Naslov
Tehnologija peradarske proizvodnje
(Technology poultry producing)

Autori
Senčić, Đuro

Vrsta obrazovnog materijala
Ostalo (nedefinirano)

Izdavač
Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Grad
Osijek

Godina
2011

Stranica
242

ISBN
978-953-6331-88-8

Ključne riječi
Peradarstvo ; tehnologija ; proizvodnja
(Poultry ; technology ; producing)

Sažetak
Perad se prvenstveno uzgaja zbog mesa i jaja, ali se od nje dobivaju i kvalitetni nusproizvodi - perje i gnoj. Meso peradi sadrži visoki postotak vrlo vrijednih bjelančevina i mali udjel masti i kolesterola. Bjelančevine mesa peradi imaju veći sadržaj esencijalnih aminokiselina od bjelančevina mesa stoke za klanje. Meso peradi sadrži svega 1, 0 do 2, 5% vezivnoga tkiva (kolagena i elastina), dok ga u mesu stoke za klanje ima 2 do 25%. Pored visoke biološke vrijednosti, meso peradi ima nižu energetsku vrijednost i lako je probavljivo, zbog čega je značajno u dijetalnoj prehrani. Perad vrlo brzo raste, tj. povećava vlastitu tjelesnu masu i pri tome troši manju količinu hrane za kg prirasta u odnosu na druge vrste domaćih životinja, što je posljedica manjih uzdržnih potreba i niže energetske vrijednosti prirasta. Osim što brzo raste, perad je rano zrela, brzo se razmnožava i brzo daje svoje proizvode. Zahvaljujući tomu, peradarska se proizvodnja nakon krize brzo obnavlja i prilagođava promjenama na tržištu. Jaja imaju visoku hranidbenu vrijednost jer sadrže sve za život potrebne hranjive tvari. Ljudski organizam iskorištava hranjive tvari jajeta u visokom postotku (bjelančevine 97%, masti 95%, ugljikohidrate 98% i mineralne tvari 76%). Bjelančevine jajeta imaju visoki sadržaj esencijalnih aminokiselina, osobito leucina, izoleucina, lizina, arginina, valina i fenilalanina. Jaja su bogata i vitaminima, posebice A, D, E i K, kao i vitaminima B- kompleksa. Jaja su posebice pogodna u prehrani bolesnika, rekovalescenata i djece. Žumanjak jajeta sadrži dosta lecitina - tvari bogate fosforom, značajnim za poticanje rasta i prehranu živčanoga sustava. Žumanjak je bogat i željezom, zbog čega su jaja važna u preveniranju anemije u djece. Jaja imaju veliku uporabnu vrijednost i u industriji. Žumanjak se, primjerice, koristi u proizvodnji sapuna, u kožarskoj industriji te za izradu boja i šampona. Bjelanjak se koristi u farmaceutskoj industriji, industriji boja i lakova, tekstilnoj industriji, za štavljenje kože i bistrenje vina itd. Jaja se koriste pri izradi hranjivih podloga za bakterije, a oplođena jaja za proizvodnju različitih vakcina. Ljuske jaja koriste se za kalcifikaciju tla i kao mineralna smjesa. Perje domaće peradi, osobito guščje i pačje, koristi se za izradu jastuka i perina, dušeka, skijaških jakni, za podstavljanje zimske odjeće i u vojnoj industriji. Otpadci pri klanju peradi (krv i nejestive iznutrice), zajedno s perjem, mogu se prerađivati u vrijedna bjelančevinasta krmiva. Gnoj peradi vrlo je cijenjen u povrtlarstvu i cvjećarstvu jer je bogat dušikom, kalijem i drugim elementima značajnim za rast bilja. Suvremeno peradarstvo predstavlja najintenzivniji oblik stočarstva i ima potpuno industrijski karakter. Industrijskim načinom proizvodnje smanjuju se troškovi ulaganja po životinji, a automatiziranjem i mehaniziranjem poslova omogućeno je da se peradarstvom može baviti i fizički slabija radna snaga, kao i ljudi bez vlastitih oraničnih površina. Intenzivnom proizvodnjom moguće je po m2 peradnjaka proizvesti 300 kg jajčane mase ili oko 27 kg bjelančevina te oko 160 kg mesa peradi ; po m2 staje za goveda, pak, moguće je proizvesti oko 980 kg mlijeka ili 4, 60 kg bjelančevina te oko 120 kg goveđega mesa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA