Pregled bibliografske jedinice broj: 513086
Percepcija sebe kod adolescenata u Hrvatskoj
Percepcija sebe kod adolescenata u Hrvatskoj // Kriminologija & socijalna integracija, 19 (2011), 1; 39-50 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 513086 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Percepcija sebe kod adolescenata u Hrvatskoj
(Adolescents' Self-Perception in Croatia)
Autori
Lebedina-Manzoni, Marija ; Lotar, Martina
Izvornik
Kriminologija & socijalna integracija (1330-2604) 19
(2011), 1;
39-50
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
slika o sebi; adolescenti; samopoštovanje
(self-perception; adolescents; self-esteem)
Sažetak
Cilj ovog rada je osvijetliti različite aspekte slike o sebi na uzorku adolescenata iz urbanih područja Republike Hrvatske. Sekundarni ciljevi odnosili su se na utvrđivanje razlika u rezultatima ispitanika u odnosu na spol, dob i školu koju pohađaju. U tu svrhu primijenjen je upitnik autorice Susan Harter (1988) Self – Perception Profile for Adolescents (Kakav sam ja), koji sadrži devet odvojenih subskala, osam ispituje pojedina područja slike o sebi, a deveta se odnosi na procjenu općenitog doživljaja vlastite vrijednosti. Uzorak sudionika u našem istraživanju činilo je 940 učenika 7. i 8. razreda osnovne, te 1., 2. i 3. razreda srednjih škola. Slika o sebi na uzorku adolescenata u Republici Hrvatskoj pokazuje tendencije pozitivne procjene, a posebice se to odnosi na područja bliskih prijateljstava i socijalne prihvaćenosti. U odnosu na spol, adolescenti se razlikuju u šest promatranih područja slike o sebi. Muški ispitanici postižu više rezultate u području sportske kompetencije, zadovoljstva tjelesnim izgledom i romantične privlačnosti kao i u slučaju generalne procjene vlastite vrijednosti. U području regulacije ponašanja i bliskih prijateljstava djevojke postižu značajno više samoprocjene u odnosu na mladiće. Glavni efekt dobi pokazao se značajnim za subskale školska kompetentnost i romantična privlačnost, pri tome, samo se najstarija dobna skupina u odnosu na najmlađu pokazuje nižu školsku kompetentnost, a višu romantičnu privlačnost. S obzirom na srednju školu koju ispitanici pohađaju, rezultati su pokazali kako gimnazijalci imaju višu školsku kompetentnost u odnosu na učenike strukovnih škola. Osim toga, učenici gimnazija, za razliku od učenica, pokazuju višu školsku kompetentnost i opći doživljaj vlastite vrijednosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
013-0000000-3325 - UTJECAJ VRŠNJAČKOG PRITISKA U DOBA ADOLESCENCIJE (Lebedina-Manzoni, Marija, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb