ࡱ> oqnq`objbjqPqP.|::\/%D84 (j0L|"yZL'N'N'N'N'N'N'$s)h+r'Qyyr''###L'#L'##x&&$ P1r "`&'4'0 (&,,g#(,&,&T#r'r'# (T 6@ RODITELJI KAO INFORMALNO OKRU}JE DJETETOVOG U ENJA Ana Marija Rogi, prof. Sveu iliate u Zadru - Odjel za pedagogiju Obala kralja P. Kreaimira IV 2 23000 Zadar  HYPERLINK "mailto:amrogic@unizd.hr" amrogic@unizd.hr UVOD Ekspanzija i zastarijevanje znanja posljedice su znanstveno-tehnoloake revolucije, koja je dovela do novih promjena, pri emu one postaju ubrzanije i time zahtijevaju br~u prilagodbu pojedinca, odnosno br~u promjenu njegovog ponaaanja. Stoga se uvijek iznova propituju novi oblici u enja i prepoznavanje njihovih prednosti. Europska komisija takve namjere nastoji sustavno obuhvatiti (npr. Programom za cjelo~ivotno u enje predvienog za djecu od vrtikog uzrasta pa nadalje), a klju na rije  njene obrazovne politike je cjelo~ivotno u enje. Sastavnice cjelo~ivotnog u enja su formalno, neformalno i informalno u enje. Namjera ovog rada je skrenuti pozornost na informalno u enje u obiteljskom okru~enju. Spomenute druatvene promjene nikog ne zaobilaze, a predstavljaju osobit izazov roditeljima, ija je uloga u odgajanju djece ionako zahtjevna. Danas smo svjedoci velikih druatvenih i gospodarskih promjena koje se dogaaju i kod nas i u drugim zemljama u Europi. Sve je vei broj obitelji u kojima su oba roditelja zaposlena, raste broj obitelji s jednim roditeljem, osjea se pad standarda, poveava se nezaposlenost i siromaatvo, puno je obitelji s nerijeaenim stambenim pitanjem, a to se sve odra~ava na skrb i odgoj djece u obitelji. Zaposleni roditelji obrazovanje (a ponekad i odgoj) svoje djece prepuataju akoli, medijima i dr. S druge strane upravo zbog zaposlenosti oba roditelja, smanjuje se vrijeme koje odvajaju za djecu, ali pri tome se ne bi smio umanjiti zna aj kvalitete provedenog vremena u roditeljskom okru~ju. (Ne)pridavanje pa~nje djetetu svakako utje e na njegov razvoj osobnosti, bilo pozitivno ili negativno. Odgajati djecu i biti uspjeaan roditelj zna i stalno u iti, stalno sebe provjeravati, potvrivati, mijenjati i humanizirati. Informalno u enje Ne postoji usuglaaena definicija pojma informalnog u enja. John Dewey prvi je po eo razlikovati formalno, direktno namjerno u enje od informalnog, indirektnog i slu ajnog. (Winkler, Mandl, 2005). Informalno u enje se esto povezuje s pojmovima implicitnog u enja, slu ajnog u enja, samoregulirajueg u enja i sl. Meutim, ukratko ga se mo~e definirati kao u enje u svakodnevici. Za razliku od formalnog i neformalnog u enja, dogaa se usputno, neplanski, nenamjerno, ponekad i nesvjesno. Informalno u iti mo~e se na poslu, u slobodno vrijeme, kod kue, u razgovoru s kolegama, putem raznih televizijskih emisija, interneta, novina, asopisa i sl. Ovaj oblik u enja ne podrazumijeva nijedan stupanj strukturiranosti sadr~aja, sudjelovanje pou avatelja, kao ni stjecanje potvrde nakon procesa u enja. Ali ishod u enja je veoma va~an, kao ato su npr. govor, hodanje, socijalne vjeatine itd. Va~nost informalnog u enja prisutna je u svim razdobljima ~ivota. Rasprava o ovom pojmu esto se dovodi u kontekst ekonomske iskoristivosti i zapoaljivosti i stoga se eae rabi u kontekstu obrazovanja odraslih i strukovnog obrazovanja, odnosno usavraavanja. Prepoznavanje njegovih prednosti dovelo je do aktualnih rasprava o slu~benom mjerenju, vrednovanju i priznavanju znanja i sposobnosti ste enih informalnim putem. Njegov zna aj temelji se izmeu ostalog i na zaklju ku UNESCO-ve komisije na elu s Faureom, koja je 1972.g. utvrdila kako se 70% ovjekovog u enja odvija informalno (Overwien, 1999). Vezano za ovu temu bitno je istaknuti i rezultate neuropsihologije i kognitivne znanosti, prema kojima je djetetova rana dob najpogodnija za razvoj sposobnosti u enja. Ukoliko se te prednosti ne iskoriste, slijedi mukotrpno nadoknaivanje. Ve u obiteljskom okru~enju i vrtiu za u enje treba stvarati uvjete i poticati ga. Tu se namee pojam u enja  en passant , ato se mo~e opisati kao usputno u enje, npr. kroz igru (Gruber, 2006). Obitelj je srediate djetetova ~ivota i ono ovisi o njoj u svim svojim ~ivotnim situacijama. U njoj se dijete osjea zaatieno i prihvaeno, u njoj dobiva poticaje za tjelesni, socioemocionalni i intelektualni razvoj, usvaja kulturnu, tradiciju i vrijednosnu orijentaciju te razvija svoju osobnost. Mo~e se rei da je utjecaj koji ima obitelj na dijete, gotovo presudan. Taj utjecaj osobito je izra~en ato je djetetova dob mlaa, jer je dijete u toj dobi upueno isklju ivo na obitelj. Odrastanjem djeteta smanjuje se i utjecaj obitelji, ali on nikad ne prestaje. Informalno u enje smatra se uporianom to kom za u enje u ranoj dobi, a u obitelji se esto preklapa s procesom socijalizacije (Singh, 2005). Obiteljska kultura u enja Nakon roenja, prva okolina u kojoj dijete u i je njegova obitelj, a roditelji su njegovi prvi informalni u itelji. Meutim taj se odnos tijekom povijesti mijenjao, te se majke i o evi susreu s veim zahtjevima danaanjice. Treba imati na umu i da je obitelj dio odreenog socijalnog i kulturnog kruga. Zato nije neva~no uzeti u obzir da se motivacija za u enje, te vrednovanje znanja oblikuju prema druatvenom identitetu onoga koji u i, a to sve zbiva se u procesu socijalizacije u obitelji (Singh, 2005). Imitacija ili u enje po modelu (kako je istakao Bandura) u ovom slu aju bitan je element u slo~enim procesima u enja. Dakle, trenutne potrebe za u enjem i sve ono nau eno informalnim putem ovisno je i o kulturnoj tradiciji zajednice. Autori Kigaly, Rwanda i Burckhardt (1995) isti u kako se u socijalizaciji djevoj ica u zemljama koje su orijentirane na skupinu, viae podu ava ekstrovertiranim osobinama kako ato su komunikativnost, nego u kulturnim sredinama usmjerenim na osobnost (prema Singh, 2005). But there is a different kind of knowledge which is the cultural heritage of communities all over the world. This is kept alive through informal learning processes. (Isto, str.119) Nadalje, Ouane (2002) navodi temeljne kompetencije koje dijete stekne u ei u obitelji: komuniciranje, znanje o na inu zajedni kog ~ivota, kriti ko mialjenje, mijenjanje i prilagodba promjenama, te kreativnost. Ostale klju ne kompetencije koji se usvajaju u obiteljskom okr. 0 F H J p Nl~<DRX@.:>\fvz 翷簨癿狰 h_oh.y hGh.yh_oh.y5 h=?h.yh.yB*ph h#h.yhKh.y5 h.y5h4h.y0Jjh.yU h+h.yjh.yUh.yhl|h.ymHsHh.y5mHsH5fh0 H P&L,N,,j1@TW$dh`a$gd.y $dha$gd.ydh]^gd.y$dh]^a$gd.ynodl!!$$&&&&<'J'X',+0+2+J,L,P,,,000l1x1T2`2r2222222*4548444444466677.747J7j7Π h Eh.y h#h.yh.yB*ph h.y5hvh.y5hT+3h.yB*ph hu h.y hXh.y ho7h.yh(h.yB*ph h8dh.y hh.yh.y h_oh.y h8h.y9u~ju su npr. tolerancija, priznavanje i poatovanje drugih te poticanje samopouzdanja i samokriti nosti (prema Singh, 2005). Studija Schmidt-Wenzel (2008) govori u prilog utjecaja roditelja na djecu i postojanja kulture u enja unutar obitelji. Autorica je pokuaala istra~iti da li postoji odreen sustav pomou kojeg roditelji propituju, treniraju i razvijaju svoje stavove i kompetencije? Iskristalizirao se sljedei zaklju ak: roditelji u e interaktivno kroz dijete kao poticaj za u enje. Naime, dobivanjem prinove roditelji preuzimaju trajnu odgovornost, a na njihovo u enje i preuzimanje nove uloge utje u tri imbenika: psihosocijalni uvjeti ~ivota, roditeljski koncept o djetetu i roditeljski koncept o sebi, te interakcija izmeu roditelja i dijeteta u kojem roditelj prima poticaje za u enje, i kao posljedicu toga stje e svoj roditeljski identitet, odnosno roditeljsko samoodreenje. Iz istra~ivanja je proistekao binarni sustav roditeljskog u enja: ekspanzivno i defanzivno u enje putem djeteta kao poticaja za u enje. Indikatori za ove dvije vrste u enja su spomenuti roditeljski koncept o djetetu i roditeljski koncept o sebi i o njima ovisi na koji na in e majka i otac pratiti poticaj dobivenog od strane djeteta. S jedne strane roditeljski koncept o sebi opisan kao hermeti ki-izdvojen i roditeljski koncept o djetetu, prema kojem se razvoj djetetove osobnosti shvaa ekstrinzi nim, ukazuje na defenzivan na in u enja. S druge strane, roditeljski koncept o djetetu prema kojem se njegov razvoj osobnosti shvaa intrinzi nim, te roditeljski koncept o sebi koji je samoreflektirajue-dinami an, vode ka ekspanzivnom na inu u enja. Prema potonjem tipu u enja roditelji kriti ki propituju vlastite stavove i postupke, imaju fleksibilan roditeljski identitet i spremni su ga razvijati. Ozbiljno shvaaju djetetove impulse u enja i trude se interpretirati ih. Sve to rezultira stabilnim osjeajem o sebi kao roditelju. Kod slu aja defenzivnog u enja roditelji polaze od toga da su djeci neophodne stalne upute i voenje. Takvi roditelji nisu samokriti ni i u svom postupanju se vode ustaljenim normama i vrijednostima. Meutim djetetove povratne informacije nee tada biti uvijek u skladu s roditeljskim ~eljama i zahtjevima, ato u kona nici destabilizira roditeljevu sliku o sebi. Autorica zaklju uje da roditeljsko subjektivno stvaranje slike o sebi i djetetu istovremeno ovisi o njihovoj osobnoj povijesti, ali i presliki kolektivnih i druatvenih iskustava. S obzirom na postojee posttradicionalno druatvo istra~ivanje o obiteljskoj kulturi u enja ukazuje da je u praksi potrebno poticati ekspanzivno u enje. (Schmidt-Wenzel, 2009). Ovakva saznanja samo potkrepljuju injenicu o potrebi rada roditelja na sebi u ulozi roditelja, ali i na spremnosti za suradnju s ostalim pojedincima koji sudjeluju u razvoju njihove djece. Za razvoj roditeljskih kompetencija, nu~no je njihovo samopropitivanje, osobito u suvremenim druatvenim zbivanjima. ZAKLJU AK Obitelj je prvo i jedno od najbitnijih oku~enja u kojem se pojedinac susree s odreenim obrascima ponaaanja, stje e navike, pa tako i odreen odnos prema u enju i obrazovanju. Kako e se roditelji u odgoju djeteta postaviti, ovisi o tome kakvu sliku imaju o sebi kao roditeljima i o svojoj djeci, ato je potkrepljeno sa~etim prikazom istra~ivanja autorice Schmidt-Wenzel. Neizostavno je s tim u vezi spomenuti i ulogu prosvjetnih djelatnika. Umijee odgojitelja u vrtiima te nastavnika u osnovnim i srednjim akolama da kod djece svih uzrasta znaju prepoznati informalne utjecaje na njihov rad i u enje, a osobito one atetne, je na taj na in stavljeno na provjeru. Njihove spoznaje o roditeljskim utjecajima na djecu e, ovisno o okolnostima, tra~iti individualan pristup djetetu, ali i zahtijevati otvorenu komunikaciju i suradnju s roditeljima. Takav zajedni ki rad je potreban, a u tu svrhu vrijedi izreka rimskog filozofa Seneke, da ne treba u iti za akolu, ve za ~ivot. To navodi na zaklju ak, da su djeca ono nau eno, mo~da ipak viae stekla u samom ~ivotu, nego li u akoli. LITERATURA Gruber, E. (2008), Forschergeist in Windeln? Die Bedeutung des lebenslangen Lernens und der lebensbegeitenden Bildung ber die Lebensspanne, Unsere Kinder. Zeitschrift fr Kindergarten- und Kleinkindpdagogik, str. 3 7,  HYPERLINK "http://www-sci.uni-klu.ac.at/ifeb/eb/Forschergeist_in_windeln.pdf" http://www-sci.uni-klu.ac.at/ifeb/eb/Forschergeist_in_windeln.pdf, 8.12.2008. Overwien, B. (1999), Informelles Lernen, eine Herausforderung an die internationale Bildungsforschung, u: Dehnbostel, P., Markert, W., Novak H. /ur./, Erfahrungslernen in der beruflichen Bildung. Beitrge zu einem kontroversen Konzept, Neus, str. 295-314,  HYPERLINK "http://www2.tu-berlin.de/fak1/gsw/gl/dok/il3w.html" http://www2.tu-berlin.de/fak1/gsw/gl/dok/il3w.html, 10.12.2008. Schmidt-Wenzel, A. (2009), Elternschaft als Lernanlass, u: Informelles Lernen und Bildung fr eine nachhaltige Entwicklung. Beitrge aus Theorie und Praxis, Opladen & Farmington Hills, MI: Verlag Barbara Budrich Singh, M. (2005), The Social Recognition of Informal Learning in Different Settings and Cultural Contexts, u: Knzel, K. /ur./: Informelles Lernen  Selbstbildung und soziale Praxis, Internationales Jahrbuch der Erwachsenenbildung, Kln: Bhlau Verlag GmbH & Cie Winkler, K., Mandl, H. (2005), Kognitions- und lernpsychologische Zugnge zu informellem Lernen, u: Knzel, Klaus /ur./: Informelles Lernen  Selbstbildung und soziale Praxis, Internationales Jahrbuch der Erwachsenenbildung, Kln: Bhlau Verlag GmbH & Cie Lebenslanges Lernen: Chance fr Individuen oder Verzweckung unter dem konomischen Imperativ?. Interview mit Univ.-Prof. Dr. Elke Gruber, Universitt Klagenfurt (2006), Schulnews, Newsletter des Schulkompetenzzentrums der Kinderfreunde, br.7, str. 7 9,  HYPERLINK "http://www.kinderfreunde.at/data/kf_bund/Schulnews_Dezember_06.pdf" www.kinderfreunde.at/data/kf_bund/Schulnews_Dezember_06.pdf, 10.12.2008.     PAGE  PAGE 4 j77@P@@@@@@^BBBZCCDDDEE\E^EEF>F\FFFF HZHnHHHHH IIIIJJ,JnJTKKLFLL`NtN~NNNNN(ONOOOOO˼ôҭ hEhQl hEh hEha hEhe8hEh86 hEh8hEh.y6 hEhCo hEh.yh8 ho7h.yh.yB*ph h8dh.y h#h.yUh.y_|_____`^avaxabbbbbѻѮѣhQlh.y0JB*ph hQlh.yjhQlh.yUhX6h.y6 h.y5h8 h.y5 hBDh.y h#h.yh.yhEh.y5 hEh.y hEh: hEh hEhQl hEh85WW*WZ____beng|i|knnnnnnnnnngd.y & Fdhgd.y$ & Fdha$gd.y$a$gd.y$dh`a$gd.y $dha$gd.ybc>ddddddeeeeeeh:iij:kkllllRmTmvmxmnnnnnnnnnnnnn{sosoh^jh^Uh"{jhQlh.yU h.y6]h8h.y6]h8h.y6 h Eh.y h8 h.yh8 h.y6h8dh.yB*phhQlh.y0JB*ph hQlh.yjhQlh.yUhQlh.y6 hX6h.yh.y h8dh.y+nnnnnnnnnnnnnnnnooh"{h^0JmHnHu h^0Jjh^0JUh^jh^Unnnnnnnnnoooh]hgdh &`#$gdh ,1h. A!"#$% DyK amrogic@unizd.hryK Hmailto:amrogic@unizd.hryX;H,]ą'cDyK <www.kinderfreunde.at/data/kf_bund/Schulnews_Dezember_06.pdfyK http://www.kinderfreunde.at/data/kf_bund/Schulnews_Dezember_06.pdfyX;H,]ą'c666666666vvvvvvvvv66666>66666666666666666666666666666666666666666666666hH666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666L@L .yNormal$CJOJPJQJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaViV 0Obi na tablica4 l4a .k. 0 Bez popisa 4U@4 .y Hiperveza >*ph8 @8 .yPodno~je  p#HOH .y Char CharCJOJPJQJ^JaJtH2)@!2 .y Broj stranice/| "& "& "& "& "&  [)/x=34OyV f&'B|W"### %''''[)*+,-X/Y/Z/[/s/~//p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# p#!0p#p#p#E(p#!0p# p#p#p#p#,p#'Opp#O p#p#p#"p# p#p#p#p#O p#O p#{ p#O p#O p#"p#p#p#p#yp#34OyV f&'B|W"### %''''[)*+,-X/Y/Z/[/\/^/_/a/b/d/e/g/h/q/r/s/~////080000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 00000I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I0000I00 $$$'j7Obno89;<Wno:=o( )M)]***. /I//XXXX  '!!8@0(  B S  ? _Hlt276670990 _Hlt276633545 _Hlt276633546)   6 > U ^  Y g  S X p v '=@Y[cfU_cfln %3AI ")^cmw *19@AMS[`c *158cj TVcfxz(38:<GWghnz}/7PRcx!/0HP|  !67BOXZn}#-7TWm$57FMVaehkw"(emz|#)0;IJLT  - b l !!#!-!C!D!!!!!!!!!!!!!!!" "+"@"G"H"N"P"U"W"""""""""""""""""""####,#:#e#g#u#}##############$$$E$G$$$$$$$$$ %%2%4%g%q%~%%%%%%%%%%%%%% & &&$&1&9&f&i&p&r&}&&&&&&&&&&&&&&&&& '''Y'^'k'r't'''''''''''''''''''''(l(s(((((( )M)P)Y)[))))**(*J*O*[********++%+(+e+j++++,,,5,7,n,~,,,,,,,,---5-7-n-~--------.0.7.T._.e.g.r.}..../I/L/W/\/h/p/s/}///24LOxyU V ef%(AC{}9$ % %''''Z)[)**++,,--W/\/h/p/s/}///##''\//\//&EFh ^`o(hH.h^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH&E^:s(e8z'=Ql"{8a:Co.ynhEIL#Z/[//;X1;X1@R.R.LR.R.L /00,020h@060@UnknownG:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx Arial7&{ @Calibri?5 :Cx Courier New;Wingdings"100K(UK(U!4D/D/2qHX $P.y22RODITELJI KAO INFORMALNO OKRU}JE DJETETOVOG U ENJAamrogic@unizd.hrIvan Oh+'0$ 4@ ` l x4RODITELJI KAO INFORMALNO OKRUJE DJETETOVOG UENJAamrogic@unizd.hrNormalIvan2Microsoft Office Word@@r @r K(՜.+,D՜.+,|8 hp|  .UD/ 3RODITELJI KAO INFORMALNO OKRUJE DJETETOVOG UENJA NaslovTitle 8@ _PID_HLINKSAxV  Chttp://www.kinderfreunde.at/data/kf_bund/Schulnews_Dezember_06.pdfo33http://www2.tu-berlin.de/fak1/gsw/gl/dok/il3w.html?<Bhttp://www-sci.uni-klu.ac.at/ifeb/eb/Forschergeist_in_windeln.pdf[emailto:amrogic@unizd.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>@ABCDEFHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]_`abcdeghijklmpRoot Entry F0 ;r rData ?1TableG,WordDocument.|SummaryInformation(^DocumentSummaryInformation8fCompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q