Naslov
Epidemiološki prikaz mentalnih bolesti i poremećaja u Hrvatskoj
(Epidemiological overview of mental diseases in the Republic of Croatia)

Autori
Hrabak-Žerjavić, Vlasta ; Silobrčić Radić, Maja ; Mimica Ninoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Sažeci radova - Četvrti hrvatski psihijatrijski kongres - "Za boljitak bez stigme" / Hotujac. Ljubomir - Zagreb : Hrvatsko psihijatrijsko društvo, 2006, 61-62

Skup
Četvrti hrvatski psihijatrijski kongres

Mjesto i datum
Cavtat, Hrvatska, 04.10.2006. - 08.10.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
epidemiologija; psihijatrijski poremećaji; Hrvatkska
(epidemiology; mental disorders; Croatia)

Sažetak
Cilj rada je ukazati na javno zdravstveno značenje mentalnih poremećaja i dati epidemiološki prikaz za Hrvatsku u proteklih deset godina. U prikazu se koriste podaci rutinske zdravstvene statistike i Registra za psihoze Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izraženi kao apsolutni broj, postotni udio, opće i specifične stope. Mentalno zdravlje nedjeljivi je sastavni dio općeg zdravlja i predstavlja zajedničko dobro. Narušeno mentalno zdravlje prijetnja je zdravlju pojedinca i zajednice, kvaliteti života i gospodarstvu na globalnoj razini. Prema rezultatima istraživanja Globalnog opterećenja bolestima koje su objavile Svjetska zdravstvena organizacija i Svjetska banka, a analizirajući pokazatelj „godine života s dizabilitetom / onesposobljenosti" (years lived with disability - YLDs) u procjenama za 2000.god., među 10 najčešćih uzroka nalaze se čak četiri iz skupine mentalnih poremećaja uzrokujući petinu svih godina života s dizabilitetom. Na prvom mjestu ljestvice nalazi se unipolarni depresivni poremećaj s udjelom od 11, 9%, na petom poremećaji vezani uz alkohol (3, 1%), na sedmom shizofrenija (2, 8%), a na devetom bipolarni afektivni poremećaj (2, 5%). Skupina duševnih poremećaja u Hrvatskoj 2004.god. nalazila se na sedmom mjestu uzroka bolničkog liječenja s udjelom od 7, 0%. Po broju dana bolničkog liječenja ovo je vodeća skupina s više od 1, 600.000 dana i udjelom od 23, 2% u ukupnom broju dana bolničkog liječenja 2004.god. Gotovo dvije trećine uzroka hospitalizacija zbog duševnih poremećaja čine alkoholizam (21, 0%), shizofrenija (20, 4%), depresivni poremećaji (10, 8%) i reakcije na teški stres uključujući PTSP (7, 9%). Međutim, po broju dana bolničkog liječenja izrazito prednjači shizofrenija s udjelom od 38, 4%, dok se alkoholizam nalazi na drugom mjestu s udjelom od 12, 0%. Stopa hospitalizacije zbog duševnih bolesti iznosila je 1995.god. 632, 2, te je uz blaže oscilacije kontinuirano rasla do 2003. (929, 7), a 2004.god. iznosi 928, 8/100.000. Za shizofreniju stopa je 1995.god. iznosila 144, 2, i uz oscilacije dostigla je vrijednost od 189, 2 2004.god. Prema podacima Registra za psihoze HZJZ, dobno standardizirana stopa bolničke inciderjcije shizofrenije ne pokazuje značajnije promjene u posljednjih tridesetak godina i prosječno iznosi 0, 26/1000 stanovnika starijih od 15 godina, dok broj primljenih i otpuštenih shizofrenih bolesnika, kao i broj prijema i otpusta rastu. Zbog alkoholizma najviše hospitalizacija u promatranom razdoblju zabilježeno je 1996. god. (stopa 212, 3), dok je 2004. stopa iznosila 194, 6/100.000. Zbog depresivnih poremećaja najniža stopa hospitalizacija zabilježena je 1995.god. (54, 6) od kada uz oscilacije raste te 2003.god. iznosi 117, 9, a 2004.god. 100, 2/100.000. Uvođenjem X revizije MKB 1995.god. po prvi puta se registrira reakcija na teški stres uključujući PTSP, te stopa hospitalizacije iznosi 34, 3 i raste do 1998.god. (92, 3), od kada postoji trend pada (2004.god. 73, 2). U djelatnosti opće medicine 2004.god. zabilježene je 361.529 dijagnoza (814, 7/100.000) iz skupine mentalnih poremećaja. Vodeća dijagnostička podskupina su neuroze i afektivni poremećaji povezani sa stresom i somatoformni poremećaji s udjelom 56, 2%. U Hrvatskoj, kao i na razini svijeta, duševni poremećaji su jedan od prioritetnih javno- zdravstvenih problema za koje postoji potreba provođenja kontinuiranih preventivnih programa, od primarne do tercijarne prevencije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA