Pregled bibliografske jedinice broj: 514431
Pragmatičko slaganje anafore i antecedensa
Pragmatičko slaganje anafore i antecedensa // Diskurs i dijalog: Teorije, metode i primjene / Karabalić, Vladimir ; Aleksa Varga, Melita ; Pon, Leonard (ur.).
Osijek: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL) ; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2011. str. 239-253 (poster, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 514431 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pragmatičko slaganje anafore i antecedensa
(Pragmatic agreement between the anaphor and the antecedent)
Autori
Gnjatović, Tena ; Willer-Gold, Jana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Diskurs i dijalog: Teorije, metode i primjene
/ Karabalić, Vladimir ; Aleksa Varga, Melita ; Pon, Leonard - Osijek : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL) ; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2011, 239-253
ISBN
978-953-314-038-4
Skup
Diskurs i dijalog: Teorije, metode i primjene
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 20.05.2010. - 22.05.2010
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
anafora; slaganje; lična zamjenica; pokazna zamjenica; pragmatičko slaganje; rod
(anaphor; agreement; personal pronoun; demonstrative pronoun; pragmatic agreement; gender)
Sažetak
Imenički oblik pokazne zamjenice to često se koristi kao anafora za propozicijski ili nominalni antecedens. U ovom se radu usredotočujemo na upotrebu anafore to uz nominalne antecedense muškog ili ženskog roda, dakle na primjere u kojima se rod anafore ne podudara s rodom njezina antecedensa. Za razliku od gramatičkog/strukturnog slaganja pri kojemu se obilježja elementa koji upravlja slaganjem podudaraju s obilježjima mete u domeni surečenice, ovdje se radi o pragmatičkom slaganju izvan domene surečenice kod kojega je upotreba srednjeg roda zamjenice potaknuta nepostojanjem spola referenta antecedensa. Smatramo da je pronominalizacija imenica muškog ili ženskog roda oblikom srednjeg roda to omogućena izrazito deiktičkom prirodom pokazne zamjenice koja se stoga upotrebljava samo u slučajevima koreferencije, a ne i kao sredstvo prizivanja koncepta antecedensa, što je ponekad uloga anaforičkih ličnih zamjenica. Zaključujemo da je pokazna zamjenica u svom imeničkom obliku kao vrsta mete slaganja najpodložnija nepodudaranju u rodu i/ili broju s elementom koji upravlja slaganjem. Slaganje antecedensa i anafore (lične ili pokazne zamjenice) smatramo pragmatičkim neovisno o (ne)podudaranju obilježja slaganja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
