Naslov
Standardni jezik između mita i stvarnosti
(The Standard Language between Myth and Reality)

Autori
Granić, Jagoda

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
25. međunarodni znanstveni skup ''Aktualna istraživanja u primijenjenoj lingvistici'' : knjižica sažetaka = 25th International Symposium ''Applied Linguistics Today: Research and Perspectives'' : book of abstracts = XXV. Internationales Symposium Angewandte Linguistik Heute: Forschungsstand und Perspektiven'' : Zusammenfassungen / Karabalić, Vladimir ; Aleksa Varga, Melita ; Pon, Leonard - Osijek : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL) ; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2011, 48-49

ISBN
978-953-314-037-7

Skup
25. međunarodni znanstveni skup ''Aktualna istraživanja u primijenjenoj lingvistici'' = 25th International Symposium ''Applied Linguistics Today: Research and Perspectives'' = XXV. Internationales Symposium ''Angewandte Linguistik Heute: Forschungsstand und Perspektiven''

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 12.05.2011. - 14.05.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
varijetetet; standard; novi vernakulari; vernakularizacija standarda; javna komunikacija
(variety; the standard; new vernaculars; vernacularization of the standard; public communication)

Sažetak
Svaki idiom s rangom jezika podrazumijeva repertoar varijeteta među kojima je, najčešće, i standard. Kao rezultat standardizacije, koja jeziku nije inherentna, standard je autonoman i eksplicitno normiran idiom koji ne ujedinjuje simbolički sve govornike. Standardni jezik institucijski je pojam koji se odnosi na status određenog varijeteta i funkcije koje ima. Premda, u skladu s hallidayevskim promišljanjem, nijedan varijetet nije sam po sebi vredniji od drugoga, standard per definitionem zauzima najviše mjesto na ljestvici socijalno determiniranih idioma. Činjenica da nijedan govornik ne može biti kompetentan samo u standardu, jer ne postoji izvorni govornik standardnog jezika, dodatno je pridonijela njegovoj artificijelnosti. U usporedbi s ostalim varijetetima, standard je ''neobilježen'', koiné koji upravo omogućava ''jedinstvo u raznolikosti'' na nacionalnoj/državnoj razini i koji bi trebao biti neka vrsta ''radnog'' jezika u javnoj komunikaciji. Jezična praksa pokazuje da je u nekim sredinama (p)ostao prestižan, pokazatelj je visokog društvenog statusa i obrazovanja. U drugima se sustavno odustaje od upotrebe standarda u različitim domenama i diskursima, izuzev administrativnoga. Sveprisutnija nova vernakularizacija standarda u novom društvenom kontekstu i – pokazat će istraživanja – uz veliku pomoć komunikacijske prakse i novih jezičnih zajednica na mikrorazini, otvara mjesta novim vernakularima (dijalektima, sociolektima, žargonima, supstandardima), a standard polako udaljava od stvarnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA