova zatite zdravlja i sigurnosti koji svoju prakti nu primjenu pronalazi u promatranom Druatvu. Za potrebe predmetnog rada pojam integralne sigurnosti odnosi se na podru ja zaatite na radu, zaatite od po~ara i zaatite okoliaa kojima se bavi Tehni ka slu~ba. Zna aj i prakti an doprinos o ituju se osobito u odr~avanju postojee opreme i radnih prostora i prostorija, kao i u tehni koj nabavi novih strojeva i ureaja. Za optimalnu zaatitu na radu radnika svakako je povoljan ovakav tip organizacije poslova odr~avanja, odnosno poslova zaatite na radu, jer su nau ena i ste ena na ela struke sigurnosti prisutna u svim segmentima poslovanja. Drugim rije ima, podru ja zaatite na radu, zaatite od po~ara te zaatite okoliaa pronalaze svoju funkciju pronalaze u svim etapama proizvodnog procesa, od same tehni ke nabave, do redovnog odr~avanja postojee opreme. Na taj na in se svakodnevno podi~e polo~aj Tehni ke slu~be unutar promatranog Druatva, a i polo~aj stru njaka zaatite na radu, ato je od velike va~nosti za samu struku. Planiranje aktivnosti odr~avanja, tehni ke nabave kao i aktivnosti zaatite zdravlja i sigurnosti kao dio optimalnog modela organizacije poslova zaatite zdravlja i sigurnosti S teorijskog stajaliata danas postoji mnogo razli itih definicija pojmova planiranja, koji se mogu sagledati s dvije naravi i to [2] "semanti ke i sadr~ajne strukture" kako navodi Buble. Integrirajui pojmove planiranja, planiranje se definira kao proces koji se sastoji od ciljeva, planova, programa te kontrole i nadzora nad aktivnostima. Cmre njak isti e kako sam proces planiranja svim sudionicima mora jasno odgovoriti na aest pitanja i to kako slijedi [3]: "Tko? `to? Kako? Kada? Gdje? Zaato?" Spomenuto pridonosi organiziranijem te sustavnom poboljaanju postojeeg stanja u praksi promatranog podru ja. Dakle, planiranje svih aktivnosti, po evai od odr~avanja sve do aktivnosti zaatite zdravlja i sigurnosti radnika, ini osnovu za svako dugoro no izvraavanje zacrtanih aktivnosti odgovornih osoba na svim razinama poslovanja. Povrano je spomenuti planiranje, a da se pritom ne osvrnemo na tehniku vremenskog prikaza planiranih aktivnosti. U tome nam mo~e pomoi prakti ni primjer pojednostavljene verzije prikaza gantograma. Ista se odnosi se na tabli ni prikaz koji se sastoji od rednog broja aktivnosti, naziva aktivnosti, vremenskog perioda iskazanog u mjesecima, te ozna avanja polja tablice bojama, i to kako slijedi: planiranim aktivnostima dodjeljuje se crvena boja, zapo etim aktivnostima dodjeljuje se ~uta boja, zavraenim aktivnostima dodjeljuje se zelena boja koja simbolizira normalno stanje. Pritom je u praksi realno o ekivati djelomi nog izvraavanja aktivnosti, odnosno stanje neplaniranog privremenog zastoja odreene aktivnosti, te se tim aktivnostima dodjeljuje naranasta boja. U skladu sa navedenim smjernicama, u Druatvu se izvraila podjela odr~avanja na sekcije, zavisno od sudjelovanja u dijelovima cjelokupnog procesa odr~avanja opreme i objekata te kontrole kvalitete i zaatite. Kao ato je vidljivo, podru je rada je kompleksno i multidisciplinarno te kao takvo zahtjeva posebnu organizaciju rada te specifi ne stru nosti radnika. U tehni koj slu~bi koji je krovni dio odr~avanja su integrirane funkcije logistike, nabave, planiranja redovnog odr~avanja, zaatite na radu, zaatite od po~ara, zaatite okoliaa kao i odr~avanja sigurnosno-mjerne opreme u sustavu upravljanja kvalitetom postoje slijedei organizacijski dijelovi koji prate navedene aktivnosti: skladiate potroanog materijala i rezervnih dijelova interni kemijsko-reoloaki laboratorij Navedeni dijelovi Tehni ke slu~be slu~e kao podraka odr~avanju u smislu zaliha dijelova potrebnih u redovnom odr~avanju i analize parametara koji slu~e u vrednovanju potrebnim akcija u odr~avanju. Planiranje odr~avanja u smislu redovnog odr~avanje provodi se na osnovu Godianjeg plana odr~avanja ustrojenog u pisanom obliku prilikom uvoenja sustava ISO 9001. Godianji plan izrauje voditelj Tehni ke slu~be, a temelji se na uputama proizvoa a opreme te iskustava u odr~avanju u proteklim periodima. Svake godine se analizira realizacija plana, te se isti nadopunjava na osnovu neplaniranih tj. dopunskih radova koje se tijekom perioda vrae na opremi ili objektima. Na ovaj na in se godianji plan svake godine obogauje i usavraava. Samo provoenje odr~avanja temeljem Godianjeg plana odr~avanja je organizacijski smjeateno u Radne jedinice kao dio istih. Mlinarstvo je u promatranom primjeru tvrtke organizirano kao posebna radna jedinica u ijem sastavu se nalaze radnici koji rade u samoj proizvodnji, transportu, skladiatenju, organizaciji rada te odr~avanju. Radnici odr~avanja su u na elu elektro i strojarske struke te sukladno tome obavljaju planirane poslove iz svog djelokruga planskog odr~avanja te otklanjanja kvarova. Grupu odr~avanja vodi in~enjer elektrotehnike (glavni elektri ar) koji je istodobno po pitanju zaatite na radu osposobljen i imenovan neposrednim ovlaatenikom zaatite na radu za grupu "odr~avanja". Organiziranje kao dio optimalnog modela organizacije poslova zaatite zdravlja i sigurnosti Organiziranje kao pojam ini drugu zna ajniju funkciju menad~menta. Organiziranje se mo~e definirati kao metodoloaki pristup uz pomo koje ljudi (poslodavac  stru njak zaatite na radu - ovlaatenici poslodavca iz zaatite na radu  neposredni ovlaatenici iz zaatite na radu  povjerenici radnika) ostvaruju sve prethodno planirane aktivnosti. Sikavica, Bahtijarevi-`iber u teoriji menad~menta isti u da se [5] "funkcijom organiziranja, u zavisnosti od utjecajnih imbenika organizacije, definiraju se klju ne dimenzije organizacije pa se u svakom poduzeu posti~e odreena razina formalizacije, slo~enosti i centralizacije u organizaciji." Spomenuto, u promatranom primjeru Druatva ogleda se kroz primjer optimalno poslo~ene organizacije ali i, odgovornosti poslova zaatite zdravlja i sigurnosti na na in da: uprava Druatva definira politiku sigurnosti, dok ovlaatenici poslodavca iz zaatite na radu  koji su ujedno i Upravitelji radnih jedinica preko neposrednih ovlaatenika iz zaatite na radu primjenjuju aktivnosti zaatite zdravlja i sigurnosti u svojim radnim jedinicama, stru njak zaatite na radu koji je hijerarhijski ustrojen u sklopu Tehni ke slu~be provodi unutarnji nadzor kod poslodavca, komunicira ovlaatenicima poslodavca iz zaatite na radu, neposrednim ovlaatenicima iz zaatite na radu kao i s radnicima te povjerenicima radnika, temeljem prikupljenih informacija o primjeenim nesukladnostima (opasnostima s aspekta zaatite na radu, zaatite od po~ara) savjetodavno poti e Poslodavca odnosno ovlaatenike poslodavca iz zaatite na radu na otklanjanje istih. S obzirom na broj zaposlenih 223, ustrojen je Odbor zaatite na radu kao savjetodavno tijelo Poslodavca sukladno odredbi lanka 66 st. 2 Zakona o zaatiti na radu (Narodne novine broj 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. Predsjednik Odbora zaatite na radu je ovlaatenik poslodavca iz zaatite na radu, koji je ujedno i koordinator svih ovlaatenika poslodavca iz zaatite na radu u promatranom primjeru Druatva. Re eno predstavlja i u tom pogledu specifi nost u organizaciji, s obzirom da u Zakonskoj regulativi ne postoji decidirana funkcija koordinatora ovlaatenika poslodavca iz zaatite na radu. Na slici 1 prikazan je pojednostavljeni model organizacijske sheme komunikacije u podru ju zaatite zdravlja i sigurnosti u akove kim mlinovima d.d., s time da se komunikacija odnosi na detekciju opasnosti  unutarnjim nadzorom zaatite na radu, otklanjanje opasnosti adekvatnim mjerama zaatite na radu te svjetovanje Poslodavca. Zaklju no gledano bitno je istaknuti broj anu statistiku osposobljenih i imenovanih sudionika u promatranom podru ju, tako Druatvo trenutno ustrojava: sedam ovlaatenika poslodavca iz zaatite na radu, sedamnaest neposrednih ovlaatenika iz zaatite na radu, sedam povjerenika radnika (u ukupan broj povjerenika pribrojen je njihov koordinator).       Prilikom provoenja bilo redovnih bilo izvanrednih radova odr~avanja vrlo velika pa~nja se pridaje na inu izvoenja potrebnih radova. Pa~nja u smislu obavljanja radova na siguran na in za radnike tj. spre avanja povreda na radu ili po~ara se prije svega planira u okviru Tehni ke slu~be Druatva. Za visoko rizi ne radove poput radova u silosnim elijama ili radova zavarivanja postoje pisane i detaljno razraene upute. Radovi zavarivanja se ne smiju po injati u objektima bez pisanog odobrenja i nadzora samih radova od strane stru ne osobe iz Tehni ke slu~be (stru njaka za sigurnost ili voditelja tehni ke slu~be). Obavezno je prisustvo i profesionalnog vatrogasca. Radovi rezanja i bruaenja se takoer ne smiju izvoditi u prostorima pogona bez posebnog odobrenja i nadzora, a u posebnim slu ajevima i zaustavljanja pogona. Organizacijska struktura Druatva kao optimalan model organizacije poslova zaatite zdravlja i sigurnosti U nastavku e se pozornost posvetiti organizacijskoj strukturi na primjeru promatranog Druatva  akove kih mlinova d.d. jedne od ukupno sedam ustrojenih radnih jedinica. Za primjer je uzeta radna jedinica Mlin akovec, dok prestale radne jedinice slijede istu ili sli nu organizacijsku strukturu. Specifi nost u prikazanom organizacijskom modelu jest prikaz koji polazi i prikazuje poslove odr~avanja koji su povezani i s poslovima zaatite zdravlja i sigurnosti. Prikazana organizacijska struktura sastoji se od Tehni ke slu~be koja ustrojava radna mjesta: voditelja Tehni ke slu~be (organizira rad tehni ke slu~be, prati rad i izdaje naloge odr~iva ima u dogovoru sa upraviteljem, izrauje Plan odr~avanja strojeva i kontrolira izvraenje, kontrolira voenje evidencijskih knjiga, organizira umjeravanje mjerne, ispitne i sigurnosne opreme itd.), stru njaka za sigurnost (poslovi zaatite na radu, zaatite od po~ara, zaatite okoliaa, HACCP mjera sigurnosti (organizacija sanitarnih pregleda radnika), odnosno organizacija ispitivanja/pribavljanje uvjerenja te voenje propisanih evidencija, praenje rokova i organizacija lije ni kih, surauje u izradi opih akata Druatva, daje stru no mialjenje prilikom nabave osobne zaatitne opreme, sudjeluje u radu tijela utvrivanja uzroka po~ara ili povreda, izdaje odobrenja za varenja u pogonu itd.), skladitara potronog materijala (skladitenje i izdavanje razervnih dijelova kao i potronog materijala, nabavlja potroni materijal prema odobrenoj zahtjevnici itd.), kemijsko-reolokog labaratorija (vrenje analize proizvoda kao i analiza tehnoloke vode). Radom radne jedinice Mlin akovec rukovodi upravitelj iste, koji je ujedno osposobljen i imenovan ovlaatenikom poslodavca iz zaatite na radu, dok se u svojoj osnovi struktura dijeli na radnike odr~avanja i proizvodnju, s time da e se u nastavku pridati naglasak na strukturu radnika na odr~avanju. U strukturi radnika na odr~avanju ustrojena su idua radna mjesta: glavni elektri ar koji je osposobljen i imenovan neposrednim ovlaatenikom iz zaatite na radu u djelokrugu odr~avanja navedene radne jedinice. Glavni elektri ar surauje u izradi Godianjeg plana odr~avanja, organizira radove redovnog odr~avanja kao i odr~avanja elektroinstalacija, odgovoran je za radove na visini i dubini itd., potom slijedi radno mjesto elektri ara koji odr~ava elektroinstalacije, odr~ava elektromotore, otklanja kvarove na strojevima i instalacijama, vodi dnevnike rada te radi na remontu strojeva. Ustojeno je i radno mjesto odr~iva a strojeva koji obavljaju mehani ke popravke na strojevima, vrae radove na iaenju silosa, obavljaju bravarske radove na objektima te odr~ava kompresore. Iz prikazane organizacijske sheme poslova odr~avanja (vidi sliku 2.), evidentna je veza u organizaciji s odr~avanjem u pogonima s podru jem zaatite zdravlja i sigurnosti prilikom izvedbe standardnih poslova i postupaka odr~avanja (tzv. redovno odr~avanje), kao i poslova i postupaka u specifi nim situacijama (nesvakodnevni poslovi odnosno izvanrednih odr~avanja).   Upravljanje ljudskim resursima kao dio optimalnog modela organizacije poslova zaatite zdravlja i sigurnosti Tematika upravljanja ljudskim resursima danas, poprima sve vei zna aj u pogledu osnovnih funkcija menad~menta. `to je i razumljivo iz razloga ato ne postoje dvije karakterno iste osobe, stoga je bitno i u tom pogledu voditi brigu. ovjek  radnik predstavlja ~ivi segment svake organizacije u radnoj okolini, svatko od nas u ne em je naro ito uspjeaan. U tom pogledu naro ito dolazi do izra~aja potreba uspjeanog upravljanja ljudskim resursima. Sikavica, Bahtijarevi  `iber isti u kao glavni cilj upravljanja ljudskim potencijalima da je razmjeatanje "pravih ljudi na prava radna mjesta"[5]. Spomenuto, s aspekta zaatite na radu poprima ulogu preraspodjele radnika u pogledu onih koji su stariji ili skloniji ozljeivanju na poslove koji su "manje opasni", time se na indirektan na in ujedno atiti zdravlje radnika, a i smanjuje se mogunost ozljeivanja. Kada govorimo o ljudskim resursima tj. ljudima koji obavljaju u ovom slu aju radove na odr~avanju njihov odabir te utvrivanje stru nih, psihofizi kih i zdravstvenih osobina se provodi ve prilikom zapoaljavanja tako i kroz njihov cijeli radni vijek. Naime, poslovi odr~avanja zbog specifi nih uvjeta u kojima se obavljaju, a i samih radova koji su vrlo raznoliki zahtijevaju posebnu stru nost u pogledu znanja i vjeatina kojima radnici raspola~u. Osim Diploma i certifikata prilikom zapoaljavanja tijekom rada se isti upuuju na specifi na dodatna stru na osposobljavanja (kao na primjer rukovanje kompresorima, kotlovnicama, dizalicama, Ex ureajima, itd.) ime se zadovoljavaju zakonski propisi, te doprinosi sigurnijem obavljanju radova. Pored stru ne osposobljenosti, za takve poslove je potrebna psihi ki i fizi ki zdrava osoba ato se posti~e redovnim lije ni kim pregledima kod ovlaatenih lije nika medicine rada. Konkretno, radi se o lije ni kim pregledima radnika koji rade poslove na visini, sa strojevima gdje postoje mehani ke opasnosti, kompresorima, itd. Voenje kao dio optimalnog modela organizacije poslova zaatite zdravlja i sigurnosti Voenje kao jedna od osnovnih funkcija menad~menta, predstavlja jedinu pravu funkciju menad~menta. Naime, kad istu razmotrimo s aspekta promatrane struke, ona doprinosi da se iz svakog pojedinca koji je bilo direktno ili indirektno povezan s poslovima zaatite zdravlja i sigurnosti u promatranom primjeru Druatva postigne njezin maksimum u odr~avanju kao i kontinuiranom poboljaanju postojeeg stanja. Odnosno drugim rije ima, da se sve planirane aktivnosti u potpunosti ostvare sukladno kreiranoj politici sigurnosti. Voenje kako navode Sikavica, Bahtijarevi  `iber [5]"uklju uje i motiviranje, stilove voenja i komuniciranje." Sve su to bitni faktori, koji utje u na ato uspjeanije voenje, bitno je istaknuti motiviranje svih od ovlaatenika poslodavca iz zaatite na radu do samih radnika. Pozitivnim se mo~e smatrati kako ovakav pristup svakodnevno podi~e razinu zaatite zdravlja i sigurnosti kod radnika, ali i openito u promatranom sustavu zaatite zdravlja i sigurnosti radnika. Voenje poslova o domeni odr~avanja je podijeljeno s obzirom na dio odr~avanja koje se obavlja. Poslove voenja redovnog odr~avanja vode voditelji radne grupe ili radnik koji je od strane poslodavca osposobljen kao ovlaatenik te ima sva prava i obaveze iz domene zaatite na radu. Odr~avanje tog tipa se provodi u samoj radnoj jedinici u dogovoru te suorganizaciji sa Upraviteljem iste. Neposredna komunikacija Upravitelja i voditelja radne grupe pridonosi izbjegavanju posrednika u organizaciji radova, mogunosti br~eg djelovanja u radovima i segmentnog obavljanja poslova na dijelu pogona. Navedenim modelom se ujedno i izbjegava dodatna "papirologija" u smislu radnih naloga itd. koje demotivira radnike na odr~avanju. Poslove izvanrednih, neplanirani radova ili remonta kao i ispitivanja mjerno  regulacijske opreme kao i usluga vanjskih ugovornih partnera organizira i nadgleda Tehni ka slu~ba. Kontrola i odr~avanje postavljenog modela organizacije poslova zaatite zdravlja i sigurnosti Kontrola kao osnovna funkcija menad~menta takoer je jedna od va~nijih. Va~nost joj pridaje injenica, da kada kontrola ne bi postojala osim ato ne bi postojao pregled nad aktivnostima koje su uspjeano zavraene, ne bi ni postojala obveza provedbe od strane ovlaatenika poslodavca iz zaatite na radu. S toga je kontrola bitna za odr~avanje postojeeg modela organizacije poslova zaatite zdravlja i sigurnosti. Mo~e se rei, kako funkcija kontrole zapravo ima zna aj promatran s psiholoakog aspekta za ovjeka. Kontrola postavljenog modela organizacije odr~avanja kako u smislu kvalitetno i kvantitetno obavljenih poslova odr~avanja tako i zaatite zdravlja i sigurnosti se obavlja kroz dva razli ita segmenta. Prvo je kontrola obavljanja kvalitete i obima radova odr~avanja preko voenja evidencije o izvraenosti Godianjeg plana odr~avanja te voenja i analize evidencije zastoja kriti nih strojeva. Godianji plan odr~avanja se sastoji iz dva dijela. Prvi dio se odnosi na upute o poslovima koje je potrebno obaviti tijekom godine na pojedinoj opremi a drugi dio se odnosi na evidenciju obavljenih radova na opremi. Drugi dio je namijenjen i za upis dodatnih radova koje je bilo potrebno provesti da bi oprema bila ispravna. Analiza zastoja kriti nih strojeva prati drugi segment odr~avanja tj. prati neplanirani zastoj strojeva potrebnih za neometano obavljanje proizvodnje (tzv. kriti ni strojevi). Analizom zastoja dolazimo do zaklju ka ato je na odreenoj opremi potrebno izmijeniti da se anuliraju zastoji bilo putem jednokratne intervencije bilo putem dorade Godianjeg plana odr~avanja. ZAKONSKE OBAVEZE POSLODAVCA U KOJIMA DOLAZI DO IZRA}AJA SVAKODNEVNE AKTIVNOSTI STRU NJAKA ZA`TITE NA RADU Organizacija poslova  od stru njaka zaatite na radu do povjerenika radnika iz zaatite na radu Promatran primjer Druatva ( akove ki mlinovi d.d.) sveukupno ima zaposleno 223 radnika. Temeljem odredbi Zakona o zaatiti na radu (Narodne novine broj 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09.) l. 20 st. 1. propisuje obvezu "odreivanja jedne ili viae osoba za obavljanje poslova stru njaka zaatite na radu, sukladno broju zaposlenih, stanju zaatite na radu, te stupnju opasnosti". U tom pogledu Druatvo ima zaposleno dva stru njaka zaatite na radu, visoke stru ne spreme te polo~enim stru nim ispitima. Re eno ide u prilog tezi da se ispunjava citirana zakonska obaveza (ato predstavlja minimalne zahtjeve), ali ono ato valja istaknuti jest te~nja kontinuiranom poboljaanju postojeeg stanja  poveanjem kvalitete u obavljanju poslova i svakodnevne primjene mjera zaatite na radu radnika, dok se Poslodavcu, ovlaatenicima poslodavca iz zaatite na radu, neposrednim ovlaatenicima iz zaatite na radu, koordinatoru povjerenika radnika, povjerenicima radnika i radnicima ujedno omoguava stru no-savjetodavna pomo. U globalu na poslovima zaatite na radu djeluju ovlaatenici poslodavca iz zaatite na radu, kao i neposredni ovlaatenici iz zaatite na radu. Ovlaatenici poslodavca iz zaatite na radu su ujedno Upravitelji ustrojenih proizvodnih radnih jedinica (RJ Mlin akovec, RJ Mlin Donji Kraljevec, RJ Pekara akovec, RJ Pekara Oroslavje, RJ Pekara Konja ina i RJ Uljara akovec) te oni predstavljaju temelj organizacije i primjene mjera zaatite na radu u proizvodnim procesima, svatko u svom djelokrugu odnosno radnoj jedinici. Dok neposredni ovlaatenici iz zaatite na radu su rukovoditelji koji rukovode radom s po nekoliko radnika. Zadatak neposrednih ovlaatenika iz zaatite na radu jest svakodnevno praenje postojeeg stanja unutar proizvodnog procesa s aspekta zaatite na radu, zaatite od po~ara, primjena svih nareenih mjera zaatite u samom proizvodnom procesu. U svakoj radnoj jedinici imenovani su povjerenici radnika iz zaatite na radu, takoer meu njima od strane radnika imenovan je i njihov koordinator. Osnovni zadatak povjerenika radnika jest zastupanje radnika s aspekta zaatite na radu. Svi oni ine jedan segment cjelokupnog podru ja zaatite zdravlja i sigurnosti, prvenstveno zaatite na radu. Svima je osigurana neovisnost u svom radu, osobito kada se radi o zaatiti na radu radnika. Promatrano podru je ovlaatenika poslodavaca iz zatite na radu odnosno neposrednih ovlatenika iz zatite na radu regulirano je Zakonom o zatiti na radu (Narodne novine broj 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09.) kao i podzakonskim aktom Pravilnikom o programu, sadr~aju i na inu provjere znanja poslodavca ili njihovih ovlaatenika iz podru ja zaatite na radu (Narodne novine broj 69/05.). Procjena opasnosti  od izrade do provedbe Temeljem Zakona o zaatiti na radu (Narodne novine broj 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09.) l. 18. koji propisuje da je Poslodavac u cilju unapreenja zaatite zdravlja i sigurnosti na radu du~an izraditi procjenu opasnosti. Obveza izrade procjene opasnosti pobli~e se ureuje podzakonskim aktom i to Pravilnikom o izradi procjene opasnosti (Narodne novine broj 48/97., 114/02., 126/03., 144/09.) koji u l. 5 navodi sadr~aj iste: opi podaci, podatci o postojeem stanju, analiza i procjena prptv  \ ( | BFd }~Lƿƿƿƿƿƿƿƿʿԧʖʖ{hvh^s5hvh <5\hvh6)CJ hvhi>hvhY5\hvhTt5\ hvhY hvhwi hvhhIhvh6)5\hvh5\hvh6)5hvh5 hvh% hvh6)h;+0,ptv DFd~$a$gdC4$a$gdC4gdC4gd e$a$$a$gd;+LBF"H""F'3<CFHdLfL*MPZXYY [gdjllXmmmm & FgdC4gdC4$a$gdC4L$<@B2 f | P!R!v!x!z!!!D"F"H""##>#b##### $^$p%%%>'@'B'D'F'<(~((üüî hvh` hvhQDI hvh^ hvhvd hvh(7, hvh<7 hvhAk hvhk= hvh hvhJhvh `65 hvh6)hFNOJQJ^JhFNhI hvh$R hvhB hvh^s2())))++++4,F,H,--.. .|.../&/:/H/<0001j12 2N2P2T2X2Z233333445555չ} hvhAkhR hvh(7, hvh#}hvhfm26hvhfm2OJQJ^J hvh)i hvh@, hvhfm2 hvh$) hvh?D` hvhk= hvh})hvhwi6hvh6hvhOJQJ^J hvh.5V6t666277n8t88889d9h9j9n999::R:V::::::: ;J;L;N;;;;< <<<<<8<Z<v<x<z<<<<<<<=&>J>>>>>N?P??>@V@@@@@ܺܺ hvh)i hvhPCNCPC\C`CCCCCCDDFFFFTGhGnGtGGGGGHHHHHH8IjIIII|JJJJJJJ K K:KHKKK LOBOOGPHP~PPPPPQJRRHSSSSSTVTTTUXUUUUtVVV&WxWWXX`XиЩТ̛̛̛̛̛̛̛̍̍̍̍ hvh hvh hvhJAZ hvh hvh:qhvh!o6hvh!oOJQJ^J hvhhhh hvh!ohRhvh25hvh35 hvh3 hvhV hvh 4`XXXXXY YYYdYjYYYYYY[ [8[ \\\\V\X\]]]]]]^^^^^^^^_ __l_`@`輵~wwp hvh hvhrhvhem6OJQJ^JhvhemOJQJ^J hvhYVhvh76hvh7OJQJ^J hvh}) hvh7hvhW5hvhV5 hvhB hvhh hvhhhhvh%OJQJ^J hvhX,@`aaa b0b>b@b|bbc*cdTdvd~ddddddd e6eBePeeeefggdjjjjllXmZmmmzppt6u2v6vvvwwwwRxlxx˼˼˸˱˪˪˸hvh)5hvh`{5 hvh`{ hvhnOh~8h G hvh h hvh)hvhW6OJQJ^J hvhZ2 hvhdhh hvhW%7 hvh7m2odsxxyޏ  "$&(*,gdC4$a$gdC4gdC4xxxxxxxyzT{{v||||||||~~Z\6R(.<|b@B΅ǹǬzszozhh hvhshh hvh" hvh) hvh8  hvhemhvhV],OJQJ^Jhvh 6hvhV],6hvh OJQJ^J hvh}) hvhV], hvh hvhhvh 5hvh`{5 hvhnO hvh)hvh)OJQJ^J&:0^j؏܏ޏ .046<>Jjp˜.0T›ϾϭϭϜϜϜϘϘϑzslszss hvh%P hvhy hvhC4hvhC45hvhg5 hvhU`hh jhvhU`UmHnHu jhvhkUmHnHu jhvhgUmHnHu hvhg hvh@xd޳ռիաwowhvh)a6hvh)aOJQJ^J hvh)a hvhs hvhOhvh 5hvhC45\ jhvhc`UmHnHu jhvhC4UmHnHuhvhC45 hvhC4hp! hvhEP hvh3h G hvhC hvhy+dxz$.4^f"<7zB|BgdC4$a$gdC4 68PRȶ@xz$0ttmiahvh<5hh hvhghvh~8OJQJ^J hvh, hvh}mhvhb 6hvhb OJQJ^J hvh. hvhb hvh$hvh 5hvh~85 hvhf hvh~8 hvh"hvhsOJQJ^J hvhs hvh)a hvh})%,Z> .bz`ºyyyrkgkhr hvhZ hvhk hvho#hvhj4OJQJ^J hvhs hvhj4hvhs5hvhj45hvh m5 hvh mhvh^s5hvh4^5hvh~85 hvhh4^ hvh~8 hvh hvh9l hvh-K hvh %`bdf\^XffH   !"b"d"f"v"x""$$%%.%0%%<&@&B&^&v&&j'p'(<(r(ƾ| hvh23334444466787<7D7d7n9999&:(:;;<<<<P=R=T=ݾ뷰hvhOJQJ^Jhvh*Io6hvh*IoOJQJ^J hvh}) hvh hvh*Io hvh+U hvh h4^ hvh\hvha2`OJQJ^J hvhJq hvh+' hvha2` hvh hvhMI.T=V=>B>@AAAxBzB|BBCFF&GH`HH$K*KdK`MbMN&PQR RRRRRRSTFWHWXXpXYZZ干史xhvhi>* hvhihG3ha! hvhhvhG:OJQJ^Jhhh hvh<^ hvh- hvh0hvhz5hvh')G5 hvh0 hvhr hvh2 hvhG: hvh\hvh\OJQJ^J*|BCbM8Z:Z[\`JgLgNgPg i knn>o@oolpRq$ & F nn^n`a$gdWLK$ & F na$gdWLK$a$gdx$a$gdC4ZZ2Z4Z6Z8Z:Z\ZZ[[\<\>\D\T\V\`\h\\]^paa b^b`bxbzb|brddVeeJgPgiijkkll*l,l mmnn$o>o@ooo2p hvhhvhcOJQJ^Jhh hvhch5h{, hG3 hvhxhG3hG35 h%5 hG35 hG3>* h<^>*hvhi>*OJQJ^Jhvhi>*hvhiOJQJ^J62plpqPqr sssstttNuuvw6www*x{}~~0~2~4~f~h~j~l~n~~~~~JVz|vH:l򸰫hh~h hvhDqhvhg5hvh 5hvhDq5 h 5hvh')G5 hvh')Ghvhx>* hvh[m hvhphhh hvhw hvh hvhBH hvhx hvhWLK4Rq4rsttx{{h~l~n~|L*|ؓړܓ$a$gdDq$a$gdC4$a$gdp$a$gdx$ & F n^n`a$gdBH$ & F n^n`a$gdWLK D\ؓܓ  "$J.4ڙ^ښPdjvœȜМ:z~>ž勆~wpw hvhG hvhVhvhV5 h&5 hU5_5 hvh6) hvhoj hvhUc hvh.42h& hvhJ. hvh hvhUhvhUc5hvh 5hvh')G5hvhJ.5hvhDq5hhh hvhDqhh~,ܓ$|~"VXlZZƾ $ & Fa$gdC4$a$gdC4>hrʢ@J<&`dZlҭHT~"d*:jlx^XZ*ǿǸǸǪǸ hvhN hvhU` hvh/ hvhk hvh&hvh%5 hvh%hhh hvh` hvh7 hvhJ. hvh hvhV hvhG;*jL  ,.Bľƾ:fh|~lž德|wmh h,?\hfhW35\ hf\ hW3\ h5\ h,?5\ h#h#h6) h `6h6) h6)5\ h#5\h `6hV hvh8 hvh( hvhn hvhN hvhshh hvh hvh& hvhhvhOJQJ^J(:<>@BDFHJLNPRTVXZ\^`b$a$gdC4$a$gd#bdfh~ <246Z\l(:00 & Fgd2 & FgdC4  9r gdC4$a$gdC40VX@2prt6,.046246Z\l&(Ѻhfhb mHnHuhc mHnHuh6)mHnHuh:eh6)5aJh6)5\aJh6)hh5\h,?h\ h\ h\ h|g\hW3OJQJ\^J h,?\hfhW35\ hf\ hW3\4:L00   8:DFxTprNPRTdfh*,.ְִִֻ֨֞֙֙֙֙֞֙ h;/=5\ h6);h6)OJQJ^Jh6)OJQJh-pn h6)5\ h5\hNh53hMIh:eh6)5h6) h2hhuh h2h2h2h\hfh ;090n 8:<>@BDFx$ $$Ifa$gdC4 $T^Ta$gdC4 $ & Fa$gdC4$a$gdC4 & Fgd2$&typ $IfgdC4  p#$IfgdC4xkd$$Ifl0.#064 lalytZi{{ $$Ifa$gdC4xkd$$Ifl0.#064 lalytZi"2{{ $$Ifa$gdC4xkd,$$Ifl0.#064 lalytZi24Z{{ $$Ifa$gdC4xkd$$Ifl0.#064 lalytZi{{ $$Ifa$gdC4xkdX$$Ifl0.#064 lalytZiTof $IfgdC4$&dPa$gdC4$a$gdC4xkd$$Ifl0.#064 lalytZi  $IfgdC4 $IfgdC4`kd$$Ifl4T!!064 lalf4Nymdd $IfgdC4 $$Ifa$gdC4kd$$Ifl4TF!@06    4 lalf4NPTvdymdd $IfgdC4 $$Ifa$gdC4kd$$Ifl4TF!@06    4 lalf4dfhymdd $IfgdC4 $$Ifa$gdC4kd$$Ifl4TF!@06    4 lalf4*yp $IfgdC4kd$$Ifl4TF!@06    4 lalf4*,.N $IfgdC4 $IfgdC4`kd$$Ifl4T!!064 lalf4Dyqd__qqqV $IfgdC4gdC4 &dPgdC4$a$gdC4kd$$Ifl4TF!@06    4 lalf4 D`brtvx  ".026<>@Bn|&(VXýýͧ|h53hC45CJhSghC45hC4h2h*iCJ hU`CJ hcCJ hkCJh*iCJOJQJ^Jh*i h*i0Jjh*i0JUh!{jh!{U h6)aJ h-pn5\ h6);h6)OJQJ^Jh6) h6)5\-&Rrtxpd $$Ifa$gdC4kd$$Ifl4TF!C 06    4 lalf4 $IfgdC4   yphffffffff$a$gdC4  9r gdC4kd $$Ifl4TF!C 06    4 lalf4 246>@B$h]ha$h]h&`#$&(VX$a$gdC4gdC4 &^ "NPtv.Zd$a$gdC41 & Fr^`rgdC4 "NPtv8:JLdf  $246LNP8x ʥʥ}s}s}s}hC4CJOJQJh,hC4CJOJQJh uhC4CJOJQJaJh(a<CJOJQJaJh|hCJOJQJaJhSghC45CJhzhC4CJOJQJaJhGDhC4CJOJQJaJhSghC45h*ihhC4CJOJQJaJhC4CJOJQJaJ-8:JLdfd46th08N1 & Fr^`rgdC4$a$gdC41^gdC4NPjb~DF$a$gdU`gdU`gd21 & Fr^`rgdC4~DF&(Ljl02fzrhb hcCJh1ch5CJhSghC45hSghC45CJhSghC45CJ,aJ,h1ch <CJh1chkCJh1chCJ hU`5CJhgh*i5CJhghs5CJh1ch*i5CJh1chU`5CJh1chc5CJh1ch*iCJhg h1ch`{h`{h*i$&(4hjl$a$gdC4gd$a$gd666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtHPP  Heading 1$$ & F@&a$5;OJQJRR  Heading 2$ & Fxx@&5OJQJ\B@B  Heading 3$@&5OJQJ\xx  Heading 40$$$d&d@&NPa$5B*CJOJQJ\phRR  Heading 5$$@&a$5B*CJOJQJphPP  Heading 6$$@&a$5CJOJQJ\^J::  Heading 7 <@&@@  Heading 8 <@&6]N N  Heading 9 <@&CJOJQJ^JaJDA`D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k (No List > @> Footer$ 9r a$aJHB@H Body Text, uvlaka 3$a$6U6 Hyperlink >*B*ph4@"4 Header  p#.)@1. Page Number>@> TOC 1$a$5OJQJ\^J22 TOC 2 ^:44 TOC 3 ^6]22 TOC 4 ^aJ22 TOC 5 ^aJ22 TOC 6 ^aJ22 TOC 7 ^aJ22 TOC 8 ^aJ22 TOC 9 ^aJBB Tablica  & FCJOJQJaJ@@ slika$ & Fa$ CJOJQJDD tablica$ & Fa$ CJOJQJNCN Body Text Indent $h`ha$aJR^R Normal (Web)!dd[$\$OJPJQJ^JFV!F FollowedHyperlink >*B* phJJ Definition Term#1$ aJhtH VBV Slika!$$ & F& #$./a$CJOJQJaJL#L Table of Figures% ^` >b>  Footnote Text&CJaJ@&q@ Footnote ReferenceH*bb T-9/8-2"($ iV+1$H$`Va$CJOJQJaJmH sH BB Atekst)$ @`a$aJ>>> Title*$a$5OJQJ\^JFJF Subtitle+$a$@CJ(OJQJ^JNQN Body Text 3,$a$5CJOJQJ\^J*W* Strong5\V/V Default .7$8$H$!B*CJ_HaJmHphsHtH** c long_text22 c gt-icon-text1f@f  `6 List Paragraph1d^m$CJOJPJQJaJtH B'!B 0Comment ReferenceCJaJ<2< 40 Comment Text3CJaJ:A: 30Comment Text Char@j12@ 60Comment Subject55\FBaF 50Comment Subject Char5\HrH 80 Balloon Text7CJOJQJ^JaJNN 70Balloon Text CharCJOJQJ^JaJPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] $%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGH *&[k|z/   2      !!""##A.)+,-*9:18'( $$A%B&C'D(E)F*G+H,I-J.K/L0M1N2O3P4Q5R6S7 T8W9$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGH *&[k|z/      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWV W]2 Z HZ Z Z L(5@NL`X@`x`r(T=Z2p>fx|    &),m,|BRqܓb0$2Nd* Nx}~  !"#$%'(*+ !CE?D2$x'xK,{} b$L7Vښ*Yb$<C+T4*6dR$ db۽WY{lQ R$ w|9טS<b$<C+T4*6dR$pe'ExGY t_b$1ۯLF*nR$7NQ9&2_R$ytI_+_Gk)aR$NzE;ف:h2$ϣ`SS!!P[R$6IО_luR$f5ʃXD~b$%bؽW.'\.2R$h4='m4{R$ db۽WY{lQ 2$FIBZ;;wpe2$o&ρ@4FDp(  n"  c $=jJ"? =h"  S <jJ"?  <h"  S ;jJ"? ;h"  S 1"? h"  S :1"? :D   "? D   "? n"  c $9jJ"? 9V  C "?V  C "?h"  S W1"? WV  C "?P  3 "?h"   S V jJ"? VD    "? D    "? n"   c $> jJ"? >z  C 8S"?? 8P  3 "?P  3 "?P  3 "?b  C ?jJ"?A ?b  C @jJ"?@ @b  C 2jJ"?' 2h  S 3"?& 3V  # A"?> AV  # )"?; )V  # ("?C (V  # *"?: *D   "?D   "?J  # "??P  3 "?%D   "?D   "?D    "?D !  "?=D "  "?P # 3 "?<P $ 3 "?9P % 3 "?8P & 3 "?6z ' C 6'S"?? 6z ( C 7(S"?? 7z ) C +)S"??7 +z * C /*S"??, /V + # ,+"?5 ,V , # -,"?4 -V - # .-"?3 .V . # '."?D 'D /  "?2D 0  "?1V 1 # 41"?# 4D 2  "?0D 3  "?"D 4  "?!P 5 3 "?/P 6 3 "?.P 7 3 "?-z 8 C 58S"?? 5z 9 C 09S"??+ 0z : C 1:S"??* 1D ;  "?)D <  "?(V = C "?$D >  "? D ?  "?D @  "?z A C &AS"??B &B S  ?o   GIQ R TVXYZ[\]^_ `!a"b#c$d%e&f/g0h2i3j4k5l6m7n;o<p=q>r?s@GGGGGGGGGGGGG G!G"G)G1G:G=GAGVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVWWW2{t6  tVt0j),#t; X t; 5X 5t; X t; ; t_t {t#t##t #R #~ t #~ ~ t V6 t{>t &t&tX stg tg t( %t'$t8S;(t" + tt@&tt?t+ + tt+ t t+  t +  t>"D6Dt46D6t3,D,t1* 3t=&4t44t-V: tp , t<& &+ t;%/+ %/ t:1t:t9h(P1t*]Et711t6w(w( t5SSt2""t05+ %/+ t/55 t-w(_1t,S;(t+5 (t&{{t)9 !t%W W t$33t{ ct3  t#t!+  t t&&t t f&tAi %"tW M?, t.1 V:t /;7/LB7//  / / /L /  //L;LBnU3 IYBnq3 > *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PersonNameC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter 020 st 40 metara 50 metara66 st8 metara ProductID Vanja Kutnjak   8@JRYeU\]dek$&.5STU`"'}",}"("(} ) " " " ) (  &cew}$)35>CTW`avx"./7?EFUjt/2jnjm ?Ajmxjo#)jq>I^biq fhjr '-jpi+[aesv$%-.78T\cv)+IOZefgn.AFSV\sw-@Jc{ @ D U W Y c j l q t !"!,!8!!B!U!X!<">"S"W""""""#;#Y#e#k#######/$3$5$;$>$D$W$X$b$j$q$r$v$w$x$~$$$$$$$$$$$% %%&%'%>%b%o%%%%%%%s&v&y&&&&&&?'T'~'''''' (+(j(k((((())&)C)j))))) *%*,*v*~******++=+C+H+P+S+z+++++,,,,,-$-)---.-9-E-[--. ......q.w.x.{......./7/C/T///0%0(010;0<0B0D0O0j0o0r000001B1[1\1h1n11111112 22-2822222{3~333T4U4X4a4g4m4359555555556 666666777777788888888/929F9I9{99992:3:<:?:::::::::::;;2;6;L;Y;;;;;;;;;,<;<<<<<<<<<^=f=~======g>i>>>>>????>?C?????7@=@`@h@i@o@p@w@x@@@@AAA B BhBsBBBBBBCCCDDrDsD@EAEBECEfEhEEEEEFF$F(F0F2FQFSFXFYFFFFFFFGHGGGGG,H0HHHNHWHgHnHoH[I`IiIIHJIJPJRJJJJJJJJJ@KBKKKWKcKdKyKKKKKKLLL"LLLLLLLLLLM#M>MyMzMMMNNNNNNNNNNXOZO(P+PPPPPQQ.Q/Q6Q;QCQDQQQQQYRZRRRRR SS)S+SPSYS)T.TTTTTUUUUUUcVdVVVV W(W+WtW~WXX XXY Y2Y=YYYYYYYZ Z^ZeZkZnZZZZZ:[B[Y[[[x[[[[\\r\x\\\]]D]Q]c]e]p]{]]]]]q^v^^^^^^_0_7_T_]_0`2`0a4a[adaaaaa0b2bbb1c:cccccJdUdpdxdddeeeeeefffffffffffgggghhhhiiiiiiiiiijjjjk k kkk(k.k1k9k;kSk^knkpkkkkkl lUl\lulylllmmMmWmimlmmmmmmmn"n;n=nLnUnbngn oo;oAooooooo;p=pIpSpZp\p;q@qrr;r>rrrrrrsssGtKtttttGuLuGvJvGwJwxxGxNxxxxxxxeyhyyyzzl{p{{{||I|M|^|i|l|n||||}'})}1}5}F}Q}l}u}Q~Z~l~o~p~~~~~~%)1;QZ /1IUouȀQTQXBLQUXaQU„Q[օ܅_jPSPWÈLj PRPZPR6:PWɌˌ14NSsu&0gi(4QS K[ox~ "#-.$-BKwxy"&+34O\ZaZeÜĜ"#$)27fk')N`ždggp{|jnu~ jo֢עOQ_f|~ãΣڣۣ+,[dip{}ɥʥ#-39@BZaǦ#'}ɧʧ 9>&3ckԪժ)-ABST12^_02FI¯,:LX ,7=Añ 57optu} %%8: prиٸ%1\]cf&19MXZ_gn $ &/: $=JQS[g %MRln (?Ksw >@5BEO!%EG +,27<@MN",gx #-*;VZ '+=EMX'*9DXb'*Y^gi%*wy /9_avXZaco} !#_hw&+ENOYx ,/CNVYrt (4@SUux 6BNR *47~KU]hsuv.9z|COQSnw#PILHIRUbe '<GQT[]qw{} 2;fi#-6Ufw6BMUfk(4IQfh~!&(?Nfs-.479e !4@Kw{%0=TYclpr(-GOcm (0:Lcjrs*5mrJU[dim2?IRiort|~QYfk45DFgkw{ KLY]op ),-037;Y[}~ %&"$~op T"U"j#k#1%3%%%~''O+P+++,,22T4U45555556688;;;;GHGJJJJLL.Q/QbUcUV WtWuWZZ^_T_U_1c2cccffggiiiijjkkLmNmmmnnrrxxxx(})}24wxPQ{|OQڣۣ+,[]:;)-EFOP op68 "+,"#gh"#MNXYZ^giCE*47DE"$+,?@ HI,-<?PQ|}12"#57TUqw58LM'*HI}>Ars9_ "?Az{/1;=STpr'(FGlm'(KLrs)*RSIJZ[HI}~PQef45DFVWjk KL\]op -38....+/,/C/C/00Z0a00000L1M1b1c1u1v11111110202 6 677`@a@WHXHiIjILL#M$MffNOuv*+:_ !"@A01<=qrEF .//383 \ RHh"c\N03t$ah2I@v3 ^Zc\]`8tV%'vz62ZVF2t99 v@?H#L;oS!UFyB@=PXvKgXhu\Hq.f"~Dx2n"^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJ QJ o(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJ QJ o(hHh:^`:o(.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L. Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o(^`Y(Slika . h^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o( 7^7` Tablica .: h:^`:o([]h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L. Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o( 77^7`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o(^`B*OJQJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJ QJ o(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJ QJ o(hHhTh^T`56CJOJQJo(.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJ QJ o(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJ QJ o(hH^`OJQJo(phhH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o( Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o(7^`o(.777^7`o(..7^`o(...7x ^`xo(.... 7 w ^ `o( ..... 7 X^ `Xo( ...... 7^`o(....... 78^`8o(........ 7`^``o(......... 77^7`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o( Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o( ^` o( Slika .:^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJ QJ o(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJ QJ o(hH  ^` o( Tablica .:^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.!UXhDxNz62 Hh"^Z2I@=PX]`8#LavKg;oSq \tV%@?2t99.bj&wrfάpTRjjܝ  Kpfܝ xiR6JiP4A`DC9H-TS,h>M$L: D=tTGD xMtTTSWtTI eWh> mc D=I e9H-dKdvd eeHg|g|hh)iwi m}m-pnjwn*IoA[m4^ <EPsz4^fKvZUnLE#J?Y 2uXOZ wNi>?)-rfVhs%W3$&G3`L`@`R`X`Z`\`^```b`d`f`t`x`````````D@``````````````@``Unknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial5. *[`)TahomaI. ??Arial Unicode MSeTimes-NewRomanTimes New Roman?. Arial Black7.{ @Calibri?= *Cx Courier New;WingdingsA BCambria Math"1"** "t"tح!n994d 2qHX?z"*! xx|Optimalni model organiziranja poslova zaatite zdravlja i sigurnosti sa stanoviata sigurnog odr~avanja u mlinskoj djelatnostiThe optimal model organizing the protection of the health and safety from the standpoint of maintaining safety in milling activitiesGodr~avanje; organizacija; sigurnost; zaatita na radu; zaatita od po~araCmre njak Dino;Kutnjak VanjaDino Cmre njak`                Oh+'0(0\l     Optimalni model organiziranja poslova zatite zdravlja i sigurnosti sa stanovita sigurnog odravanja u mlinskoj djelatnostiThe optimal model organizing the protection of the health and safety from the standpoint of maintaining safety in milling activities Cmrenjak Dino;Kutnjak VanjaHodravanje; organizacija; sigurnost; zatita na radu; zatita od poara$Konana verzija poslano 02.05.2011NormalDino Cmrenjak2Microsoft Office Word@0@|)#@՘[#@՘[#"՜.+,0\ px    &$Znastveni rad - pregledni lanak0akoveki mlinovi d.d. Mlinska ulica 1, akovect }Optimalni model organiziranja poslova zatite zdravlja i sigurnosti sa stanovita sigurnog odravanja u mlinskoj djelatnosti}Optimalni model organiziranja poslova zatite zdravlja i sigurnosti sa stanovita sigurnog odravanja u mlinskoj djelatnosti TitleNaslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-/012345789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F_ͯ[#Data .1Table6WordDocument#[SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q