ࡱ> '`FbjbjLULU ..?.?T%| | |     8 tptptp8p<q4+-(t(Pt"rtrtrtMuMuMu^+`+`+`+`+`+`+$/h;2+ MuMuMuMuMu+  rtrty-Mup- rt rt^+Mu^+3   ~rtt Ll tp >N! -0-2V2~2 ~4MuMuMuMuMuMuMu++MuMuMu-MuMuMuMu+++Cn+++n. " 4  |      mr. sc. Jasna `ulenti Begi asistentica za metodiku glazbene kulture U iteljski fakultet u Osijeku Ulica cara Hadrijana bb 31 000 Osijek jsulentic@ufos.hr mr. Bo~ica `poljari O` "Viktor Car Emin" Trg Kralja Tomislava 8 35214 Donji Andrijevci bozica.radicevic@gmail.com GLAZBENE AKTIVNOSTI U OKVIRU NEGLAZBENIH PREDMETA U PRVA TRI RAZREDA OSNOVNE `KOLE Ovaj rad ima namjeru iznijeti razmialjanja i mogunosti primjene glazbe, tj. glazbenih aktivnosti u okviru neglazbenih predmeta. Uvoenje glazbe u neglazbene predmete mo~e imati motivacijsku ulogu ili mo~e poslu~iti za opuatanje te za uklanjanje dosade i zamora. Rad e takoer prikazati istra~ivanje koje je provedeno u O` Franje Kre~me u Osijeku tijekom tri tjedna akolske godine 2009./10. u 1., 2., i 3. razredu. Cilj istra~ivanja je bio ustanoviti u kojoj su mjeri glazbene aktivnosti zastupljene na neglazbenim nastavnim predmetima te u kojoj svrsi. Nakon provedenog istra~ivanja mo~emo zaklju iti da se glazba i glazbene aktivnosti pojavljuju na neglazbenim predmetima, najviae na satovima prirode i druatva. Na satovima matematike ih uope nema. Mo~e se, takoer, uo iti da su, s obzirom na ukupan tjedni broj odr~anih sati, glazbene aktivnosti najzastupljenije u drugom, neato manje u prvom i najmanje u treem razredu. Glazbene aktivnosti slu~ile su motivaciji za temu sata, kao motivacija za razgovor, za opuatanje te kao zvu na kulisa. Glazbene su aktivnosti bile sluaanje skladba i pjesama, pjevanje pjesama, izvoenje pjevanih glazbenih igara te plesanje. Klju ne rije i: osnovna akola, primarno obrazovanje, glazbene aktivnosti, neglazbeni predmeti 1. Uvod Nastava se glazbene kulture u Hrvatskoj od akolske godine 2006./07. izvodi po novom nastavnom planu i programu. U prva tri razreda osnovne akole glazbena su nastavna podru ja pjevanje, sluaanje glazbe, sviranje i elementi glazbene kreativnosti. Nastavu svih obveznih predmeta u prvim trima razredima pa tako i nastavu glazbene kulture izvodi u itelj/ica primarnoga obrazovanja. Prema nastavnom programu, u prva tri razreda osnovne akole u enici trebaju na nastavi glazbene kulture moi izvesti i uo iti sljedee: uo iti i sluano razlikovati visinu tona (viai i ni~i ton i trajanje tona, du~i i krai ton), sluano razlikovati i odrediti dinamiku skladbe (tiho, glasno), i odrediti tempo skladbe (polagano, umjereno, brzo), razvijati intonativne i ritamske sposobnosti, razvijati glazbeno pamenje, prepoznati i sluano razlikovati vokalnu, instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu glazbu, prepoznati i sluano razlikovati izvodila ki sastav skladbe (zvuk pojedina nih glazbala na razini prepoznavanja), razvijati glazbeni izri aj, razvijati zvukovnu radoznalost i glazbenu kreativnost, obogaivati emocionalni svijet i izoatravati umjetni ki senzibilitet, razvijati glazbeni ukus uspostavljanjem vrijednosnih kriterija za kriti ko i estetski utemeljeno procjenjivanje glazbe (Nastavni plan i program za osnovnu akolu, 2006.). Svi navedeni zadaci trebali bi se ostvariti putem sluaanja glazbe, pjevanja, glazbenih igara, sviranja i plesanja. Glazbene bi se aktivnosti mogle izvoditi i u okviru ostalih predmeta, jer se u itelj/ica primarnog obrazovanja ne mora strogo pridr~avati rasporeda te ne mora izvoditi nastavu prema predmetnom modelu koji u biti i nije primjeren u enicima mlae akolske dobi. Prema `imleai (1980.) dijete ne razmialja  predmetno, ne promatra svijet oko sebe sa stajaliata pojedinih predmeta, ve sav svijet na njega djeluje u cjelini, upravo onako kako je to u ~ivotu. Povremeno napuatanje predmetnog modela mogao bi biti prvi razlog uklju ivanja glazbe i glazbenih aktivnosti u neglazbene predmete. Drugi razlog uvoenja glazbenih aktivnosti u neglazbene predmete moglo bi biti mialjenje da se pomou glazbe ne razvijaju samo glazbene sposobnosti, ve da ona poma~e razvitku intelektualnih (zaklju ivanju, analiziranju, pamenju, apstrakciji, razumijevanju) i motori kih (brzini, koordinaciji, preciznosti) sposobnosti.  U novije doba, provodi se velik broj istra~ivanja u inaka glazbe na ljude. Rezultati pokazuju da glazba utje e na emocije, diani sustav, ritam srca, stav tijela i mentalne slike sluaatelja (Jensen, 2003., 221). Jensen takoer isti e da nedavna otkria istra~ivanja mozga opravdavaju upotrebu mnogih vrsta igara koje se prije odbacivalo kao  igranje (Isto, 2003.), a kako je glazba  igra tonova, odnosno, kako je do~ivljaj glazbe  maatovita igra (prema Hanslicku, 1997.) mo~emo zaklju iti da je opravdano koristiti se glazbenim igrama. Stein (2008.) isti e da mnoge studije ukazuju na to da glazba i pokret razvijaju sposobnost sluaanja, motoriku, jezi nu vjeatinu, sposobnost rjeaavanja problema, pismenost, vjeatinu kriti kog sluaanja, komunikaciju, da utje u na emocionalnu stabilnost, kooperativnost, suosjeajnost i dr. Stein takoer smatra da glazba poti e razvoj vjeatine itanja. Za to navodi sljedee razloge: djeca s dobrim osjeajem za glazbenu mjeru, vjerojatno e dobro itati, glazba stimulira sva osjetila, glazba poma~e djeci da nau e uo avati uzrok i posljedicu, rana izlo~enost glazbi poma~e djeci u razvoju jezika, kreativnosti, koordinaciji, socijalnoj interakciji, samopoatovanju, memoriji, pjevane igre poti u dje ju potrebu za dru~enjem te glazba poti e razvoj onih ~ivaca u mozgu, koji podr~avaju viau razinu razmialjanja. Prema Campbellu (2003.) glazba kod djece pozitivno djeluje na inteligenciju (govorna vjeatina, radne navike, itanje, matematika, pamenje injenica, vizualno i sluano pamenje), emocije (komunikacija, kreativnost, empati nost, izra~avanje osjeaja, uklanjanje stresa), duhovnost (samosvijest) i karakter. Brewer (2008.) navodi prednosti i u inke primjene glazbe u neglazbenoj nastavi. Smatra da glazba mo~e skrenuti pa~nju u enika, stvoriti radnu atmosferu, smanjiti stres kod u enja, u initi u enje ugodnim, poboljaati razumijevanje u enika, poboljaati memoriju u enika, poticati maatu i kreativnost, u initi vje~banje zabavnim te veli ati u eni ka postignua. Ho i sur. (2003.) istra~ivali su mo~e li sviranje instrumenta u djece razviti verbalno pamenje. Iz svojih su rezultata zaklju ili da sviranje poti e razvoj verbalne, ali ne i vizualne memorije. Utvrdili su da glazbenici bolje pamte rije i od neglazbenika. Altenmller (2002.) smatra da je glazbena nastava kao redoviti oblik osnovnoakolske nastave va~na, jer se u njoj vje~baju i neke intelektualne vjeatine, no smatra da je va~nije od toga ato ona poboljaava socijalne kompetencije u enika. Isti e da se glazbom kod djece znatno poboljaava i sposobnost koncentracije. Willingham (2007.) smatra pogreanim mit kako mozak male djece mora imati bogatu senzornu stimulaciju te da je klasi na glazba pritom posebice bitna. Isti e da je pogreano shvaeno istra~ivanje vida psihologa Wiesela i Hubela iz 1963. koji su usporeivali normalan razvoj s onim koji se dogaa ako je mozak sasvim liaen odreenog tipa senzorne stimulacije. Smatra da je poruka ato viae stimulacije to bolje, pogreana, jer iz podatka da liaavanje rezultira slabo razvijenim senzornim sustavom, ne proizlazi da posebna stimulacija, iznad onoga ato je normalno, ini senzorni sustav boljim. On takoer smatra da tzv. Mozart efekt nije pouzdano utvren kao ni mialjenje da je klasi na glazba posebice bitan oblik senzorne stimulacije. Rezultat istra~ivanja kod kojeg su studenti koled~a pokazali kratkoro no poviaenje spacijalnog rezoniranja nakon sluaanja Mozartove sonate za klavir, u veini slu ajeva, u kasnijim istra~ivanjima, nije potvren. Opa~eni efekt nije, po njegovu mialjenju nastao zbog Mozarta ili klasi ne glazbe, nego prije zbog poviaenog raspolo~enja i uzbuenja. Pavleti (2010.) tvrdi da glazba ima mo pokretanja ili smirivanja ljudskog organizma, tj. da ona ima mogunost stvaranja emocionalnog ugoaja. Isti e da je neupitan utjecaj glazbe, zvuka openito, na fizi ko stanje ovjeka, ato su brojna znanstvena istra~ivanja elektrometri kom dijagnostikom vrlo precizno i vjerodostojno dokazala. Tako je utvreno da glazba utje e naro ito na vegetativni ~iv ani sustav, baa kao i na krvo~ilni sustav. Promjene elektri nih aktivnosti mozga, rada ~lijezda s unutarnjim i vanjskim izlu ivanjem, poviaenje i sni~enje krvnog tlaka, promjene krvnog pulsa, disanja, tjelesne muskulature  sve su to promjene koje su mjerljive, a koje mogu ovisiti o zvu nom sadr~aju koji se prima. Rojko (2002.) isti e da je vjerovanje u mo glazbe staro koliko i sama glazba te da i danas mnogi u nju vjeruju. Isti e da je glazbena pedagogija napustila danas takvo gledanje na glazbu u akoli i ~eli glazbu tretirati kao cilj a ne kao sredstvo. Kao ato vidimo, mialjenja o utjecaju glazbe razli ita su. Nije namjera ovoga teksta da ulazi u psiholoake rasprave. Njegova je namjera u prvom redu glazbeno-pedagoaka. Stoga emo navesti trei razlog uvoenja glazbenih aktivnosti u neglazbene predmete a to je mialjenje da e prisutnost glazbe doprinijeti zanimljivosti i raznovrsnosti nastave. Andrilovi i udina (1985.) navode kako su istra~iva i dje je pa~nje utvrdili da e djetetu biti vrlo privla ni i vrlo ugodni oni podra~aji koji predstavljaju novost u poznatom materijalu. Novost postaje izvor motivacije, zadr~avanja pa~nje i ustrajanja u bavljenju i prou avanju. Premalo novosti izaziva dosadu, ali ne dosadu zbog nepoznavanja, nego dosadu zbog prezasienosti. Jur i (2006.) navodi da je prezasienost posljedica vremenske zauzetosti u enika koja raste prema razredima. U enicima se ve u prvom razredu, osim redovite nastave, nudi rano u enje stranog jezika, rano u enje informatike, dodatna nastava, izvannastavne aktivnosti, izborna nastava iz vjeronauka pa se satnica popela na dvadeset i pet sati tjedno. Prema zavranim razredima osnovne akole satnica raste i do trideset i pet sati. Posljedica vremenske zauzetosti, pet do sedam sati akolske nastave, jest u enikov umor, izostajanje koncentracije i zanimanja za rad, poveanje ~amora i ometanja nastave posebice na zadnjim nastavnim satima, bez obzira na to o kojem je nastavnom predmetu rije . U takvim trenucima rjeaenje bi moglo biti u uvoenju glazbe i glazbenih aktivnosti. To se predlagalo nastavnim planom i programom za nastavu glazbe iz 1984. godine u kojem se ka~e da bavljenje glazbenim aktivnostima mo~e poslu~iti i kao na in aktivnog odmaranja u enika od rada na  te~im sadr~ajima u drugim odgojno-obrazovnim podru jima. U tom pogledu glazbene se aktivnosti preporu uju svakodnevno u odgovarajuim kratkim stankama. Takoer se navodi da u itelj primarnog obrazovanja treba nastavu glazbene kulture povezati s cjelokupnim ~ivotom, igrom i radom u enika te s gradivom ostalih nastavnih predmeta (Nastavni plan i program za osnovnu akolu, 1984.). Makjani i Zavraki (1974.) takoer smatraju da se tjedno raspolo~ivo vrijeme (45 minuta) za nastavu glazbe ne smije utroaiti u jednom kontinuiranom satu, ve da raspolo~ivih 45 minuta glazbene nastave treba rasporediti u tri dana, tj. na svaki drugi dan po petnaestak minuta. I Nova i i sur. (1985.) misle da se planiranim vremenom za nastavu glazbe treba koristiti svaki dan pomalo. Kako mislimo da se danas esto zapostavlja mogunost koriatenja glazbe i glazbenih aktivnosti u okviru neglazbenih predmeta, u daljem emo tekstu prikazati neke od prijedloga razli itih autora. 2. Glazbene aktivnosti u okviru neglazbenih predmeta Iz nastavnih podru ja (pjevanje, sluaanje glazbe, sviranje i elementi glazbene kreativnosti) u nastavi glazbene kulture u prva tri razreda osnovne akole proizlaze glazbene aktivnosti koje bi se mogle izvoditi u okviru neglazbenih predmeta. To su: sluaanje glazbe, pjevanje pjesama, pjevanje/izgovaranje brojalica, glazbene igre (pjevane igre, igre s ritmovima/melodijama, igre uz sluaanje glazbe) i plesanje. Jensen (2003.) smatra da glazba mo~e ulaziti u razred i kad predmet nije glazba. Isti e da se glazba mo~e koristiti na mnogo na ina. Svaki bi nastavnik trebao ugraditi glazbu (npr. sluaanje glazbe) u svoj nastavni rad, jer e se to, prvo, u enicima svidjeti, drugo, bolje e uspijevati, i, tree, osjeat e se bolje, kao ato e se bolje osjeati i sam nastavnik. Glazba e rad nastavnika u initi zabavnijim, zanimljivijim, opuatenijim i nezaboravnim. Glazba se mo~e koristi na sljedee na ine: kao pozadina (npr. tiha glazba za vrijeme izlaganja), za oluju ideja, kreativno rjeaavanje problema, za opuatanje (ili za istezanje, duboko disanje), za slavlje, uspjehe, pobjede, kao poziv za rad, za zavrane rituale (npr. za uspjeaan kraj radnog dana), za predstavljanje novoga u enika, za razmialjanje, za pri anje pri a te za kreativno pisanje. Jensen takoer navodi da se mogu koristiti glazbeno-ritamske aktivnosti, tj. igre pljeskanja, a mi bismo rekli glazbene igre i to tako da u itelj primjerice, zapo ne ritamski obrazac pljeskom, koji se zatim  prenosi po u ionici od jednog do drugog u enika. Kad je krenuo prvi obrazac, jedan u enik zapo inje vlastiti ritam, koji se prenosi na sljedeu osobu, sve dok svi ne poaalju ritam po razredu. Smatra da su takve igre posebno dobre za razvitak pamenja. Kao prijedlog za uklju ivanje glazbe u sadr~aje iz povijesti, zemljopisa, druatvenih znanosti i, na primjer, navodi mogunost plesanja plesova razli itih razdoblja: charlston, jitterbug, swing ... (Isto, 2003.). Lazar (2004.) smatra da glazba poma~e kod fokusiranja pa~nje i pru~a motivirajue okru~enje za u enje. Smatra da e glazba pripomoi pri itanju i pravopisu, pisanju, povijesti, zemljopisu i matematici. Navodi neke od prakti nih na ina za integraciju glazbe u neglazbene predmete. itanje i pravopis: u enici pljeau u ritmu na slogove novousvojenih rije i; u enici nau e itati tekst pjesme te pjevaju pjesmu nakon ato tekst mogu pro itati ispravno i te no; prezentirati u enicima pjesmu putem snimke, a nakon sluaanja razgovarati o nepoznatim rije ima te na taj na in usvojiti novi vokabular. Pisanje: u enici sluaaju kratku pjesmu, potom zapisuju rije i, a kada zavrae, mogu otpjevati ono ato su zapisali. Povijest/zemljopis: kad se obrauju povijesne teme sluaati pjesme iz razli itih razdoblja; sluaati pjesme iji tekstovi obrauju povijesne dogaaje te razgovarati o sadr~aju teksta; sluaati pjesme iz razli itih zemalja tijekom upoznavanja razli itih kultura te usvajanja gradiva zemljopisa. Matematika: koristiti u enicima poznate pjesme da bi se prebrojao broj slogova u naslovu pjesme; prou avati notne vrijednosti (cijelu notu, polovinku, etvrtinku, osminku ...) da bi se uo io koncept podjele nota na manje vrijednosti. Pjevanje, tj. izgovaranje brojalica takoer mo~e biti jedna od glazbenih aktivnosti koju mo~emo uvesti u neglazbene predmete, pogotovo ako uzmemo u obzir da one imaju veliku ulogu u razvoju govora male djece. Milenkovi i Dragojevi (2009.) smatraju da brojalice kojima se djeca slu~e u igri, tj. pri razbrojavanju, poti u razvoj ritamskih i govornih sposobnosti, odnosno da obogauju dje ji rje nik te da pridonose intelektualnom razvoju djece. Izgovor/pjevanje brojalice naj eae je praen pokretom, pa isti u da je najva~niji  ritamski instrument ljudsko tijelo. Zvuk se mo~e proizvesti pljeskanjem, pucketanjem prstima, pljeskanjem o koljena, kora anjem, itd., a u kasnijim fazama mo~e se prijei na koriatenje ritamskih instrumenata dje jeg instrumentarija (npr. atapii, bubanj, zve ke, marakas, triangl). Isti u da pokreti pri razbrojavanju brojalice te izgovaranje/pjevanje brojalice utje u na emocionalnu opuatenost djeteta, uklanjaju napetost i aalju ~iv ane impulse mozgu ato je izuzetno va~no za formiranje govornih zona u mozgu. Nemeth-Jaji (2008.) predla~e upotrebu glazbe u nastavi hrvatskog jezika. Glazba bi se koristila kao zvu na kulisa tijekom igranja igrokaza u razrednoj nastavi. U treem razredu, kod teme Zavi ajna glazbena baatina predla~e, na primjer, da u enici predstavljaju glazbala, mandolinu i tamburicu. Igrokaz bi se ostvarivao monoloaki. Svako bi se glazbalo predstavilo, pri alo o sebi, reklo iz kojega je hrvatskoga kraja i u kojem orkestru svira (tamburaaki, mandolinski), a predstavljanje glazbala u itelj bi popratio odgovarajuom glazbom (skladba u izvedbi mandoline, odnosno tamburice). Planom i programom tjelesne i zdravstvene kulture za djecu mlae akolske dobi, izmeu ostalih sadr~aja predvieno je plesanje uz glazbu (tzv. plesne strukture). Prema `umanovi i Filipovi (2005.), plesne strukture mogue je provoditi u razli itim organizacijskim oblicima rada: u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi (u uvodnom dijelu sata jednostavnim plesnim elementima kretanja uz glazbu, u opim pripremnim vje~bama uz glazbu s pomagalima i bez njih; u glavnom dijelu sata obraujui i usavraavajui elemente kretanja i elemente ritma; u zavranom dijelu sata jednostavnim opuatajuim koracima i plesovima); na malim stankama kad je djeci potrebna fizi ka aktivnost za odmor od intelektualnog rada; na priredbama u kojima se prikazuje neki od oblika plesnoga izra~avanja; u izvannastavnim i izvanakolskim aportskim aktivnostima u koje se uklju uju djeca koja imaju sklonosti i ~elju za dodatnim plesnim usavraavanjem. Trakan (2006.) navodi mogue na ine primjene glazbe i glazbenih aktivnosti pri motivaciji u enika u nastavnom procesu. Motivacijske tehnike koje su namijenjene opuatanju i kraem odmoru u enika mogu se se izvoditi uz glazbu (s vje~bama disanja). Motivacijske se tehnike opuatanja mogu koristiti na po etku nastavnog sata ili prije izvraavanja zahtjevnih zadataka. G8: : B P b d " $ & ( N ` t > ûwk_S_h h>PCJ\aJh hCJ\aJh h_iDCJ\aJh h_iD\h h_iD5CJaJh hp5CJaJh hH&5CJaJh hS5CJaJh h%5CJaJh h_iD5 h h ] h h h,o8h,o8h h\ h hX h h;91 h h h h_iDh? : 8 : d " $ & $a$gd% $`a$gd% $e`ea$gd ] $`a$gd_iD$a$gd_iD $^a$gd_iDgdXgd gd_iDFFF , N X : R r 4@Bhlz"&϶~sh]h h6(CJaJh h_CJaJh h>PCJaJh hdCJaJh h~ FVbh   " 6 : D F V n | ~ ٽҶ诨 h h`[ h hh q h h h hQ/h h h\q h h;w h h h hzuf h hf h hh h\q6 h hh hf 6h h!I6:~ !.!2!8! "("8"x"####P$f$$$$$$$%&%,%6%T%d%f%%%%%%%%%f&&&&&&&&&&&''v'ݺݺݬ䞗䉞 h hF h ht h h:) h h`[ h hH& h hH_ h hV h h h h h hB h hQ/h h h#mi h hqd h h~@ h hj2 h hn# h h;w h h_3v''((((((((.)>)~)))))) *2*4*F*|*****,+:+B+H+N+R+T+^+n+++++<,T,- -----P.R....ֶ֯Ȩݡ݌ h h*g h hA h hB h h s h h h h hsV h h h hqd h h<5t h h. h h:) h h#mi h h h hV h hF h hI4.. /./H/j///H0000011,1R1^1111111&2(20222B222 3333 3p33333333333334 44444 4(4.4b4r444 5ιǤ h h`) h h! h hI h hB h h<@C h h7P h hqdh h#mi6 h h h h#mi h hA h h h h*g h h;> 55>5B5t5x55555"6&6^6b66666666666777P7R7\7777777&8(8*8N8^88888899"999Z:b:::::P;R;žŷŰśŢŔŔŔŔŔ h h h h;w h h 5 h hB h hz h hI h hx h h h hr"h h! 6 h hqd h he_ h h h h! h h6:R;T;j;z;;;;;;(<f<z<<<<==$=&=(=@==6>D>>>>>>??(?2?D?F?L?|???? @@@6@p@A A4AXBZBBǽdzǫٙǫ٫٫٫٣h h]h h]h h ]h hz6]h hy]h h2]h h26]h hI6]h h,+k6]h hM]h hz]h h,+k]h h]h hqd] h h2BBBBBBBBBCCCCCCC8DvDDDEE*GGGNIPIZI\InIIII0JJJK@KDKFKbKdKfKzK~KKǿǏ׏קקׇwׯwh h>P]h h)]h hfx]h h]h hB]h hI]h h63]h hH]h h ]h h]h hqd]h h,+k]h hQG]h hz]h hy]h h2]h h]-KKKKKLLL LTLpLLLLLLLLL@MPMdMfMMMMMN$N4NJNPNNNPQQQQ Q&Q^Q`QpQQϿϷ翷篟珯篇yryry h h^ h hd h hh hd]h h]h h]h hqd]h hI]h hKbc]h hj2]h hH]h hH&]h h~@]h hV]h h`[]h hQG]h hT%]h hH_],QQQQQQ2RVRRRSSTTJTfTvTTTTTTU UHUJUnUxUUVVZVVVVVVWW$WWWWYYYYY&Z]@]`]f]]]]]]]]^^"^^^^^^^__p________ ```ݶݮ~h hT%]h h*\]h h_Y]h hV]h h~@]h hzuf]h hH] h hH h hI h hqd h h#mih q h h*\ h hV h hj2 h h h hfx h h_Y/````*`B`|```````````` a6a8a:ae@epeeeeeeeff"f>f@fjfffffg﷯׷םׯ׷׷׷h hH]h h 56]h h[6]h h]h hF]h h 5]h hqd]h h]h h]h h[]h hY]h h]h h;]h h<2]5>gJgVgZghgjgpgggggggghh\hbhhhhhhiii$iiiiiiiiiijj$jHjJjLjZjjjjjjk*kDkXknkzkklVlzmm׿׿男 h q]h h6]h h 56]h h6]h h]h hqd]h hd\]h h;]h he]h hH]h h 5]h h2]h h*g]:mmmm2nnJn|n~nnnnno0ofohoporo|oooooo pFptpppppppppqqq"q&qqqqŻŻ}}}}}}uh h%6 h h|, h hG h hog h h%h h6]h hog]h hqd]h h]h hG6]h hd\6]h hI]h hd\]h hl]h hG]h h#a]h h],qqqq.r8rXr\rlrrrrrrrr&sBssss2t6tBtDtHtxttttuu.u>uBuHuuuuuuuvv$wHw^w`wtwxwwwwwxx"xxxzxxxxx0y2y4y h h( h hhkh hG6h h%6 h hI h h|, h hG h hk/ h h% h hogh h|,6A4yhzjzzz{{{{{{{|$|Z|`||||"}$}(}B}j}x}}} ~~~~~D^`z Fx|‚Ă؂ :؆ h hChh hqd\h h6h hog\h h\ h h h h#a h hI h hk/ h hG h hog h hqd h h h hY<؆چ 46<p&,jnڈ~(*,Zt܊ފlnppr$&4D ,2`ԏT|&ɿݿݿ뱿֪֪֪֪U h hy2h$h$h$6\h$hCh6\ h$\h hCh\ h hM( h hs h hqd h hCh h hG h h#a?lazba mo~e pomoi u stvaranju posebnog raspolo~enja u enika. Naj eae se koristi kao zvu na pozadina prije po etka nastavnog sata i za vrijeme odmora ili kao pomo ili dodatak vje~bama opuatanja, posebno na po etku nastavnog sata ili prije ocjenjivanja. Glazba se mo~e koristiti i kao pozadina prilikom itanja ili sluaanja izvornih tekstova, odnosno kao pozadina prilikom obraivanja novog nastavnog gradiva. Nastavnici mogu izabrati posebnu glazbu za ponavljanje nastavnog gradiva te kao motivaciju za novo nastavno gradivo (klasi na, narodna, popularna glazba), a posebnu glazbu tijekom obraivanja nastavnog gradiva (npr. klasi na glazba 19. stoljea kako bi se privukla pozornost u enika ili barokna glazba za sustavno izlaganje nastavnog gradiva). Prilikom vje~banja i aktivnog sudjelovanja u enika, mo~e se koristiti posebna glazba u kombinaciji s itanjem teksta ili odgovaranjem na pitanja (individualno, u parovima ili grupno). U nastavi se za motivaciju, ili u svrhu opuatanja, mogu koristiti narodni plesovi i pjevanje narodnih ili sli nih pjesama. 3. Istra~ivanje: Glazbene aktivnosti u okviru neglazbenih predmeta u prva tri razreda osnovne akole Istra~ivanje se odvijalo tijekom tri tjedna akolske godine 2009./10. u O` Franje Kre~me u Osijeku u prvom, drugom i treem razredu. Svaki je razredni odjel praen tijekom jednoga tjedna. Istra~ivanje je obuhvatilo 67 u enika. Hospitiralo se na nastavi neglazbenih predmeta (hrvatski jezik, matematika, priroda i druatvo, tjelesna i zdravstvena kultura) sa svrhom praenja glazbenih aktivnosti u tim predmetima. Cilj je istra~ivanja bio utvrditi koliko su glazbene aktivnosti zastupljene na neglazbenim nastavnim predmetima i s kojom namjerom. U istra~ivanju je primijenjena deskriptivna metoda, tj. opisano je izvoenje nastave na neglazbenim predmetima u svakom od prva tri razreda tijekom jednog tjedna. Pritom je koriaten postupak sustavnog promatranja te istra~iva ki dnevnik kao instrument istra~ivanja. U istra~iva kom dnevniku detaljno je opisan tijek svakoga neglazbenog nastavnog sata tijekom tri tjedna, ali su, zbog njegove opairnosti, u sljedeoj tablici izdvojene samo glazbene aktivnosti i njihova svrha. Tablica 1. Glazbene aktivnosti i njihova svrha Predmet: Hrvatski jezik  Glazbena aktivnost Svrha glazbene aktivnosti Razred: 1. Nadnevak: 12.4.2010. Nastavna jedinica: Veliko i malo pisano slovo  - pjevanje pjesme Zvon i u proljee - u uvodnom dijelu sata najava za pri u Roendan na livadi Razred: 1. razred Nadnevak: 13.4.2010. Nastavna jedinica: Opis cvijeta - govorna vje~ba - pjevanje pjesme Kad si sretan - u uvodnom dijelu sata motivacija za razgovor o srei - sluaanje skladbe Tulipan skladatelja L. }upanovia- u uvodnom dijelu sata najava za pjesmu Tulipan Razred: 1. razred Nadnevak: 14.4.2010. Nastavna jedinica: Veliko i malo pisano slovo C - sluaanje pjesme Kiaica - opuatajua stanka na satuRazred: 2. Nadnevak: 21.4.2010. Nastavna jedinica: Jesne i nije ne re enice - sluaanje skladbe Slon Camille Saint-Sansa- motivacija za osmialjavanje re enica na temu slona - sluaanje skladbe Labud Camille Saint-Sansa- motivacija za osmialjavanje re enica na temu labuda - pjevanje pjesme Veseljak- motivacija za osmialjavanje re enica na temu ptice kos - pjevanje i plesanje uz pjesmu Muhara i Lima i- opuatanje na kraju sataRazred: 3. Nadnevak: 27.4.2010. Nastavna jedinica: Mornar, Z. Balog - sluaanje Mornarske pjesme - u uvodnom dijelu sata najava za pjesmu Mornar - u zavranom dijelu sata kao zvu na kulisa  stvaranje opuatajueg ugoaja  Predmet: Tjelesna i zdravstvena kultura  Glazbena aktivnost Svrha glazbene aktivnosti Razred: 1. Nadnevak: 16.4.2010. Nastavna jedinica: Puzanje i provla enje na razli ite na ine - izvoenje pjevane glazbene igre Vuk i kozlii - motivacija za po etak sata- izvoenje pjevane glazbene igre Naokolo aalata - opuatanje na kraju sataRazred: 2. Nadnevak: 22.4.2010. Nastavna jedinica: Hodanje na razli ite na ine - izvoenje pjevane glazbene igre Berem, berem gro~e- motivacija za po etak sataRazred: 3. Nadnevak: 26.4.2010. Nastavna jedinica: Penjanje po ljestvama- sluaanje pjesmica s CD-a koji prati ud~benik glazbene kulture- u uvodnom dijelu sata vje~banje uz glazbu - kao zvu na kulisa- izvoenje pjevane glazbene igre Naokolo aalata - opuatanje na kraju sataRazred: 3. Nadnevak: 26.4.2010. Nastavna jedinica: Premet strance - izvoenje pjevane glazbene igre Cice mice maramice - opuatanje na kraju sata Predmet: Priroda i druatvo  Glazbena aktivnost Svrha glazbene aktivnosti Razred: 1. Nadnevak: 16.4.2010. Nastavna jedinica: Mali vrtlari- sluaanje pjesme Kiaica- mikrostanka radi opuatanja- sluaanje pjesmica s CD-a koji prati ud~benik glazbene kulture- na kraju sata kao zvu na kulisa - u enici rjeaavaju vje~beniceRazred. 2. Nadnevak: 20.4.2010. Nastavna jedinica: Zavi aj - sluaanje pjesme Farandine, moj konjade - sluaanje pjesme Tri djevojke proso ~ele - sluaanje pjesme `kripi eram- motivacija  uvod za obradu nizinskog, bre~uljkastog i primorskog zavi aja Hrvatske - sluaanje pjesme `kripi eram- zvu na kulisa  stvaranje radnog ugoajaRazred: 3. Nadnevak: 26.4.2010. Nastavna tema: More - sluaanje pjesme Zaplovi barka niz vodu- motivacija  uvod za obradu teme sata  Predmet: Likovna kultura  Glazbena aktivnost Svrha glazbene aktivnosti Razred: 3. Nadnevak: 26.4.2010. Nastavna jedinica: Rekompozicija - sluaanje pjesme Zaplovi barka niz vodu- motivacija  uvod za najavu teme sata - zvu na kulisa  stvaranje radnog ugoaja Tablica 2 prikazuje odnos broja sati na kojima je bilo, odnosno, nije bilo glazbenih aktivnosti s obzirom na razred. Tablica 2. Sati s glazbenim aktivnostima i bez njih RazredSati s glazbenim aktivnostimaSati bez glazbenih aktivnosti Ukupan tjedni broj sati1.5 12172.3 9 123.5 10 15Ukupno13 31 34 U sljedeoj tablici mo~emo vidjeti na kojim su sve nastavnim predmetima i u kojoj mjeri bile zastupljene glazbene aktivnosti u odnosu na tjedni broj sati odreenog predmeta. Tablica 3. Odnos tjednih sati i sati na kojima je bilo glazbenih aktivnosti Hrvatski jezikMatematikaPriroda i druatvoTjelesna i zdravstvena kulturaLikovna kulturaRazredsati tjedno sati s glazbenim aktivnostimasati tjedno sati s glazbenim aktivnostima sati tjedno sati s glazbenim aktivnostima sati tjedno sati s glazbenim aktivnostima sati tjedno sati s glazbenim aktivnostima 1.53402131102.51402131103.5140213211Ukupno155 (33.33%)120 (0.00%)63 (50.00%)94 (44.44%)31 (33.33%) U tablici broj 4 prikazane su vrste glazbenih igara te koliko su bile zastupljene u svakom pojedinom razredu. Tablica 4. Vrste glazbenih aktivnosti po razredu Vrsta glazbene aktivnostiRazredSluaanje skladbaSluaanje pjesamaPjevanje pjesamaPjevane glazbene igrePlesanjeUkupno1.0422082.2 5 2 3 1 133.0 5 0 2 0 7Ukupno21447128 U sljedeoj tablici prikazana je koli ina glazbenih igara po predmetu i razredu. Tablica 5. Glazbene aktivnosti po predmetu i razredu PredmetRazredHrvatski jezikMatematikaPriroda i druatvoTjelesna i zdravstvena kulturaLikovna kultura Ukupno1.4022082.50440133.101327Ukupno10079228 Interpretaciju rezultata temeljit e se na triangulaciji kvantitativnih i kvalitativnih podataka. Utvrdit emo u kojoj su mjeri glazbene aktivnosti zastupljene na neglazbenim nastavnim predmetima i s kojom svrhom. Iz kvantitativnih podataka mo~emo uo iti da su glazbene aktivnosti najzastupljenije u drugom razredu, zatim u prvom, dok ih je u treem razredu bilo najmanje. Pretpostavljamo da je tomu razlog afinitet u iteljice drugog razreda prema glazbi. `to se ti e pojedina nih predmeta u odnosu na tjedni broj sati najzastupljenije su na satovima prirode i druatva, slijede tjelesna i zdravstvena kultura i hrvatski jezik, potom likovna kultura, dok na satovima matematike nisu uope bile zastupljene. Ako gledamo broj glazbenih aktivnosti s obzirom na ukupan broj aktivnosti koje su izvoene na svim predmetima, mo~emo vidjeti da su najzastupljenije na satovima hrvatskog jezika. To mo~emo protuma iti time ato je hrvatski jezik najzastupljeniji u tjednoj satnici. Takoer, u iteljice o ito smatraju da je na satovima hrvatskog jezika glazba dobro sredstvo za motivaciju u enika prije obrade nove nastavne jedinice. Na matematici, koja je po broju tjedne zastupljenosti odmah iza hrvatskog jezika, ni jednom nije bilo glazbene aktivnosti. Pretpostavljamo da je razlog tomu uvrije~eno mialjenje kako je matematika vrlo  ozbiljan predmet. Ali, upravo zato ato je matematika veini u enika teaka, trebalo bi i nju  kombinirati s glazbenim aktivnostima iz motivacijskih i rekreacijskih razloga. Iz kvalitativnih podataka mo~e se uo iti da je na satovima neglazbenih predmeta bilo najviae sluaanja skladba, sluaanja pjesama, pjevanja pjesama, izvoenja pjevanih glazbenih igara i plesanja. Na satovima hrvatskog jezika glazbene su se aktivnosti koristile kao najava teme sata, kao motivacija za razgovor, za opuatanje te kao zvu na kulisa. Na satovima tjelesne i zdravstvene kulture glazbene su aktivnosti bile u slu~bi motivacije za po etak sata, za opuatanje na kraju sata te kao zvu na kulisa pri vje~banju. Na satovima prirode i druatva glazbene aktivnosti bile su u slu~bi motivacije za obradu nove teme, opuatanja te kao zvu na kulisa. Na satu likovne kulture glazbena aktivnost koristila se kao motivacija za temu sata te kao zvu na kulisa tijekom sata. Iz navedenog vidimo da se glazba koristila naj eae kao sredstvo motivacije, kao zvu na kulisa i kao sredstvo opuatanja. Na satovima glazbene kulture glazbu uvijek treba sluaati aktivno. To zna i da je glazba u prvom planu. S obzirom na to da se ovdje radi o neglazbenim predmetima, bit emo neato fleksibilniji i rei da se glazba na tim predmetima, mo~e ponekad sluaati pasivno, ali je ne bi trebalo koristiti kao sredstvo. U neglazbene predmete treba uklju iti one glazbene aktivnosti koje bi u iteljice primarnog obrazovanja trebale provoditi i na satovima glazbene kulture, a to su aktivno sluaanje glazbe (uo avanje glazbenih sastavnica), pjevanje pjesama, pjevanje/izgovaranje brojalica, glazbene igre (pjevane igre, igre s ritmovima/melodijama, igre uz sluaanje glazbe) i plesanje. Nema razloga da na neglazbenim predmetima glazbene aktivnosti budu druga ije nego na nastavi glazbe. Glazbene aktivnosti i tu moraju biti prave a ne la~ne kao ato je npr. sluaanje glazbe kao zvu ne kulise. Iz rezultata vidimo da je glazba bila prisutna u neglazbenim predmetima, ali primjeujemo da to nije bilo u onoj mjeri u kojoj bi to moglo biti. U itelji/ce primarnoga obrazovanja, mogu sebi dopustiti odstupanja od strogog rasporeda i etrdesetpetminutnog trajanja svakoga predmeta. To zna i da bi sat hrvatskog jezika ili nekog drugog obveznog predmeta mogao trajati, primjerice trideset pet minuta, pri emu bi se deset minuta moglo posvetiti glazbi, na po etku, tijekom ili na zavraetku sata. Takva bi nastava pridonijela zanimljivosti, ne bi dolazilo do u eni kog prezasienja, u enici bi na taj na in bili pa~ljiviji. Treba se nadati da se u itelji/ce koriste takvom mogunosti. 4. Zaklju ak }eljeli smo prikazati mogue na ine upotrebe glazbe u neglazbenim predmetima. U tekstu su se izdvojila tri potencijalna razloga njezinog uvoenja, a to su: 1. predmetni model nije primjeren u enicima primarnog obrazovanja, 2. pomou glazbe se ne razvijaju samo glazbene sposobnosti, ve ona poma~e u razvitku intelektualnih i motori kih sposobnosti, 3. prisutnost glazbe doprinosi zanimljivosti i raznovrsnosti nastave. Iz pregleda istra~ivanja o utjecaju glazbe na razvoj neglazbenih sposobnosti, mo~e se vidjeti da su mialjenja o tome podijeljena. Mi polazimo od toga da se glazbom prvenstveno razvijaju glazbene sposobnosti i to je dovoljan argument za uvoenje glazbe u neglazbene predmete. Za njeno koriatenje ve je dovoljno to ato se time  omekaava predmetni model koji nije primjeren u enicima primarnog obrazovanja kao i to da e prisutnost glazbe doprinijeti zanimljivosti i raznovrsnosti nastave. Nastava u kojoj se glazba tijekom sata izmjenjuje sa sadr~ajima nastavnih predmeta kao ato su hrvatski jezik, matematika, priroda i druatvo, tjelesna i zdravstvena kultura doprinijet e zanimljivosti, uklonit e monotoniju, u enici e biti pa~ljiviji. Literatura: Altenmller, E. (2002.), ini li nas glazba inteligentni(ji)ma. Zagreb: Tonovi, 49, 3-16. Andrilovi, V., udina, M. (1985.), Psihologija u enja i nastave. Zagreb: `kolska knjiga. Brewer, C. (2008.), Soundtracks for learning: Using music in the classroom. Carmarthen, United Kingdom: Crown House Publishing. Campbell, D. (2003.), The Mozart Effect for Parents: Unlocking the potential of your child. New York: Penguin publishers. Hanslick, E. (1997.), O muzi ki lijepom. Beograd: BIGZ. Ho, Y. Ch., Cheung, M. Ch., Chan, A. S. (2003.), Music training improves verbal but not visual memory: cross-sectional and longitudinal explorations in children. American Psychological Association. Preuzeto sa: http://www.cuhkinrc.com/attachments/File/music_improves_verbal_not_visual_memory.pdf.,24.2.2011. Jensen, E. (2003.), Super  nastava. Nastavne strategije za kvalitetnu akolu i uspjeano u enje. Zagreb: Educa. Jur i M. (2006.), U enikovo optereenje nastavom i razredno-nastavno ozra je. Odgojne znanosti, 8, 2, 329-346. Lazar, M. (2004.), Interactive Music Strategies for the Academic Curriculum. New Horizons for Learning: Teaching and Learning Strategies. Quarterly Journal. Preuzeto sa:  HYPERLINK "http://www.songsforteaching.com/lazar/interactivestrategies.htm" http://www.songsforteaching.com/lazar/interactivestrategies.htm., 23.2.2011. Makjani, V., Zavraki, J. (1974.), Glazbeni odgoj za I, II i III razred osnovne akole. Zagreb: `kolska knjiga. Milenkovi, S., Dragojevi, B. (2009.), Metodi ka korelacija razvoja govora i muzi kog vaspitanja. Norma, 14, 1, 103-110. Nastavni plan i program za osnovnu akolu. (1984.), Zagreb: Vjesnik, br. 3. Nastavni plan i program za osnovnu akolu. (2006.), Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta. Nemeth-Jaji, J. (2008.), Igrokaz u razrednoj nastavi. Hrvatski asopis za teoriju i praksu nastave. 6, 1, 29-43. Nova i, S., Kutnjak, P., Njiri, N., Makjani, V. (1985.), Glazbena kultura u prvom, drugom i treem razredu osnovne akole. Zagreb: `kolska knjiga. Pavleti, V. (2010.), Glazboterapija s osobama s posebnim potrebama. Tonovi, 56, 61-110. Rojko, P. (2002.), Glazbenoteorijska i psiholoaka uporiata glazboterapije. Tonovi, 40, 17-27. Stein, G. (2008.), The More We Get Together. Nurturing Relationships Through Music, Play, Books And Art. RoseyRaeNate. Preuzeto sa:  HYPERLINK "http://www.songsforteaching.com/teachingtips/benefitsofmusicwithyoungchildren.htm. 23.2.2011" http://www.songsforteaching.com/teachingtips/benefitsofmusicwithyoungchildren.htm. 23.2.2011. `imleaa, P. (1980.), Izabrana djela  druga knjiga. Osijek: 1980. `umanovi, M., Filipovi, V., Sentkiralji, G. (2005.), Plesne strukture djece mlae akolske dobi. }ivot i akola, 14, 2, 40-45. Willingham, D. T. (2007.), Kako u imo  pitajte kognitivne znanstvenike. Tonovi, 50, 40-50. Trakan, D. (2006.), Motivacijske tehnike u nastavi. Povijest u nastavi, 4-7, 1,19-28. MUSICAL ACTIVITIES WITHIN NONMUSICAL SUBJECTS IN THE FIRST THREE GRADES OF PRIMARY SCHOOL The paper aims at considering the application of music, ie. musical activities within nonmusical subjects. The introduction of music in nonmusical subjects can have a motivational role or serve to relax the atmosphere and prevent boredom and fatigue. The paper also summarizes the research results conducted in the first, second and third grades of Franjo Kre~ma Elementary School in Osijek during the three weeks in 2009/10. The aim of this study was to determine the extent to which music activities are represented at which nonmusical subjects and to what purpose. Accoridng to the research results it can be concluded that music and musical activities appear in nonmusical subjects, mostly in Science. There are no musical activities in math classes. As for the total weekly number of classes, the most common musical activity has been observed in the second grade, slightly less in the first and the least in the third grade. Musical activities served as motivation for the theme classes, to motivate conversation, relaxation and as a musical background. The following musical activities have been noted listening to pieces and songs, singing songs, performing singing musical games and dancing. Key words: primary school, primary education, musical activities, nonmusical subjects.     PAGE  PAGE 5 &dHBNTVhJLNr>Z^rv06FJPZ`Ⱥ{{{{t h h h h4 h h`Eah hl6 h hlh hl5h hl5CJaJh ht5CJ\aJh ht5CJ]aJh hF5CJ]aJ h hqd h hi h h h hy2 h hM( h h%-N\t~ $$Ifa$gdV^gdj^gdj^$dh`a$gdY{$dh`a$gdj^$dh^a$gdl $dha$gdt 0TVXZ\z:Ntv6TtBTp,246ûô h he8 h h[ h h( h hY{ h hT% h hkh hj^6 h hj^h h`Ea6 h hI h h"} h hlh h`EaCJaJ h h`Ea h h4668|~JNZ4\v":<2jBvx|BFfr4D շլաՖՖh hCJaJh h4CJaJh hk/CJaJh hkCJaJh hY{6CJaJ h hY{h hY{CJaJh hA5 h hj^h h?6h h46;{{{{{{ $$Ifa$gdVwkd$$Ifl*%%  t 0644 lap ytV4^ KBBBBBB $Ifgd}kd$$IflFL *%  ^  t06    44 lapytV 68xzhkd$$IflFL *%  ^ t06    44 laytV $Ifgd} Xoffff $Ifgd}kdS$$Ifl4FL *%`  ^ t06    44 laytV lnofffff] $Ifgd4 $Ifgd}kd$$Ifl4FL *%   ^ t06    44 laytVvx<>qhhhhhhh $Ifgd}kd$$IflFL *%  ^ t06    44 laytV>@B offff $Ifgd}kd^$$Ifl4FL *%`  ^ t06    44 laytV Foffff $Ifgd}kd$$Ifl4FL *%   ^ t06    44 laytVRofff $Ifgd}kd$$Ifl4FL *%   ^ t06    44 laytVRTlz|offfffff $Ifgd}kdq$$Ifl4FL *%   ^ t06    44 laytVjx~nv<x4jlnz|~ 4p t賨訳蝒訳h h& CJaJh hA6CJaJh h?CJaJh h?6CJaJ h hY{h hT%CJaJh hCJaJh hY{5CJaJh hY{CJaJh hY{6CJaJ5|~offff $Ifgd}kd"$$Ifl4FL *%` ` ^ t06    44 laytVnpoccc $$Ifa$gdVkd$$Ifl4FL *%   ^ t06    44 laytVprtv{{{{{{ $$Ifa$gdVwkd$$Ifl*%%  t 0644 lap ytVI@@7@@ $Ifgd? $Ifgd}kd8 $$Ifl>FL *%  ^  t06    44 lapytV024fkd0 $$Ifl4FL *%`  ^ t06    44 laytV $Ifgd}lnoffffff $Ifgd}kd $$Ifl4FL *%   ^ t06    44 laytV,V(qhhhhh $Ifgd}kd $$IflFL *%  ^ t06    44 laytVDoffff $Ifgd}kd; $$Ifl4FL *%`  ^ t06    44 laytVDF\68lofffffff $Ifgd}kd $$Ifl4FL *%   ^ t06    44 laytVlnpqeee $$Ifa$gdVkd $$IflFL *%  ^ t06    44 laytV {{{{{{ $$Ifa$gdVwkdF$$Ifl*%%  t 0644 lap ytV $NKBBBBB $Ifgd}kd$$IflF *% @ ^  t06    44 lapytVhx F^6N6bR(zTV꣜y h hFf h h"wZ h h`Ea h hA h he8 h h? h hj^h hazJCJaJh hY{5CJaJ h hY{h h}CJaJh hY{6CJaJh hA6CJaJh hY{CJaJh hACJaJ-~offf $Ifgd}kd$$Ifl4F *%` @ ^ t06    44 laytVBz"` offff]]ff $Ifgd} $Ifgd}kd$$Ifl4F *%  @ ^ t06    44 laytV Pofff $Ifgd}kdF$$Ifl4F *%` @ ^ t06    44 laytVdofffZfff $$Ifa$gdV $Ifgd}kd$$Ifl4F *%  @ ^ t06    44 laytVqeee $$Ifa$gdVkd$$IflF *% @ ^ t06    44 laytVPR{{{{{{ $$Ifa$gdVwkdQ$$Ifl*%%  t 0644 lap ytVRTj*zKBBBBBB $Ifgd}kd$$IflF *% @ ^  t06    44 lapytVz,h_PPDD dh`gd?$dh`a$gd?^gdj^kd$$IflF *% @ ^ t06    44 laytV $Ifgd}*,*48>PX^d  (*:<>кг륳򗓏yyqh h7i6h hk6 h h`Ea h h$h$hs h hs h hazJ h hk h h h hT%h hBCJaJh hazJCJaJh h?CJaJh hA6h h?6 h h? h hA h h:_+,:v $$Ifa$gd}' $$Ifa$gdazJkd$$IfTl\ l*%  t(0644 laTp(yt"wZT &3kd$$IfTl\ l*%  t 0644 laTp ytazJT $IfgdazJ $$Ifa$gdazJ&*8DFL/kd$$IfTl\ l*%  t 0644 laTp ytazJT $If^gdazJ $$Ifa$gdazJLP^jlz/kd$$IfTl\ l*%  t 0644 laTp ytazJT $If^gdazJ $$Ifa$gdazJz3kd$$IfTl\ l*%  t 0644 laTp ytazJT $IfgdB $$Ifa$gdazJ "$&(*Z$ $"&`#$/Ifa$gdV$$"&`#$/Ifa$gdV$qq$"&`#$/If]q^qa$gdVgde8$dh`a$gdA $dha$gdAZz$$"&`#$/Ifa$gdVz| kd$$Ifl4nֈD t0$ ' 0  t 6`"<(44 laf4p<ytV| 2:LTfjprPRTjx|~ "8:JNZƿͿ͸ͩh h}CJaJh hFfCJaJh he86h hFf6h h~;6 h hA h h:_ h he8 h h;w h hFfh h~;CJaJh ho;CJaJh h?CJaJh hkCJaJ1|8PRT$ qq$"&`#$/If]q^qa$gdV$qqdh$"&`#$/If]q^qa$gdV$qq$If]q^qa$gdV$qq$"&`#$/If]q^qa$gdVDFLPTX\`dhlptv|Ff"$$"&`#$/Ifa$gdV$dh$"&`#$/Ifa$gdVFfT$qq$"&`#$/If]q^qa$gdV$qqdh$"&`#$/If]q^qa$gdVFf)Ff8&$$"&`#$/Ifa$gdV$dh$"&`#$/Ifa$gdV48NRhjrtPR $$Ifa$gdqhgde8$dh`a$gde8dhgdFfFfF-$$"&`#$/Ifa$gdV$dh$"&`#$/Ifa$gdV6XzcWKKKKKK $$Ifa$gdk $$Ifa$gdqhkdx/$$IfTl0] $u  t0 6 44 laTpytFfT $$Ifa$gdFf $$Ifa$gdqhFf 2kdo4$$IfTl֞] O;'K!$u8  t 0 644 laTp ytFfT ":N^ $Ifgd} $$Ifa$gdFf $$Ifa$gdqhZ\fhj~ :NPRͿ͸ͱwh he85CJaJh h7i6h h:_6h h~;6h hA6 h hA h h:_ h h~; h hs h h;w h h h he8h hBCJaJh h}CJaJh hFfCJaJh h,&CJaJ,^`kd5$$IfTl֞] O;'K!$u8  t 0 644 laTp ytFfT`fj $Ifgd} $$Ifa$gdFf $$Ifa$gdqhkd6$$IfTl֞] O;'K!$u8  t 0 644 laTp ytFfT $$Ifa$gdFf $$Ifa$gdqhkd7$$IfTl֞] O;'K!$u8  t 0 644 laTp ytFfT PRTd $$Ifa$gdqh$a$gde8 $dha$gd"wZ$dh`a$gde8 $dha$gdA dft *,cWWWGWWW$ $Ifa$gd~; $$Ifa$gd~;kd8$$IfTl0] $u  t0 6 44 laTpytqhTR*,BDFHJLNPRTVXbdfhjlnprtvxzTt h h`Ea h hA h ho; h h& h h7ih h~;5CJaJh hBCJaJh h?=+CJaJh h,&CJaJh h 1ICJaJh h~;CJaJ<,:<BFJNRVZ $$Ifa$gd,&Ffc; $$Ifa$gd~; Z\kd=$$IfTl֞] O;'K!$u8  t 0 644 laTp yt,&T\bfjnrv| $$Ifa$gd,& $$Ifa$gd~;|~kd>$$IfTl֞] O;'K!$u8  t 0 644 laTp yt,&T~ $$Ifa$gd,& $$Ifa$gd~;kd?$$IfTl֞] O;'K!$u8  t 0 644 laTp yt,&T $$Ifa$gd,& $$Ifa$gd~;kdA$$IfTl֞] O;'K!$u8  t 0 644 laTp yt,&TxtJ$$$%^&^'R(( $ & Fa$gdItT$dh`a$gd<] $dha$gd8 $edh`ea$gdnm$dh`a$gde$dh`a$gd;w $dha$gd"wZtvx$2^`z >\t0<NP ,6LN *,򲪣򛣲ȅ~ h h8p h he_ h h&h h7i6h h&6 h h~;h h~;6h ho;6 h hh h h 1I h h?=+ h hazJ h h} h h"wZ h h ; h h7i h ho; h h`Ea.:np"$24JVpP& 0 @ ^ ` d              " ὶ̨ęĨĨh hi6h h6 h hi h h h h& h hR h hih h7l6 h h7l h he_ h he h h:s h h 1Ih h:s6h h?=+66" B V  N              $.68:H~<B\rtVb@Jj\Ľ̽̓̓̓̓̚ h h h h: h h% h hk h h} h hh h hFh hF6 h hBh hazJ6 h hazJ h h& h h7l h h&h h&69(F &*`dFHJPp"0hln|ɹѹѯ랉 h h ; h h~; h h8p h hooh h:6]h h6]h hN7]h h:]h hB]h h]h hB6]h h6 h h h hB h hN74,,6<BRX^` *,. ^Vȍ}h h~Z]h h8 ] h h ;h h\5CJaJhF5CJaJh hF5CJaJh h;w5CJaJ h hF h hoo h h h h4L h h h hN7 h h& h h~Z h h8 14L~   : t           !!!6!? h h~Zh h&]h hR]h h:_]h h ;]h hT]h h~Z]h h<]]h h8 ]h h>?]?]h h<]]#(*+ ,,|/Z0N11234t5068T9T: ;;;;;t<v<$a$gdac$a$gdItT $ & Fa$gdItT $ & Fa$gdItT & FgdItT@.B....^/`/ 1*1222"387:77 888888899R:T: ; ;;;;;v<Пog[h hac5CJaJh h \h hItT5OJQJ\^Jh hItT0J>*B*\phjCh hItTU\jh hItTU\&h hItT5CJOJQJ\^JaJh hItT\h hItT]h hItT0J>*B*phj&Bh hItTU h hItTjh hItTU!v<EEFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF$a$gd)gdac$a$gdac $`a$gdacv<FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFȷҳh#h^s0JmHnHu h? 0Jjh? 0JUh? jh? UhCh h)5CJaJ h hach hacCJaJFFFFFFFFF$a$gd) &`#$gd{4,1h/ =!"#$% $$If!vh5%#v%:V l  t 065%/ p ytV$$If!vh5 5 5^#v #v #v^:V l  t06,5 5 5^pytV$$If!vh5 5 5^#v #v #v^:V l t06,5 5 5^ytV$$If!vh5 5 5^#v #v #v^:V l4 t06+5 5 5^ytV$$If!vh5 5 5^#v #v #v^:V l4 t06+5 5 5^ytV$$If!vh5 5 5^#v #v #v^:V l t065 5 5^ytV$$If!vh5 5 5^#v #v #v^:V l4 t06+5 5 5^ytV$$If!vh5 5 5^#v #v #v^:V l4 t06+5 5 5^ytV$$If!vh5 5 5^#v #v #v^:V l4 t06+5 5 5^ytV$$If!vh5 5 5^#v #v #v^:V l4 t06+5 5 5^ytV$$If!vh5 5 5^#v #v #v^:V l4 t06++5 5 5^ytV$$If!vh5 5 5^#v #v #v^:V l4 t06++5 5 5^ytV$$If!vh5%#v%:V l  t 065%/ p ytV$$If!vh5 5 5^#v #v #v^:V l>  t065 5 5^pytV$$If!vh5 5 5^#v #v #v^:V l4 t06+5 5 5^ytV$$If!vh5 5 5^#v #v #v^:V l4 t06+5 5 5^ytV$$If!vh5 5 5^#v #v #v^:V l t065 5 5^ytV$$If!vh5 5 5^#v #v #v^:V l4 t06+5 5 5^ytV$$If!vh5 5 5^#v #v #v^:V l4 t06+5 5 5^ytV$$If!vh5 5 5^#v #v #v^:V l t065 5 5^ytV$$If!vh5%#v%:V l  t 065%/ p ytV$$If!vh5 5@ 5^#v #v@ #v^:V l  t065 5@ 5^pytV$$If!vh5 5@ 5^#v #v@ #v^:V l4 t06+5 5@ 5^ytV$$If!vh5 5@ 5^#v #v@ #v^:V l4 t06+5 5@ 5^ytV$$If!vh5 5@ 5^#v #v@ #v^:V l4 t06+5 5@ 5^ytV$$If!vh5 5@ 5^#v #v@ #v^:V l4 t06+5 5@ 5^ytV$$If!vh5 5@ 5^#v #v@ #v^:V l t065 5@ 5^ytV$$If!vh5%#v%:V l  t 065%/ p ytV$$If!vh5 5@ 5^#v #v@ #v^:V l  t065 5@ 5^pytV$$If!vh5 5@ 5^#v #v@ #v^:V l t065 5@ 5^ytV@$$IfT!vh5555#v#v#v#v:V l  t(06,5555/ aTp(yt"wZT$$IfT!vh5555#v#v#v#v:V l  t 06,5555aTp ytazJT$$IfT!vh5555#v#v#v#v:V l  t 06,5555aTp ytazJT$$IfT!vh5555#v#v#v#v:V l  t 06,5555aTp ytazJT$$IfT!vh5555#v#v#v#v:V l  t 06,5555aTp ytazJTs$$If!vh5550555#v#v#v0#v#v#v:V l4n  t 6`"<()v,5550555/ f4p<ytV;$$If!v h5555D55555 5 5 #v#v#v#vD#v#v#v#v#v #v #v :V l4   t 6`"n()v 5555D55555 5 5 f4pnytV kd$$Ifl4  D tD0L$ "'    D         t 6`"n(,,,,44 laf4pnytVU$$If!v h5555D55555 5 5 #v#v#v#vD#v#v#v#v#v #v #v :V l  t 6`" (, 5555D55555 5 5 p ytV&kdb!$$Ifl D tD0L$ "'D  t 6`" (,,,,44 lap ytVU$$If!v h5555D55555 5 5 #v#v#v#vD#v#v#v#v#v #v #v :V l  t 6`" (, 5555D55555 5 5 p ytV&kd$$$Ifl D tD0L$ "'D  t 6`" (,,,,44 lap ytVU$$If!v h5555D55555 5 5 #v#v#v#vD#v#v#v#v#v #v #v :V l  t 6`" (, 5555D55555 5 5 p ytV&kd`($$Ifl D tD0L$ "'D  t 6`" (,,,,44 lap ytVe$$If!v h5555D55555 5 5 #v#v#v#vD#v#v#v#v#v #v #v :V l4n  t 6`" ()v, 5555D55555 5 5 f4p ytV0kd+$$Ifl4n D tD0L$ "' D  t 6`" (,,,,44 laf4p ytV$$IfT!vh5u5#vu#v:V l  t0 6 ,5u5/ aTpytFfT$$IfT!vh5u5555585#vu#v#v#v8#v:V l  tF0 6,5u55585/ aTpFytkTakdb0$$IfTl֞] O;'K!$u8  tF0 644 laTpFytkT$$IfT!vh5u5555585#vu#v#v#v8#v:V l  t 0 6,5u55585aTp ytFfT$$IfT!vh5u5555585#vu#v#v#v8#v:V l  t 0 6,5u55585aTp ytFfT$$IfT!vh5u5555585#vu#v#v#v8#v:V l  t 0 6,5u55585aTp ytFfT$$IfT!vh5u5555585#vu#v#v#v8#v:V l  t 0 6,5u55585aTp ytFfT$$IfT!vh5u5#vu#v:V l  t0 6 ,5u5/ aTpytqhT$$IfT!vh5u5555585#vu#v#v#v8#v:V l  tF0 6,5u55585/ aTpFytqhTakd9$$IfTl֞] O;'K!$u8  tF0 644 laTpFytqhT$$IfT!vh5u5555585#vu#v#v#v8#v:V l  t 0 6,5u55585aTp yt,&T$$IfT!vh5u5555585#vu#v#v#v8#v:V l  t 0 6,5u55585aTp yt,&T$$IfT!vh5u5555585#vu#v#v#v8#v:V l  t 0 6,5u55585aTp yt,&T$$IfT!vh5u5555585#vu#v#v#v8#v:V l  t 0 6,5u55585aTp yt,&TDyK @http://www.songsforteaching.com/lazar/interactivestrategies.htmyK http://www.songsforteaching.com/lazar/interactivestrategies.htmyX;H,]ą'cDyK ]http://www.songsforteaching.com/teachingtips/benefitsofmusicwithyoungchildren.htm. 23.2.2011yK http://www.songsforteaching.com/teachingtips/benefitsofmusicwithyoungchildren.htm. 23.2.2011yX;H,]ą'c$@@@ nmNormalCJ_HaJmHsHtHT@T nm Heading 1$7$8$@&H$a$CJ,OJQJ^JaJ,^@^ nm Heading 27$8$@&H$^`CJ OJQJ^JaJ Z@Z 5w Heading 3$<@&5:CJOJQJ\^JaJDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No List 2B@2 nm Body Textx4 @4 >PFooter  _$.)@. >P Page Number2O2 Pa3d7$8$H$4O4 Pa13d7$8$H$&OA& A8 B*phjSj Y{ Table Grid7:V06U@a6 |, Hyperlink >*B*ph>Oq> jpagesubheading1CJaJ4X@4 O+pEmphasis 56\]O O+pftH@H _ Balloon TextCJOJQJ^JaJBOB _ Char Char3CJOJQJ^JaJB'@B eComment ReferenceCJaJ<@< e Comment TextCJaJ.O. e Char Char2@j@@  eComment Subject5\4O4 e Char Char15\>@> "n# Footnote Text!CJaJ,O!, !n# Char Char@&@1@ n#Footnote ReferenceH*{      {!z!z!z!z!z!z!z!z! z! z! z! z! z!z!z(2g='HyOOOOPP P!W=WfWWXXX\h`i8s~{Zd -5 < T W  @ 6 PFd|fghYZ[cdLnp ! , ,?,A,-&1238<>B'HHHJKLLLLLLLLLLLLL M MMM/M_M`MMMMMMMMNNa?aBaDaFaHaJaLaNaOaVaYa[a]a_aaadaeafaX$E($q$$O $O ${ $O $!0$ ${ $Qt$$$$"$q$$"${ $'8$!0$$E($;-@$[ $$${ ${ $$$$$v:$$v:x! v: v: v:v:x! v: v: v: v: v: v:v:v:K$  v: v: v: v: v: v:v:v:` v:v:v:` v: v: v: v: v:v:K$  v: v: v: v:v: v:v:v:` v:v:v:` v:v:t v: v: v: v: v:v:v:`v:v:`$v:$$v:x! v: v: v:v:  v: v: v: v: v: v: v:v:` v: v:v:` v: v: v: v: v:v:K$  v: v: v: v:v:t v: v:v:` v: v: v: v: v: v:v:K$ $v:$$v:x! v:h v:h v:v:x! v: v: v:h v:v:u:h v:v:t v: v: v:h v:h v:h v:v:v:h v:v:u: v: v: v: v:h v:v:v:$$$ v:h h  v: v: v: v:h v:v:v:K$ $$$$$v:'v:v:v:v:`v:'v:v:v:u:v:'v:v:v:u:v:'v:v:v:u:v:'v:v:v:u:$$$$$$$$$$$$$v:Xv:v:v:v: JDWWWlWWWv:DWv:WWWDWWWlWWWWDWv:WWWDWWWlWWWWDWv:WWWWWlWWWWDWv:WW $$$$$v:v:u:v:v:v:v:v:`v:v:`v:v:v:v:v:`v:v:u:v:v:v:v:v:`v:v:u:v:v:v:v:v:`v:v:u:v:v:v:v:v:`v:v:u:$$$$$$$$$$$v:v:u:v:v:v:v:v:`v:v:v:`v:v:v:v:v:`v:v:u:v:v:v:v:v:`v:v:u:v:v:v:v:v:`v:v:u:v:v:v:v:v:`v:v:u:$${ $'8$E($E($ $$$$"$ $$$H$H$Ճ$Ճ$H$| $Ճ$Ճ$b0$Ճ$Ճ$H$Ճ$Ճ$Ճ$H$H$ $H$Ճ$H$H$$$$$ $s$s$s$$$$$$$$$$$$$$Fd|fghYZ[cdLnp ! , ,?,A,-&1238<>B'HHHJKLLLLLLLLLLLLL M MMM/M_M`MMMMMMMMNNa?aBaDaFaHaJaLaNaOaVaYa[a]a_aaadaeafagmq4y؆&6ZRt" P$@.v<FHKLMOPQRSTUVWXY[\]^_``N > R|pDl Rz,&LzZz|^`d,Z\|~(v<FFINZFJ zozz~e{XX  '!!8@0(  B S  ?{|WXfh,-}~ !67\]kl13XY`bikqrwyz{&'hi~78BDW[bd  ,.89XY<=DE4 7 c e   I L f h [ ]    " # + , > ? W X q r     < = ()34ILMO[]ceqs~Y\`b#%>?_afh*,()SUoqCDLN}~!#*+JL9:NO/1KLNOWX`aknvy/1VWmp|}RSZ\pqz{=?@AIKYZ  89,.GIMNVXefjlOP !!P!Q!n!o!!!!!!!!! " "*"+"J"L"""""""####%#&#(#)#|#}#$$y$z$$$$$$$$$ & &&&%&'&;&<&F&H&i&k&o&p&&&&&+'-'j'k'''))))))))))))****************+ +++R+S+p+q+++++++, ,,,>,A,M,N,V,X,`,b,q,s,},~,,,,,- -----7-8-G-I-Q-R-Y-[-y-{-------------..>.?.M.N.........../// /D/F/////////// 00:0<0]0_0{0}000000000 1 1$1&1b1c11111111111+2,22233%3&3R3T3_3`333333333#4$4P4Q4d4f4m4o44444444455,5.5H5I5O5P5a5b5q5r566"6$6g6i666666666A7C777778 888Z8`88849599999999999":#:-:.:0:1:Q:R:W:Y:::::::2;5;P;Q;;;;;<< <<<<<<<<<<<<==P=Q=R=S=a=c=====>>m?n???????@@@@5@7@m@n@@@@@@@@@AAZA]ArAsAAAABBBBBCC2F5F$G&GFGGGGGGGGG%H'HHHHHIIIIIIIIIIIIJJSJTJJJJJJJJJ:K;KPKRKXKYKmKnKKKKKKKKKKKKKKLLL!L#L*L+LBLDLoLpLLLLLLLLLLLLLLL MMMM.M/M^M`MMMMMMMMMMMMMNN;N=NONPNTNUNsNwNNNNNNNNNNNNNOO5O7OOOQOlOnOxOyOOOOOOOOOOOOOP!P3P4P9P:PNPOPPPPPPPPPPPQQQQ(Q*Q5Q6QJQKQdQfQnQpQQQQQQQ RR6R;RMRORhRkRuRvRRRRRRRSSJSLSeSgSqSrSSSSSSS T TTT*T+T=T>TSTTTTTTTTTTTUU!U#U-U.UBUCUUUVUdUfUUUUUUUUUUUVVVV&V'VFVGV_V`VrVsV|VVVVVW W W W!W?LM]^vx΁ρׁ؁!"PQfg݂ނVWփ׃.0Y[ńƄ*+_a҅Ӆ%&ETU|EFcd{|ehX[bdKLmnop !!, ,>,A,--%1&1223388<<>>BB&H'HHHJJKKLLLLLLLL MMMM.M/M^M`MMMMMMMMMNN;N=NsNwNNNNNNNOO5O7OPOQOlOnOxOyOOOOOOOP!PNPOPPPPPPPQQ(Q*Q5Q6QJQKQnQpQQQQQ RR6R;RMRORhRkRuRvRRRRRRRSSJSLSeSgSqSrSSSSSSS T TTT*T+TSTTTTTTTUU!U#U-U.UBUCUdUfUUUUUUUUUVVVV&V'VFVGV_V`V|VVVVVW W W W!W o"8G8j%v[<|% Bqc+ m04.|Wc/X=vc7^->lKA dC|b%#Nr)FjPP3R`r+LS.k2 VBjxNxY<,_Y!crc Bu ]h*GvhR7ii1'pB""TwġZ2}E̕~r}@,#*h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh ^`hH.^`o(.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.T^`B*OJQJo(phhHT^`OJQJ^Jo(hHoTpp^p`OJQJo(hHT@ @ ^@ `OJQJo(hHT^`OJQJ^Jo(hHoT^`OJQJo(hHT^`OJQJo(hHT^`OJQJ^Jo(hHoTPP^P`OJQJo(hH^`OJQJo(hHHH^H`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHXX^X`OJQJo(hH((^(`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`OJQJo(hHHH^H`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHXX^X`OJQJo(hH((^(`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHvv^v`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo~ ~ ^~ `OJQJo(hHN N ^N `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^^^^`OJQJo(hH,,^,`OJQJo(hHdd^d`OJQJ^Jo(hHo4 4 ^4 `OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHtt^t`OJQJo(hHDD^D`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHxx^x`OJQJ^Jo(hHoHH^H`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHxx^x`OJQJ^Jo(hHoHH^H`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHT^`B*OJQJo(phhHT^`OJQJ^Jo(hHoTpp^p`OJQJo(hHT@ @ ^@ `OJQJo(hHT^`OJQJ^Jo(hHoT^`OJQJo(hHT^`OJQJo(hHT^`OJQJ^Jo(hHoTPP^P`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHxx^x`OJQJ^Jo(hHoHH^H`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHxx^x`OJQJ^Jo(hHoHH^H`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHxx^x`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hHP P ^P `OJQJo(hH  ^ `OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo``^``OJQJo(hHT$$^$`B*OJQJo(phhHT^`OJQJ^Jo(hHoTpp^p`OJQJo(hHT@ @ ^@ `OJQJo(hHT^`OJQJ^Jo(hHoT^`OJQJo(hHT^`OJQJo(hHT^`OJQJ^Jo(hHoTPP^P`OJQJo(hHvv^v`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo~ ~ ^~ `OJQJo(hHN N ^N `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^^^^`OJQJo(hHvv^v`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo~ ~ ^~ `OJQJo(hHN N ^N `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^^^^`OJQJo(hH^`OJQJo(hHHH^H`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHXX^X`OJQJo(hH((^(`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHvv^v`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo~ ~ ^~ `OJQJo(hHN N ^N `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^^^^`OJQJo(hH$$^$`OJQJo(hH\\^\`OJQJ^Jo(hHo, , ^, `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHll^l`OJQJo(hH<<^<`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHll^l`OJQJ^Jo(hHo<<^<`OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHll^l`OJQJ^Jo(hHo<<^<`OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHT^`B*OJQJo(phhHT^`OJQJ^Jo(hHoTpp^p`OJQJo(hHT@ @ ^@ `OJQJo(hHT^`OJQJ^Jo(hHoT^`OJQJo(hHT^`OJQJo(hHT^`OJQJ^Jo(hHoTPP^P`OJQJo(hHhh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.T^`B*OJQJo(phhHT^`OJQJ^Jo(hHoTpp^p`OJQJo(hHT@ @ ^@ `OJQJo(hHT^`OJQJ^Jo(hHoT^`OJQJo(hHT^`OJQJo(hHT^`OJQJ^Jo(hHoTPP^P`OJQJo(hHT$$^$`B*OJQJo(phhHT^`OJQJ^Jo(hHoTpp^p`OJQJo(hHT@ @ ^@ `OJQJo(hHT^`OJQJ^Jo(hHoT^`OJQJo(hHT^`OJQJo(hHT^`OJQJ^Jo(hHoTPP^P`OJQJo(hHT^`B*OJQJo(phhHT^`OJQJ^Jo(hHoTpp^p`OJQJo(hHT@ @ ^@ `OJQJo(hHT^`OJQJ^Jo(hHoT^`OJQJo(hHT^`OJQJo(hHT^`OJQJ^Jo(hHoTPP^P`OJQJo(hH,,^,`OJQJo(hHdd^d`OJQJ^Jo(hHo4 4 ^4 `OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHtt^t`OJQJo(hHDD^D`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH$KAdC2 V o"c7qc+8j%\D9vh\#Nrc'pc/u ]h3R7ii0")FjP%Yh @CJOJQJo(n$$v:Y/٦v:Yv:Yv:Yv:Yv:Yv:Yv:Yv:Yv:Yv:Yv:Yv:Yv:Yv:Yv:Yv:Yv:Yv:Yv:Yv:Yv:Yv:Yv:Y٦v:Y٦v:Yv:YSCh;eT a& F "} f & ? h2ac G}h=\8piktfxiG)s#)$B63"!r"m #n#|w$%,&H&6(M(:)`)?=+>J+|,w-.~.@|D_iDFQGJTH6I!I 1I_IJazJ4L7P>PZRItTwUk{U_YMZXQZ"wZd\*\ ]H_e_f{_`#a a`EaKbcdqdezuf*gQ/hqh'h#mij,+kuklnmooO+p\qgq s:sJs<5t;wzvz`R~j~dY{k! (j^%_TXN7HV?_T% M^}RJU[>?\~ZyF'v8 5w q:3W&BZ[4og7l.vAX?x3CL>;ZO+K5B<]9nqw{4,7UX;<YFf"j\;l]7ikS5~@sV+k/W&@? A6B MpV_^sVZ`s38s 5A S I`[2:_6`Eh[R)BLLLLLLL MM`MMMMN=NuNvNwNNNN7OQOmOnOOOP P!POPPPPPPPPQ)Q*QpQQQQQQ RR8R9R:RNRjRkRRRSSSLSfSgSSS T TTTTTTTU"U#UfUUUUUUUUVVGV`V}V~VVVWW=WWXX X(XSXTXXXXXXXX Y)Y*YlYYYYaZZZZZZZZZ [[[[[["[#[&[([/[5[6[=[@[U[Z[[[\a\b\q\|\\\\\\\\\]*]I]W]v]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^ ^^^^'^)^4^5^^^^^__ __,_=_S_\_c_d_g_i_k_m_o_q_s_t_w_y_____________________```````````aaaa!a#a%a'a)a+a-a.a1a3a5a7a9a;a>a?aBaDaFaHaJaLaNaOaVaYa[a]a_aaadaeaS|QQQ@> !"%&)+,-./0689:;<=@ABD{PP PPPPPPP P"P(P*P,P0P2P4P<P>P@PJPLPRPTPZP^P`PbPdPfPhPtPxPzP|P~PPPPPPUnknownG:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx ArialaTNTFranklinGothic2-ExtraBoldI  Arial,BoldArial5& >[`)Tahoma?5 :Cx Courier New;Wingdings"<< HrD HrD!24d 3qHX ?nm2Jasna `ulenti Begi, mrJasna `ulenti BegiJasna `ulenti Begi$                           ! " # Oh+'0 0< \ h tJasna ulenti Begi, mrJasna ulenti BegiNormalJasna ulenti Begi2Microsoft Office Word@F#@Fa @Fa  Hr՜.+,D՜.+,H hp  TOSHIBAD' Jasna ulenti Begi, mr Title 8@ _PID_HLINKSA E]http://www.songsforteaching.com/teachingtips/benefitsofmusicwithyoungchildren.htm. 23.2.2011,=@http://www.songsforteaching.com/lazar/interactivestrategies.htm  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Fl Data E1Table3WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q