Naslov
Utjecaj remonta Nuklearne elektrane Krško na aktivnost 14C u atmosferi i bilju
(Impact of refuelling of the Krško Nuclear Power Plant on the 14C activity in the atmosphere and plants)

Autori
Obelić, Bogomil ; Krajcar Bronić, Ines ; Horvatinčić, Nada ; Sironić, Andreja ; Barešić, Jadranka ; Rajtarić, Anita ; Breznik, Borut ; Volčanšek, Aleš

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova Osmog simpozija Hrvatskog društva za zaštitu od zračenja / Krajcar Bronić, Ines ; Kopjar, Nevenka ; Milić, Mirta ; Branica, Gina - Zagreb : Hrvatsko društvo za zaštitu od zračenja, 2011, 347-354

ISBN
978-953-96133-7-0

Skup
Osmi simpozij Hrvatskog društva za zaštitu od zračenja s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Krk, Hrvatska, 13.04.2011. - 15.04.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
14C; nuklearna elektrana; biološki uzorci; atmosferski CO2; efektivne doze
(14C; nuclear power plant; biological samples; monitoring; atmospheric CO2; Krško)

Sažetak
Radioaktivni izotop 14C nastaje interakcijom kozmičkih neutrona i dušika u visokim slojevima atmosfere, te se zajedno s ostalim izotopima ugljika raspoređuje u atmosferi i biosferi. Zbog istovremenog radioaktivnog raspada stvorena je ravnotežna koncentracija 14C. Zbog nuklearnih i termonuklearnih pokusa ova se koncentracija u šezdesetim godinama 20. stoljeća udvostručila, da bi nakon stupanja na snagu ugovora o zabrani tih pokusa u atmosferi postupno opadala. Koncentracija 14C u atmosferi može varirati lokalno kao posljedica rada nuklearnih elektrana. Cilj ovog rada je utvrditi eventualni doprinos rada elektrane povećanju specifične aktivnosti 14C u bližem okolišu Nuklearne elektrane Krško (NEK), a time i povišenju efektivne doze stanovništva. Istražit će se utjecaj remonta elektrane, koji se provodi u redovitim 18-mjesečnim razmacima. Monitoriranje raspodjele 14C u okolišu NEK se provodi redovito od 2006. mjerenjem specifične aktivnosti 14C u atmosferskom CO2 na dvije lokacije, te dva puta godišnje u biološkim uzorcima sakupljenim na više lokacija na različitim udaljenostima od NEK, kao i na kontrolnoj točki kod Dobove, 12 km od NEK. Aktivnost 14C mjeri se scintilacijskim brojačem Quantulus 1220. Specifična aktivnost 14C u atmosferskom CO2 na lokaciji B je gotovo redovito viša nego na točki A, budući da se B nalazi u smjeru izraženijih vjetrova. To je posebno vidljivo u razdobljima remonta i neposredno nakon njega. Tri do četiri mjeseca nakon remonta aktivnosti 14C padaju na svoje uobičajene vrijednosti. Pokazuje se odziv atmosferske aktivnosti 14C na 14C aktivnosti izmjerene u ispustu elektrane. Povišene aktivnosti a14C opažene su u biološkom materijalu koji koristi CO2 u razdoblju za vrijeme i nakon remonta obavljenog neposredno prije vegetacijskog perioda. U godinama 2006. i 2009. je remont elektrane obavljan u proljeće, tako da su jabuke, čije je razdoblje vegetacije započelo neposredno nakon toga, za fotosintezu koristile nešto aktivniji CO2. Kad je 2007. i 2010. remont obavljan ujesen, tj. nakon razdoblja vegetacije i nakon što su jabuke već pobrane, izmjerena je niža a14C. Praćenjem 14C aktivnosti u atmosferi i bilju dobiveni su podaci o njenoj vremenskoj i prostornoj raspodjeli u neposrednoj okolini NEK. Specifična aktivnost 14C u atmosferskom CO2 u neposrednoj okolini elektrane odražava aktivnost 14C na ispustu elektrane – povišene vrijednosti opažene su samo u vrijeme izmjene gorivih elemenata (remonta) i kratko vrijeme nakon toga, a tijekom redovnog rada elektrane 14C aktivnost u atmosferskom CO2 nije značajno povišena u odnosu na "čista" područja. Prostorna raspodjela 14C aktivnosti u bilju određena je prevladavajućim smjerom vjetrova, a vrijednosti su nešto više ako se vegetacijsko razdoblje podudara s razdobljem remonta.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Fizika, Geologija, Kemija

Napomena
Cjelovi rad na hrvatskom i prošireni sažetak na engleskom

POVEZANOST RADA