ࡱ> {`!bjbjFF4J,,5W&JJJ^...8//L^5OB0B0X0001.22 MMMMMMM$Oh_RZM5J21122MJJ00NGGG2N J0J0MG2MGGJJG060 p .@tGMO05OGRERGGBRJG'2;2GI2 U2w'2'2'2MM$G^'2'2'25O2222^^^ ^^^ ^^^JJJJJJ 34. meunarodni simpozij profesora filozofije i teologije Lu~nica, 26-28. travnja 2011. Aktualnosti novozavjetne egzegeze i teologije doc. dr. sc. Dario Toki, OCD KBF Zagreb Pregled literature i zbivanja odnosi se na posljednje dvije-tri godine, budui da je izlaganje na sli nu temu ve bilo odr~ano na simpoziju profesora teologije 2009. u Lovranu. Kao kriterij odabira uzeto je u obzir da iznesene spoznaje budu upotrebljive kolegama profesorima za druge filozofske i teoloake discipline, te stoga nisu navoeni specifi no egzegetski rezultati istra~ivanja koji nemaju izravnog u inka na ostale teoloake grane. Polazi se od prikaza crkvenih dokumenata, preko meunarodnih skupova i istra~ivanja, uklju ivai pri tome i rad istra~iva a na hrvatskom jezi nom podru ju. 1. Crkveni dokumenti 1.1. Dokument Papinske biblijske komisije  Biblija i moral Papinska biblijska komisija izdala je 2008. godine dokument  Biblija i moral. Biblijski korijeni kraanskog djelovanja , koji je u hrvatskom prijevodu iziaao 2010. godine. Iako prvenstveno namijenjen vjernicima Katoli ke Crkve, dokument bi htio biti i poticaj na airi dijalog sa svim ljudima dobre volje koji tragaju za autenti nim putom sree i smisla (br. 6 i br. 160). Dokument je zamialjen kao odgovor na prigovor da je Bibliju vrijeme  pregazilo , tj. da nije viae aktualna za suvremenog ovjeka, koji u njoj ne prepoznaje niti nalazi smjernice koje bi mu konkretno bile od pomoi za njegov suvremeni na in ~ivota. Sam dokument ne donosi rjeaenja za konkretne suvremene probleme, ali se u njemu u prvom dijelu Biblija afirmira kao bogata riznica na ela i kriterija, koji se u drugom dijelu dokumenta:  Neki biblijski kriteriji za moralnu refleksiju (br. 92-154) ilustrativno prikazuju u obliku smjernica za prakti no i konkretno rjeaavanje suvremenih moralnih pitanja. Zaklju ak dokumenta ide u pravcu afirmacije novog na ina iznoaenja starog blaga iz biblijske riznice, tj. ne negativno putem zabrana i zapovijedi, nego pozitivnim na inom putem poticaja i usmjeravanja prema vrednotama, ato je viae u skladu sa senzibilitetom suvremenog ovjeka. 1.2. Apostolska pobudnica Verbum Domini Papa Benedikt XVI. potpisao je na blagdan Sv. Jeronima 2010. apostolsku pobudnicu  Verbum Domini episkopatu, posveenim osobama i vjernicima laicima o Rije i Bo~joj u ~ivotu i poslanju Crkve. Iz njenog duga kog naslova razvidno je da je namijenjena svim lanovima Crkve. Joa uvijek nije objavljena na hrvatskom jeziku. Dokument sa~ima i iznosi plodove rada 12. redovite ope skupatine Biskupske sinode iz listopada 2008., uz doprinos vlastitih Papinih razmialjanja. Papa bi naime htio da Biblija ne bude vjernicima samo slovo na papiru, nego da im bude ~iva i ~ivotvorna Bo~ja rije , te takva da postane  srce svake crkvene aktivnosti (br. 1). U tom smislu naglaaava da kraanstvo nije prikladno zvati religijom knjige, nego Rije i Bo~je, gdje Rije   pisana velikim po etnim slovom  ozna ava uvijek osobu Isusa Krista utjelovljenog Sina Bo~jega (br. 7). Vrlo konkretno Papa se u suglasju sa sinodalnim ocima susree s mnoatvom pitanja vezanih uz Bibliju, dajui jasne smjernice: npr. razlikovanje javne od privatnih objava i kristoloaki kriterij njihova razlu ivanja (br. 14), kako tuma iti  mra ne stranice Biblije po na elu povijesnog konteksta i postupnosti Bo~je pedagogije (br. 43), odnos Staroga i Novog zavjeta koji ine jednu cjelinu, te posljedi no i odnos prema }idovima s kojima imamo puno zajedni koga, ali i bitne razli itosti (br. 43), protiv fundamentalisti kog itanja Biblije (br. 44), za veu suradnju izmeu biskupa, egzegeta i teologa (br. 45), za stvarno ~ivljenje ekumenizma:  zajedni ko sluaanje Svetog pisma i razmialjanje nad njim ve nam daje ~ivjeti stvarno zajedniatvo, iako ono joa nije potpuno (br. 46). Dokument donosi i cijeli niz sasvim konkretnih smjernica vezanih uz liturgiju i ~ivot Crkve, kao i za o~ivljavanje njenog misionarskog poslanja. Polazei iz razumijevanja perspektive suvremenog ovjeka, Dokument poziva stru njake na dublju obradu teme biblijskog nadahnua, kao i na airu obradu teme istine sadr~ane u Svetom pismu (br. 14), jer su to dva gorua pitanja za ispravno shvaanje i pristup Bo~joj Rije i da bi se pomou nje moglo susresti sa ~ivom Rije i, s osobom Isusa Krista:  Kraanin se ne postaje zbog neke eti ke odluke ili velike ideje, nego zbog susreta s dogaajem jedne Osobe, koji ~ivotu otvara novi obzor, a s time i kona no usmjerenje (br. 11). Stoga se namee prirodni zaklju ak prou avajui ovaj Dokument da bi svaki susret s Bo~jom rije i trebao voditi k susretu s Bo~jom Rije i, da bi itanje i prou avanje Svetog pisma trebalo voditi zapravo ne k hladnom intelektualnom poznavanju materije, nego k mistagogiji koja uvodi u puninu ~ivota. Za interdisciplinarnu suradnju raznih teoloakih i filozofskih disciplina u svezi sa Svetim pismom znakovit je br. 23 Apostolske pobudnice u kojem se polazi od konstatacije suvremene situacije u kojoj mnogi ljudi do~ivljavaju Boga kao stranca ili kao prijetnju njihovom na inu ~ivota. Dokument bi htio da se Rije  Bo~ja predstavlja sposobnom za dijalog s ovjekovim suvremenim potrebama. Ne dakle samo kao rije  davne proalosti i onoga ato je ona nekim stranim ljudima u nekim tuim situacijama zna ila, nego i suvremenom ovjeku u njegovim konkretnim suvremenim problemima i dvojbama. I to ne na razini intelektualne spoznaje, nego na razini ostvarenja susreta sa ~ivom Utjelovljenom Rije i, Isusom Kristom. Tu je o ito potrebna suradnja bibli ara i pastoralaca, moralista, filozofa, povjesni ara, liturgi ara, kateheti ara i svih onih koji se bave razumijevanjem ne samo Bo~je rije i, nego i suvremenog ovjeka. 2. Meunarodni biblijski skupovi 2.1. Novozavjetni udjel u simpoziju o  Savezu u Bibliji Biblijski institut i Katedra Svetog pisma Starog zavjeta KBF-a Sveu iliata u Zagrebu organizirali su 12. i 13. prosinca 2008. u Zagrebu meunarodni znanstveni simpozij na temu Savez u Bibliji, s kojeg su radovi objavljeni u prvom broju Bogoslovske smotre iz 2010. godine. Novozavjetni dio zastupaju pregledni lanci biblijskih stru njaka na temu Saveza: u sklopu izvjeataja o Posljednjoj ve eri (Mario Cifrak, Zagreb), u Lukinu evanelju i Djelima apostolskim (Darko Tomaaevi, Sarajevo), u Galaanima (Bo~idar Mrakov i, Rijeka) i u Efe~anima (Marinko Vidovi, Split). 2.2. Stoljetnica Biblicuma Zavrani tjedan proslave stote obljetnice utemeljenja Papinskog biblijskog instituta odr~an je u Rimu, od 3. do 8. svibnja 2010. Prva tri dana bila su posveena radu 12. skupatine Biskupske sinode o Rije i Bo~joj u ~ivotu i poslanju Crkve, s time da je u duhu Sinode trei dan kongres proairio svoj interes otvaranjem za ekumenski i meureligijski dijalog. Preostali dani bili su posveeni izlaganjima o aktualnostima s razli itih podru ja biblijske egzegeze i teologije. S novozavjetnog podru ja obraene su tri teme u svezi Pavlovih poslanica, Lukinog diptiha, te odnosa rabinske i novozavjetne literature. 2.2.1. Rabinska literatura i Novi zavjet Istoimeno predavanje odr~ao je Reinhard Neudecker, profesor emeritus s Biblicuma, bavei se pitanjem koliko je uope rabinska literature relevantna za prou avanje Novog zavjeta, budui da se gotovo redovito rabinski tekstovi datiraju u vrijeme nakon nastanka Novog zavjeta. Odgovor za njihovu valjanost za tuma enje novozavjetnih tekstova le~i u injenici da esto puta ti tekstovi ija kona na redakcija istina se~e npr. u 6. stoljee poslije Krista (Babilonski Talmud), ipak mogu odra~avati tradicije i u enja mnogo ranijih vremena, te donosi nekoliko zanimljivih usporedbi Isusove Besjede na gori s rabinskim u enjem. 2.2.2. Luka  Djela apostolska Predavanje pod naslovom  Egzegetske struje u istra~ivanju i prou avanju Evanelja po Luki i Djela apostolskih  odr~ao je Dean Bchard, izvanredni profesor egzegeze Novog zavjeta na Biblicumu, iznosei pregled istra~ivanja Evanelja po Luki i Djela apostolskih, pod knji~evnim, metodoloakim i povijesnim vidom u posljednjih stotinjak godina. Zanimljiva su njegova tri zaklju na opa~anja, koja se mogu primijeniti i na cijelo podru je suvremene novozavjetne egzegeze. Prvo se odnosi na nepovezanost izmeu proalosti i sadaanjosti, jer mnogi autori zanemaruju svoje predaasnike, pa iznose kao novo, ono ato je zapravo ve re eno, mo~da samo na neki malo druga iji na in. Drugo, antagonizam izmeu pristaaa sinkroni nog pristupa tekstu i pristaaa dijakroni nog pristupa povijesno-kriti ke metode. stvarajui tako ozra je izvjesne nepomirljivosti gdje bi ina e trebala biti komplementarnost i ozra je suradnje. I tree, sve viae raste jaz izmeu akademskog ambijenta prou avanja Biblije, koji se viae prilagouje opem sekularnom ambijentu, i onoga ato bi se moglo nazvati tradicionalnom Crkvom, zadu~enom za odgoj i rast u vjeri svojih vjernika. Ove napetosti i podjele treba nadvladati ~eli li se bolja budunost novozavjetnoj egzegezi, zaklju uje autor. 2.2.3. Pavao Jean-Nol Aletti, redoviti profesor na Biblicumu, odr~ao je predavanje pod naslovom:  Sveti Pavao od 1909. do 2009. razvoj istra~ivanja svetoga Pavla i njegovih poslanica . Prou ivai literaturu u posljednjih aezdesetak godina, i uo ivai tendenciju odbacivanja bilo kakvog teoloakog pristupa Svetom pismu  zbog eventualog apriorizma  u korist  istog , gotovo sekularisti kog povijesno-kriti kog pristupa, autor postavlja pitanje o smislu takvog  antiteoloakog stava, budui da su svi Pavlovi tekstovi crkveni i teoloaki, i da im je upravo nakana reevangelizirati svoje naslovnike. U zaklju ku autor se ne zala~e za radikalno ukidanje pou avanja povijesno-kriti ke metode, nego za stavljanje ja eg naglaska na komplementarne sinkroni ne pristupe koji su u posljednjih pedesetak godina bili zanemareni u akademskim krugovima. 2.3. O Verbum Domini na Urbaniani Na papinskom sveu iliatu Urbaniana u Rimu, u organizaciji Katoli ke biblijske federacije, odr~an je od 2. do 4. prosinca 2010. meunarodni kongres povodom izlaska Apostolske pobudnice Verbum Domini, na kojem je uz druge crkvene uglednike od nama poznatih s hrvatskog govornog podru ja sudjelovao mons. Nikola Eterovi. Svrha skupa bila je promotivnog karaktera, ali sa zanimljivim teoloakim, ekumenskim, meureligijskim i kulturalnim doprinosima koji su proairili horizont i perspektive Apostolske pobudnice. 2.4.  Biblija i moral u akovu  Biblija i moral bila je tema meunarodnoga znanstvenog simpozija koji je odr~an u akovu, 10. i 11. prosinca na Katoli kom bogoslovnom fakultetu Sveu iliata Josip Juraj Strossmayer u Osijeku. Simpozij su organizirali Biblijski institut KBF-a u Zagrebu, te Hrvatsko katoli ko biblijsko djelo. Izbor teme potaknula je Papinska biblijska komisija dokumentom  Biblija i moral. Biblijski korijeni kraanskoga djelovanja . Novozavjetni dio programa simpozija predstavljen je predavanjima o Isusovim bla~enstvima (Marijan Vugdelija, Split), o Bo~jem oproatenju u Evanelju po Luki (Dario Toki, Zagreb), o Pavlovom moralnom nauku (Ivan Dugand~i, itluk), o moralnim naglascima u Prvoj poslanici Solunjanima (Ivica ati, akovo), o eti kim poticajima Jakovljeve poslanice kao podlozi za suradnju kraana i }idova (Mato Zovki, Sarajevo), o nasljedovanju Krista u Prvoj Petrovoj poslanici (Marko Tomi, akovo), te o moralnim implikacijama u Poslanici Hebrejima (Darko Tomaaevi, Sarajevo). Osobito je pou na bila diskusija koju je potaknuo Vlado Dugali, profesor moralne teologije na KBF-u iz akova. Diskusija je o itovala postojanje izvjesnog nerazumijevanja izmeu stru njaka s podru ja egzegeze i moralne teologije. Izgleda da nismo joa ni blizu eventualnoj interdisciplinarnoj suradnji, koja bi trebala biti plodonosna i razumljiva za prosje no obrazovanog suvremenog vjernika, za ato se  naposljetku  ovaj dokument prakti ki i zauzima. 2.5. O Knjizi Otkrivenja Radna zajednica profesora Novog zavjeta njema kog govornog podru ja u Fuldi je odr~ala svoj godianji susret od 21. do 25. velja e 2011. na temu Knjige Otkrivenja. Od predstavnika iz Hrvatske sudjelovao je doc. dr. sc. Mario Cifrak, KBF Zagreb. Najzapa~enije je bilo prvo predavanje prof. dr. sc. Stefana Pfeiffera pod naslovom  Carski kult u Maloj Aziji koncem 1. i po etkom 2. stoljea , i to zbog iznesene korekcije u odnosu na dosad opeprihvaeni kontekst nastanka Knjige Otkrivenja, koji je podrazumijevao prisilu na kraane da se rimskim carevima klanjaju kao bo~anstvu. Prema Pfeifferu uope je upitan carski kult, koji podrazumijeva hram, oltar, sveenike, proslave  jesu li to uope rimski carevi tra~ili od svojih podanika? Autor zaklju uje da carevi nisu nikada zahtijevali da im se ~rtvuje kao bogovima, nego da se prije mo~e govoriti o aaenju careva kroz ~rtve za njihovo dobro zdravlje (vota publica pro salute principis). Takva postavka uvelike mijenja kategorizaciju otpora maloazijskih kraana prema Rimu, te bi tamoanji lokalni progoni  uslijed kojih i nastaje Knjiga Otkrivenja  nastali ne zbog tiranizirajue rimske vlasti, nego zbog fanati ne beskompromisnosti i manjka graanske suradnje od strane prvih kraanskih zajednica, moglo bi se protuma iti. U tom svjetlu naime bi se tako otprilike moglo shvatiti i predavanje prof. dr. sc Stefana Schreibera  Demoniziranje rimske kulture kao narativna strategija Ivanovog Otkrivenja . U 13., te 17. i 18. poglavlju Otkrivenja u demoniziranom liku ~ivotinje prikazani su car, carska obitelj i ostatak rimske politi ke elite, a demonizirana bludnica Babilon bila bi rimska gospodarska elita. Dakle u svjetlu prvog predavanja maloazijski kraani bi, poput pravih primitivaca s manjkom spremnosti na dijalog, borili se protiv atraktivnosti njima superiorne rimske kulture tako da ju demoniziraju. Je li to baa tako, pokazat e daljnja istra~ivanja. 3. Izabrane teme recentnih biblijskih istra~ivanja 3.1. Isus povijesti i Krist vjere Ve dulje vremena je aktualna meu bibli arima  potraga za povijesnim Isusom. Na tragu Bultmannove demitologizacije ~eljelo bi se evanelja koja su  iako povijesno utemeljena  ipak prvenstveno svjedo anstva vjere, u initi izvorom za suvremenu povijesno-kriti ku rekonstrukciju Isusova lika i djela. Neato u stilu, ato je Isus  zaista rekao, i kako su Isusa njegovi suvremenici mogli  zaista do~ivjeti  nastojei pri tom odvojiti navodno isto povijesne injenice od bilo kakvih natruha vjere i tuma enja. Nakon predominantne popularnosti povijesno-kriti kog pristupa meu znanstvenicima 20. stoljea, takav pristup nailazi na sve ozbiljnije kritike, osobito u posljednje vrijeme. Najvea zamjerka mu je da autori zapravo ne dolaze do autenti nog povijesnog Isusovog lika, jer se do njega jednostavno viae ne mo~e doi  to su granice povijesne metode koje treba prihvatiti  nego prave Isusov lik na sliku vlastitih ~elja, potreba, zamialjaja i predod~bi.  Tko viae ovakvih rekonstrukcija ita jednu iza druge, mo~e doskora utvrditi da su one daleko viae fotografije autora i njihovih ideala negoli otkrivanje ikone koja je postala nejasna.  Toga su svjesni i ponajbolji stru njaci povijesno-kriti kog pristupa:  Teako je uz pomo povijesno kriti ke metode doi do pouzdane prosudbe povijesne pojave Isusa iz Nazareta& Ne moramo li prepustiti svakom pojedinom ovjeku, koji o tom razmialja, da na temelju naaih manjkavih spoznaja sam sebi stvori sliku vjere o povijesnom Isusu?  Zacijelo javnosti najpoznatiji predstavnik nove tendencije koja izgleda da tek nastaje u suvremenoj egzegezi jest Josip Ratzinger, poglavar Katoli ke Crkve, papa Benedikt XVI. Njegove dvije knjige o Isusu, osim osporavanja, naiale su i na prihvaanje i odobravanje meu kraanskim vjernicima i bibli arima ak i drugih denominacija i vjera. Svoju nakanu Ratzinger objaanjava slijedeim rije ima:  'Povijesni Isus' kakav se pojavljuje u glavnoj struji kriti ke egzegeze na temelju njezinih hermeneuti kih pretpostavki, u sadr~ajnom je pogledu odve oskudan da bi od njega mogli doi veliki povijesni u inci; odve je udomljen u proalost da bi osoban susret s njime postao mogu& pokuaao sam razviti promatranje i osluakivanje Isusa iz evanelja, koje mo~e postati susret.   F N d j n | V X f h $ 6 l DPpؾྶjhpc0JUhpcjhe0JUhi"h hqhqhqhq6hehe5h>Yhyhejh >0JUhb@\h2hc>hN h >hhmhb@\h/;hb@\h&;h*h&2t  N d f h j l n DF&$a$gdb@\ $`a$gdb@\$a$gdmj!!Lnbdffz !^!###%t&v&&&)0*>*d*n**+¾º¶ºhjIh[3Nh[3N\ h[3Nh[3Njhe"0JUjho0JUhoh- hi hi h[hi h[3NhX@h=>hBLDh'hhqhq6hqheh$;jh0JUhhiaqhpc2+T-V-X---.../d2h2z33z4|444444855556Z6667&727477 899999999999:ȿȕȍ~zvzhb@\h> hchb@\hDYhb@\6hDYh{ 6 hT96h,3h,36 hW0Jh,3h,30J6 h,30J6 h,30Jh,3h,30J h,36 h>Y5h8h{ 5h{ hi"hhEh3hqjhMgz0JUhMgz-&X-|4~4444658599999>>?CC DMMN $`a$gdT9$a$gdb`gdT9$a$gd$V $`a$gd,3gd{ $`a$gdb@\::;<R<<=>>>>,?.?D?~????^BrBBBCCCCC"D$D8DDEEE.EbEEEFGZIÿÿۿð|phQf0J5B*phh-r~0J5B*phh:jNh:jN0J56B*phh:jN0J5B*phhE0J5B*phhEhE0J5B*phhchEhbh1hfhf6hfjhc0JUh,3h^hDYh>jh>0JU(ZI(JhJJK@MjMrMMMMMMN*NXNjNbOdOfOPPQQQ`RRS}m}a}aUIh%l0J5B*phh0J5B*phh9-0J5B*phjh R0JB*U\phh R0J5B*phjhc0JB*U\phhchc0J56B*phhchc0J5B*phh,30J5B*phhchsc0J5\h^n0J5B*phh"Z0J5B*phhc0J5B*phhBQ0J5B*phSST0J5B*ph#NTTTTTXXXYY``dbdddddnssstt $`a$gdTgdb@\ $`a$gdT9$a$gdG%gd{ $a$gdDWWXXXXY:YYY>ZZZZ[[[[Z\\````6aTaaaaaa`bbbbbbcccd6dNd^dbdddjdnd~ddffff¸§hEjh0JUh h6hhb@\6 hT96h#hJhi"jhH=D0JUhH=Djh4<0JU hT9hT9hT9hT96hT9hFjhG%0JUhG%jh)0JU5fgggtiiijFjVjXjZjzjjjkkk kkkk"lnn8pRpq2qBq:rzr.sssssssttttDtFtHtPtzwwwwww x,xDxHxJxVxpxxĿ̺h9kh\ehRh3hs h36hNfDhs6 hs6 h5hNfDhNfD5hNfDhDh"<hTh\)h^Rhb@\h"h6h9h"hPh<tFtHtJx $`a$gd $`a$gdHf $^a$gdqya $^a$gd $`a$gd9k$a$gdsxx y&yyyyyz{{{F}H}J}~LpȀNP΁(BZfЂ~zh7jh.i0JUh.ih @jhfII0JUjh @0JUhwdhhfIIh jh<0JUhw\jhG;0JUhG;jhM 0JUh<hM h;jh 0JUhRh3h9khgQ0Ф$bܥXvHX|H4VvzHJ^εyhwdhqya6hc,hsjhqya0JCJUaJhqyaCJaJhqyahqyaCJaJhqyahrYCJaJhS5hrYCJ aJ hwdjhwd0JUhrYhqyahjh0JCJUaJUhhCJaJhhCJ aJ / Ratzinger inzistira na mogunosti susreta, jer susret s Onim koji po Svetom pismu progovara omoguava nutarnje prijateljstvo s Isusom, i time postaje oslonac za vjeru, koja je u naae doba ugro~ena dosadaanjim na inom tuma enja Biblije:  Ostao je naime dojam da mi o Isusu znamo malo toga sigurna i da je vjera u njegovo bo~anstvo tek naknadno uobli ila sliku o njemu. Ovaj je dojam u meuvremenu uvelike prodro u opu svijest cijeloga kraanstva. Takva je situacija dramati na za vjeru jer postaje nesigurna ona istinska to ka na koju se ona oslanja: nutarnje prijateljstvo s Isusom  o kojemu sve ovisi  zahvaa u prazno.  Ratzinger ipak ne odustaje od povijesno-kriti kog pristupa, ali se ne zaustavlja u ime metodoloake istoe na granicama takvog pristupa. Naprotiv, poatujui pozitivan doprinos kriti kih metoda u susretu s ljudskom dimenzijom svetopisamskog teksta, svoj metodoloaki postupak nastavlja prou avanjem njegove bo~anske dimenzije, i to iz vlastitog konfesionalnog konteksta. Drugim rije ima, povijesno kriti ki pristup nadopunjuje tzv. kanonskom egzegezom, koja gleda na sadr~aj i jedinstvo cijelog Svetog pisma, te ~ivu predaju Crkve kojoj pripada i analogiju vjere koju ispovijeda. To su upravo metodi ka na ela koja je postavio Drugi vatikanski sabor u konstituciji o bo~anskoj objavi Dei Verbum, broj 12, a za iju cjelovitu primjenu Benedikt XVI. tvrdi da joa nije gotovo ni zapo ela. 3.2. Eventualni  antijudaizam Evanelja po Ivanu Je li antijudaizam samo fenomen recepcije Ivanovog evanelja, ili je sadr~an i u samom evanelju? Etiketa "}idovi", s neprijateljskim konotacijama u odnosu na Isusa Krista, te osobito izjava da je }idovima otac avao (Iv 8,44), stvaraju utisak koji ide viae u prilog opcije da je antijudaizam sadr~an ve i u samom evanelju. Ako je tome tako onda bi trebalo premisliti i npr. nauk o ljubavi istoga evanelja, jer njegova zapovijed ljubavi onda ne bi vrijedila za sve ljude, nego ima sektaaka obilje~ja (Reinhartz). Meu kraanskim egzegetama postoji izvjestan konsenzus u pogledu stava da Evanelje po Ivanu ne bi trebalo biti poticaj smetnjama u suvremenom dijalogu izmeu kraanstva i ~idovstva. Ali kako onda shvatiti navedene izri aje u samom evanelju? Pa da je i samo rije  o literarnom, dramaturakom, sredstvu, zaato je evanelist baa }idove odabrao? U svakom slu aju objaanjenje mora voditi ra una o povijesnom kontekstu i situaciji u kojoj je nastao evaneoski tekst, a tu nailazimo na teren prepun spekulacija. U ovom trenutku rekonstrukcija koja izaziva najviae pozornosti - bilo u osporavanju, bilo u odobravanju - ona je Daniela Boyarina, }idova, za kojega Ivanovo evanelje spada u  nekanonsku ~idovsku literaturu I. stoljea. Marcheselli ovako sa~ima njegov stav:  Ivanova kristologija nije pojmljiva unutar danaanjeg ~idovstva, ali u tome i jest stvar: odreenje danaanjeg ~idovstva je postignuto kao posljedica antiherezioloakih aktivnosti s obje strane bojianice [~idovstva i kraanstva, op. m.], u vremenu koje je zasigurno kasnije od vremena redakcije Ivanova evanelja... Ivanova polemika sa '}idovima' isklju ivo je usmjerena na pojedina nu homogenu skupinu unutar ~idovskog druatva I. stoljea, i takav tip polemike bio je sastavni dio hebrejskog ~ivota.  te slijedeim rije ima zaklju uje svoj pregled egzegetskih istra~ivanja na temu pretpostavljenog antijudaizma u Ivanovom evanelju:  Boyarinov slu aj je pou an i kao paradigma za razumijevanje etvrtog evanelista: isti izrazi upueni hebrejskim naslovnicima nemaju isto zna enje, ovisno o tome je li ih izrekao Hebrej ili poganin. S koje od ovih dviju pozicija je govorio u enik kojega je Isus ljubio?  4. Izbor iz recentne biblijske literature 4.1. Ud~benici, komentari i priru nici Meinrad Limbeck, Matejevo evanelje, Kraanska sadaanjost, Zagreb, 2009. Bo~o LUJI, Bo~ja vladavina kao svijet novoga ovjeka. Biblijska teologija Novoga zavjeta, Kraanska sadaanjost, Zagreb, 2010. Darko TOMA`EVI, Sveta Zemlja. Povijesno-duhovni vodi , Glas Koncila, Zagreb, 2010. Marinko Vidovi, Pavao i njegova misao. Uvod i osnove tuma enja i teologije Pavlovih i deuteropavlovskih poslanica, Crkva u svijetu, Split, 2010. Predrag DRAGUTINOVI, Uvod u Novi zavet. Osnovi novozavetne nauke I, Pravoslavni bogoslovski fakultet, Institut za teoloaka istra~ivanja, Beograd, 2010. 4.2. Isus Mario CIFRAK, Po etak Evanelja Isusa Krista. Hermeneutske pretpostavke, Kraanska sadaanjost, Zagreb 2009. Francois-Xavier Durrwell, Krist, ovjek i smrt, Kraanska sadaanjost, Zagreb, 2009. Arnold Fruchtenbaum, Mesijin ~ivot. Sredianji dogaaji sa ~idovskog glediata, Effretikon, akovec 2009. Joachim Gnilka, Isus iz Nazareta. Poruka i povijest, Kraanska sadaanjost, Zagreb, 2009. Anto POPOVI, Isusova muka i smrt prema Markovu evanelju. Egzegetsko-teoloaki komentar, Kraanska sadaanjost, Zagreb, 2009. Ivica RAGU} (ur.), Teoloaka promialjanja o knjizi Isus iz Nazareta Josepha Ratzingera / Benedikta XVI, Kraanska sadaanjost, Zagreb, 2009. Annemarie SCHIMMEL, Isus i Marija u islamskoj mistici, Naklada Jesenki i Turk, Zagreb, 2009. Samuel BRANDON, Isus i zeloti. Studija o politi kim imbenicima u po ecima kraanstva, Profil multimedija, Zagreb, 2010. Jacob Neusner, Rabin razgovara s Isusom, Kraanska sadaanjost, Zagreb, 2010. Thomas Sding, Bo~ji sin iz Nazareta. Isusovo ovjeatvo u Novom zavjetu, Kraanska sadaanjost, Zagreb 2010. BENEDIKT XVI., Isus iz Nazareta. Od ulaska u Jeruzalem do uskrsnua, Verbum, Split, 2011. Raymond E. BROWN, Isusovo djevi ansko za ee i tjelesno uskrsnue, Kraanska sadaanjost, Zagreb, 2011. 4.3. Pavao Viktor BURI, Sveti Pavao kao pisac, Teologija u Rijeci  Kraanska sadaanjost, Rijeka  Zagreb, 2009. }eljko MAJI (ur.), Apostolu naroda. Zbornik radova sveenika studenata Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima o sv. Pavlu i njegovu jubileju, Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima  Glas Koncila, Rim  Zagreb, 2009. Vinko Palunko, Melita otok brodoloma sv. Pavla jest otok Mljet u Dalmaciji. Geografsko-biblijska rasprava, Dubrova ka biskupija, Dubrovnik, 2009. Jacob TAUBES, Pavlova politi ka teologija, Ex libris  Synopsis, Rijeka  Sarajevo, 2009.  Zahvaljujem kolegi Bo~idaru Mrakov iu s Teologije u Rijeci na uvid u rukopis njegovog neobjavljenog predavanja.  PAPINSKA BIBLIJSKA KOMISIJA, Biblija i moral. Biblijski korijeni kraanskog djelovanja, Kraanska sadaanjost, Zagreb, 2010.  Usp. Anto POPOVI, Biblija i moral  prema dokumentu Papinske biblijske komisije, u: Bogoslovska smotra 79 (2009.) 2, 371-392.  Temeljni kriteriji su zaatita ~ivota i nasljedovanje Isusovog primjera, a specifi ni uklju uju: a) slaganje s drugim kulturama, b) suprotstavljanje odreenim normama i obi ajima, c) progresija ili napredovanje, d) ~ivot u zajednici, e) otvorenost prema apsolutnoj budunosti i f) prosuivanje.  Npr. ne ispuatati svojevoljno biblijska itanja (br. 57); potreba za odgovarajuom biblijskom, liturgijskom i tehni kom formacijom ita a (br. 58); potreba za poboljaanjem kvalitete homilija, da Krist bude u srediatu i da se propovijeda s uvjerenjem i straau (br. 59); providjeti pomo propovjednicima (br. 60); za ispovijed se pripremiti razmialjajui nad prikladnim ulomkom iz Biblije (br. 61); Bo~anski asoslov, osobito Jutarnja i Ve ernja da se viae airi meu vjerni kim pukom (br. 62); njegovati Slavlja Rije i, osobito u jakim vremenima, te prigodom hodo aaa, posebnih blagdana, pu kih misija, duhovnih obnova, i sl. (br. 65); podu iti vjerni ki puk o vrijednosti autnje i sabranosti i njegovati takve trenutka (br. 66); veom sve anoau navjeaivati osobito evanelje (br. 67); arhitektura mjesta treba biti odgovarajua za navjeataj Rije i, meditaciju nad njom i za euharistijsko slavlje, ambon u skladu s oltarom (br. 68); urediti mjesto za trajno izlaganje knjige Svetog pisma u crkvi (br. 68); nikad ne mijenjati biblijska itanja nekim drugim (br. 69); promicati liturgijske pjesme jasnog biblijskog nadahnua (br. 70); pozornost posvetiti gluhima i slijepima (br. 71); razvijati biblijski pastoral kao biblijsku duau cjelokupnog pastorala (br. 73); promicati male skupine u kojima ljude odgajati za molitvu i poznavanje Biblije po u enju Crkve (br. 73); na vjeronauku svakako upoznati glavne biblijske likove, dogaaje i izri aje (br. 74); osnivati centre za formaciju laika i misionara, kako razumjeti, ~ivjeti i navijeatati Rije  Bo~ju (br. 75); na susretima biskupijskim, nacionalnim, meunarodnim, naglasiti formativne i slavljeni ke elemente Bo~je rije i (br. 76).  Npr. osna~iti misionarsku svijest u Crkvi (br. 92); promicati biblijsku formaciju djelatnika u kulturi (br. 110); posebnu brigu posvetiti akoli i sveu iliatu, jer je mnogima to jedini kontakt s porukom vjere (br. 111); poticati odgovarajua crkvena tijela da promi u solidnu biblijsku formaciju umjetnika u svjetlu ~ive Predaje i u iteljstva Crkve (br. 112); viae se potruditi oko suvremenih sredstava komuniciranja, posebice interneta (br. 113); raditi na inkulturaciji evanelja (br. 114-116).  Zato se u br. 23 i navode rije i Sv. Bonaventure:  Plod Svetog pisma nije bilo ato, nego upravo punina vje ne sree& ne samo da vjerujemo nego i posjedujemo vje ni ~ivot, u kojem e biti ostvarene sve naae e~nje .  Program zavranog tjedna proslave s poveznicama na tekstove pojedinih predavanja mo~e se nai na:  HYPERLINK "http://www.biblico.it/Centenario/settimana_conclusiva.html" http://www.biblico.it/Centenario/settimana_conclusiva.html (25.4.2011.).  Talijanski tekst predavanja:  HYPERLINK "http://www.biblico.it/Centenario/conferenze/neudecker.pdf" http://www.biblico.it/Centenario/conferenze/neudecker.pdf (25.4.2011.)  Talijanski tekst predavanja:  HYPERLINK "http://www.biblico.it/Centenario/conferenze/bechard.pdf" http://www.biblico.it/Centenario/conferenze/bechard.pdf (25.4.2011.)  Tekst predavanja na talijanskom:  HYPERLINK "http://www.biblico.it/Centenario/conferenze/aletti.pdf" http://www.biblico.it/Centenario/conferenze/aletti.pdf (25.4.2011.).   Stru njaci koji polaze od konfesionalne paradigme obi no dolaze do konfesionalnih rezultata. Magnus ZETTERHOLM, Approaches to Paul: A student's Guide to Recent Scholarship, Minneapolis, 2009., 193.  Autor donosi joa i sa~etke brojnih pitanja vezanih uz Pavlov lik i djelo, zajedno s pripadajuom bibliografijom. Ovdje su samo spomenuta. Npr. pitanje odnosa Pavla i ~idovstva njegovog vremena  tema koja uvelike odra~ava esto puta naglaaivanu suprotstavljenost izmeu katolika i luterana u svezi pitanja opravdanja po djelima ili isklju ivo po milosti. Pitanje u kojem trenutku se dogodilo odvajanje Pavla od ~idovstva, s time da je trenutno aktualna tendencija da se Pavla uope ne promatra kao kraanina. Pitanje polaziata Pavlove teoloake refleksije: je li ono antropoloako, od iskustva grijeha ovje anstva, ili kristoloako, iz perspektive spasenja koje je Krist donio, ili pak kristoloako s egzistencijalnim naglaskom, iz iskustva ~ivota  u Kristu pa da se onda razmatraju u inci i na ostale elemente konkretne ljudske egzistencije? Pitanje do koje mjere je i Pavlova misao prigodna kao i njegovi spisi. Pitanje odnosa Pavla i drugopavlovskih spisa u kanonu, s tendencijom da se u ranom kraanstvu postavi kanon unutar kanona (Mk i autenti ne Pavlove poslanice). Postoji li uope sredianja ideja Pavlove teologije, je li to opravdanje po vjeri, Paruzija ili paradoks kri~a? Je li mogue slo~iti jedinstvenu teologiju Pavlovih poslanica?  Bez  pretenzija da iscrpi svaku daljnju analizu Verbum Domini , Kongres  ~eli ostvariti prvi kontakt s njom  objasnio je Paglia   da se uo i njeno bogatstvo, prikupe njena nadahnua i aktualiziraju njene smjernice.  HYPERLINK "http://lavignadelsignore.blogspot.com/2010/12/verbum-domini-congresso-alluniversita.html" http://lavignadelsignore.blogspot.com/2010/12/verbum-domini-congresso-alluniversita.html (25.4.2011.).  Program Kongresa je dostupan na:  HYPERLINK "http://www.c-b-f.org/documents/VD_programma_it.pdf" http://www.c-b-f.org/documents/VD_programma_it.pdf (25.4.2011.), a tekstovi nekih od predavanja dostupni su na:  HYPERLINK "http://www.c-b-f.org/start.php?CONTID=06_03_00&LANG=en" http://www.c-b-f.org/start.php?CONTID=06_03_00&LANG=en (25.4.2011.).  Izvjeae o radu simpozija objavio je Mario Cifrak u Bogoslovskoj smotri 81 (2011.) 1, 179-181.  Objava radova je predviena u Bogoslovskoj smotri za 2012. godinu.  Kolegi Mariju Cifraku zahvaljujem za informacije s ovog simpozija.  Npr. James G. DUNN, A New Perspective on Jesus. What the Quest for the Historical Jesus Missed, Baker, Grand Rapids, 2005.; Dale C. ALLISON, The Historical Christ and the Theological Jesus, Eerdmans, Cambridge, 2009; Stephen D. MOORE  Yvonne SHERWOOD, The Invention of the Biblical Scholar. A Critical Manifesto, Fortress Press, Minneapolis, 2011.   Temeljno zapa~anje o svim pravim prou avanjima povijesnog Isusa: prou avatelji povijesnog Isusa konstruiraju ono ato je u stvari peto evanelje. Rekonstruirani Isus nije istovjetan niti kanonskom Isusu niti pravovjernom Isusu. On je rekonstruirani Isus, ato zna i  novi Isus & Za vrijeme onoga ato se zove 'prva potraga' za povijesnim Isusom, po etkom dvadesetog stoljea, Albert Schweitzer je Isusa shvaao kao apokalipti kog Isusa. U posljednjoj potrazi, Sandersov Isus je eshatoloaki prorok, Crossanov Isus je mediteranski cini ni pu anin pun humora i kriti an spram druatvene vrhuake; Borgov Isus je misti ni genije; Wrightov Isus je mesijanski prorok uvjeren da je Bog koji se vraa na Sion. Scot McKnight, The Jesus We'll Never Know, u: Christianity Today, 54 (2010.) 4, 22-26, ovdje 3. Tekst lanka dostupan je takoer i na mre~nim stranicama:  HYPERLINK "http://www.christianitytoday.com/ct/2010/april/15.22.html?start=3" http://www.christianitytoday.com/ct/2010/april/15.22.html?start=3 (25.4.2011.).  BENEDIKT XVI., Isus iz Nazareta. Od kratenja u Jordanu do preobra~enja, Verbum, Split, 2007., 6.  Rudolf Schnackenburg, Osoba Isusa Krista u etiri evanelja, Kraanska sadaanjost, Zagreb, 1997., 307.  Usp. Ivica RAGU} (ur.), Teoloaka promialjanja o knjizi Isus iz Nazareta Josepha Ratzingera / Benedikta XVI, Kraanska sadaanjost, Zagreb, 2009.  Isus iz Nazareta. Od kratenja u Jordanu do preobra~enja, Verbum, Split, 2007.; i Isus iz Nazareta. Od ulaska u Jeruzalem do uskrsnua, Verbum, Split, 2011.  Usp. Rosino Gibellini, The Pope's Book on Jesus: Conflicting Interpretations, u: Concilium (2008.) 3, 112-118  Npr. djelo koje je usvojilo sli an pristup, ali s evangeli kog teoloakog polaziata: Joachim RINGLEBEN, Jesus, Mohr Siebeck, Tbingen, 2008. Mnogobrojna svjedo anstva i pozitivne reference mogu se nai na mre~nom forumu:  HYPERLINK "http://theratzingerforum.yuku.com/topic/813/Jesus-of-Nazareth?page=4" http://theratzingerforum.yuku.com/topic/813/Jesus-of-Nazareth?page=4 (26.4.2011.).  Isus iz Nazareta. Od ulaska u Jeruzalem do uskrsnua, 8.  U izvjesnom smislu rije  je o povratku na ota ko tuma enje i izlaganje Svetog pisma koje se ne iscrpljuje u intelektualnom poznavanju, nego u prijateljevanju s Onim koga ta Pisma navjeauju, ega je najjasniji izri aj praksa  ili bolje re eno  stil ~ivota nazvan  bo~anskim itanjem , tj. lectio divina sa svoje etiri uobi ajene sastavnice: lectio, meditatio, oratio, contemplatio.  Isus iz Nazareta. Od kratenja u Jordanu do preobra~enja, 6.  Isus iz Nazareta. Od ulaska u Jeruzalem do uskrsnua, 7.  Usp. Maurizio MARCHESELLI, Antigiudaismo nel Quarto Vangelo? Presentazione e bilancio degli orientamenti recenti nella ricerca esegetica, u: Rivista Biblica, 67 (2009.) 3-4, 399-478.  Npr. Judith Lieu predla~e da Ivanovo evanelje treba prou avati kao dramu koja na dualisti ki i deterministi ki na in zapravo mitologizira evaneosku poruku spasenja. Ona je jedna u nizu viae ~idovskih istra~iva a koji se bave Ivanovim evaneljem: M. J. Cook, S. Tanzer, L. M. Wills, P. Fredriksen, Adela Reinhartz, S. Sandmel, Daniel Boyarin, M. Kraus. Usp. Maurizio MARCHESELLI, 454.  Maurizio MARCHESELLI, 477.  Maurizio MARCHESELLI, 478.      PAGE 1 ^jvʮ$>TVX|~ FHf24<DHJr| >jtFpBZ\Ǽhw;0JB*phhHfh0JB*phhHf0JB*phhwdhCJ aJ hhjh0J6Uhw;hw;6hw;h6hsjhwd0JUhqyahwd:^dlڻ$&<>RTZt2rtxgT$jh0JB*CJUaJph!hh0JB*CJaJphhf0JB*CJaJph!hh0JB*CJaJphh0JB*CJaJph!hh0JB*CJ aJ phh0JB*phhHfh0JB*phhHfh0JB*phhHfh0JB*phh0JB*phjhHf0JB*UphvNR $ O a$gd9k$a$gda$a$gd9k$a$gdD$a$gds $^a$gdw; $`a$gdHf $^a$gdtvx\|~@~`ٳxeTPLG?hyhy5 hNfD5hyh!hw;hw;0JB*CJaJph$jh0JB*CJUaJphh0JB*CJaJph!hw;h0JB*CJaJphhf0JB*CJaJphhw;0JB*CJaJphhhw;B*CJ aJ phh0JB*phhHfh0JB*phhw;0JB*phhHfhB*ph!hhHf0JB*CJaJphNPRbprt T̹̘̫̫taTPCheha0JCJaJh9kh]h9k0JCJaJ$h8Ah9k0J6B*CJaJph$hhmha0J6B*CJaJph!hhmha0JB*CJaJph$h]h9k0J6B*CJaJphh9k0JB*CJaJph$h]h9k0J;B*CJaJph!h]h9k0JB*CJaJphhDhQha6 hNfD6hyhyhy5 hORt5x@ "̽{j\jI\j\>h9khaCJaJ$hL8h9k0J6B*CJaJphh9k0JB*CJaJph!hL8h9k0JB*CJaJphhQh9k6 ha6hQha6 h@6ha!hhmha0JB*CJaJph$hhmha0J6B*CJaJphhhmhaB*CJaJphha0JCJaJheha0J6CJaJheha0JCJaJheha0J;CJaJ`b(*tvNP$a$gd9k$a$gda>&\^br~28RͿͮ~qcqqͮhhmh9k0J6CJaJhhmh9k0JCJaJh9k0JB*ph$hhmh9k0J6B*CJaJph$hhmh9k0J;B*CJaJph!hhmh9k0JB*CJaJphh9k0JB*CJaJphh9k0JCJaJhUh9k0J6CJaJhUh9k0J;CJaJhUh9k0JCJaJ&(vPn*8˸˥˛ykya]XP]?!hhmhyA0JB*CJaJphhQha6 h@6hahQ0JCJaJhJhJ0J6CJaJhJ0JCJaJhzz0JCJaJh*iha0J6CJaJha0JCJaJ$hhmha0J6B*CJaJph$hhmha0J;B*CJaJph!hhmha0JB*CJaJph!hhmh9k0JB*CJaJph$hhmh9k0J6B*CJaJph|~XZ\^`bdfhj`gdegde`gd[3N`gd$a$gdD$a$gd9k$a$gda$a$gdQ|PVXZ\^`b˸˥˔pbTF;73hjIh^Rheh*iCJaJhx@30JB*CJaJphha0JB*CJaJphh9k0JB*CJaJph$hhmha0J6B*CJaJph!hhmha0JB*CJaJph!hhmh=^0JB*CJaJph$hhmh>0J6B*CJaJph$hhmh>0J;B*CJaJph!hhmh>0JB*CJaJph!hhmhyA0JB*CJaJph$hhmhyA0J6B*CJaJphbdhjlPRLNNPJ (6l*hjlxXFRZr~0p| hX'hd~hpchd~6hehd~6hd~jhd~0JUhN hehX@OjPLNhjZp.xn6 .jJ$a$gd @$a$gdS5$a$gd2(ptFRZt|>b 4vL:<>L (fhjl028:Z\(* hd~0Jjhd~U hMgzhd~jhd~0JUhd~h5hd~\ h5hd~QXZPRprX$&`t X6BDfhF&@|~JLbdJLRTʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻhG%hd~6h%lhd~0J5B*phhd~0J5B*ph hd~6h9-hd~6 hd~0Jjhd~0JUhd~jhd~UFLr .0x4n,tvxz~ j    Һ{ttcUchd~0JB*CJaJph!hG;hd~0JB*CJaJph hG;hd~jhG;hd~0JUhgQhd~0J6B*phhgQhd~0JB*phhd~0JB*phhd~0JB*]phh hd~0J6B*]phh hd~6 h hd~hH=Dhd~6hJDhd~6jhd~0JUhd~jhd~U   Pt(*LNlnp68Hbf  >,.02ꚏ~k~\h @hd~B*CJaJph$h @hd~0J6B*CJaJph!h @hd~0JB*CJaJphh @hd~CJaJ!jh @hd~0JCJUaJh<hd~6h<hd~;jhd~0JU hd~0Jjhd~UhG;hd~6hG;hd~; hG;hd~hd~!hG;hd~0JB*CJaJph$<jl"JL&68TVXZ0DLNPR|ľhd~0JB*phhhd~0JB*ph hqyahd~hc,hd~6 h.ihd~ hd~0Jjhd~Uh.ihd~6hfIIhd~6hfIIhd~;jhd~0JUhd~ hd~6hG;hd~64JVN6>!x!!!!!!!!!!!!!!!$a$gdNfD$a$gdS5468Dx*    !!!4!:!!@!B!J!L!l!v!x!z!|!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!¸¸¸¸¸¸ϴϴhN hd~0JmHnHu hd~0Jjhd~0JUjh Uh hd~0JB*phhHfhd~0JB*phhd~jhd~0JU hhd~hhd~0JB*phhhd~0J6B*ph621h:pNfD. A!"n#n$n% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisa>@> e Tekst fusnoteCJaJ>&@> eReferenca fusnoteH*8O8 )apple-style-span4U@!4 G% Hiperveza >*ph0W@10 E Naglaaeno5\BOAB 'japple-converted-space:@R: NfD Zaglavlje  p#8 @b8 NfDPodno~je  p#2)@q2 NfD Broj stranice0X@0 x@3 Istaknuto6]g 1:ou#R$A&'g(M)f,@/89:;<<<O=??vADDGKPM}  !"sr3 & TYbfb p !1"##-$$j&&&&}J:XYZ   "#_`IJrs r>?@abWX""#D&E&F&h&i&i(j(k(((i,0.1.2.L.M.M355566#6$6%8;==????yAzADDDDFHIIK@LALRMSMTMUMMMMMMMsNtNNN\O]OOOOPPoPqPPP0Q1QQQR RRRRRlSmSSS'T(TTTTTTTT`UaU>V?VVV,W-W.W/W0W1W2W3W4W5WW&XXYh`[b4c5c-dde8fgkmnRoooV?VVV,W-W.W/W0W5W&XXYh`[b4c5c-dde8fgkmnRooopCpEpJpKpQpkpnpopypzpppppppppppppppppppppppppqq q qqq q!q&q(q3qrr ss/s8sssssss t t ttttttt#t(t4t5t:tuuuuOvVvWvavvv w&wq6u9uuuvvvv4w7www*y-yeyhyzz&{){a{d{||}}}}}}}}}}}}}}}}}}}:XZ #Jq@bX_""2.M.55Q==UMMtNNO1P1QSQ(TITTTVV5WWW&mm7uZuvvzz ||}}}}}}}}}}}}}}}}5W}}}}}}}}}}}}}};FG&[DY!?Ul2#wd~T9 8MQfv/M#'3wl 7 { X!,f!n! "e"Xh"i"z##A#$$g%v%&'>G(8*c,-l--9-/S*/70:b2,3x@36~689:G;<"<4<+=0==>c>{>?9? @8AT;A}AH=DJDBLDNfDEEqEu4E:FGfIIeIjIiJ>KCKJKLjLMN[3N:jN!P\PBQqmQM;RXSR'VUW`eWcXUhZ[du[w\b@\*]=^{^*F_b_` 6aqya%bRb>'cscwdHff6+f 2gh0h*i4kplhm|m^nmn oo|p'qiaq4rirtORtdt+xyy9y Gy6zMgzzz}"}-r~7FyAKqX@^v{:34T^RV 3pM["h@fb|0/)#]2%@oaq'#%lq./-Q3;JgQ}1OjP>Yb;sN "R"G&L8P.iR^rYU 8c'@]TZt:s>b 9Dcm3$;g=G%LU@d&0#$%&'./24568<?}`````*`.`2`8`<`>`D`N`P`R`T`V`d`f`l`p`r`t`x``UnknownGz Times New Roman5Symbol?& z ArialArial"1K&&Ftg JVpg JVp#n4dVV2QHP ?&234 Dario Toki Dario TokiOh+'0  4 @ L Xdlt|34 Dario TokiNormal Dario Toki116Microsoft Office Word@|~ @a@@g J՜.+,D՜.+,4 hp  KarmelpVVG 34 Naslov 8@ _PID_HLINKSA@6B^Ehttp://theratzingerforum.yuku.com/topic/813/Jesus-of-Nazareth?page=4q BBhttp://www.christianitytoday.com/ct/2010/april/15.22.html?start=3q C7http://www.c-b-f.org/start.php?CONTID=06_03_00&LANG=enq!>3http://www.c-b-f.org/documents/VD_programma_it.pdfq Yhttp://lavignadelsignore.blogspot.com/2010/12/verbum-domini-congresso-alluniversita.htmlqi6 7http://www.biblico.it/Centenario/conferenze/aletti.pdfq'd8http://www.biblico.it/Centenario/conferenze/bechard.pdfqD:http://www.biblico.it/Centenario/conferenze/neudecker.pdfq5;http://www.biblico.it/Centenario/settimana_conclusiva.htmlq  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Fp1TableRWordDocument4JSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q