Naslov
Koi herpes viroza - bolest koja ne priznaje granice
(Koi herpes virosis - disease without barrier)

Autori
Zrnčić, Snježana ; Oraić, Dražen

Izvornik
Veterinarska stanica : znanstveno-stručni veterinarski časopis (0350-7149) 40 (2009), 3; 141-149

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
koi herpes viroza; šaran; klinička slika; dijagnostika
(koi herpes virosis; common carp; clinical signs; diagnostics)

Sažetak
„Koi herpes viroza“ je bolest od koje obolijevaju sve dobne skupine šarana (Cyprinus carpio) i koi šarana (Cyprinus carpio koi) uz visoki postotak uginuća. Uzročnik je virus iz porodice Herpesviridae i zbog različitosti od ostalih herpesvirusa koji izazivaju infekcije u ciprinida nazvan je ciprinidni herpes virus – CyHV-3. Bolest je proširena po čitavom svijetu i podliježe obvezi prijavljivanja Međunarodnom uredu za epizootije (OIE), a od kolovoza 2008. se suzbija i prema zakonima EU. U Europi je prisutna od 1996. godine, a prvi su znatni gubitci u uzgoju šarana uočeni u Izraelu 1998. Karakterizira je brzo širenje i do danas je zabilježena u uzgojima ukrasnog i običnog šarana u Njemačkoj, Poljskoj, Danskoj, Austriji, Belgiji, Francuskoj, Nizozemskoj, Švicarskoj, Velikoj Britaniji, Južnoj Africi, Irskoj, Češkoj, Kini, Indoneziji, Japanu, Tajlandu, SAD te prošle godine u Sloveniji. Najčešće se javlja pri temperaturama vode između 17 oC i 26 oC s morbiditetom od 100% i najčešće vrlo visokim mortalitetom, do 90%. Klinički znaci uključuju letargiju, poremećaje u plivanju i otežano disanje te smrt 24 do 48 sati nakon što se zamijete promjene u ponašanju. Patomorfološke promjene uključuju mršavost, endoftalmiju, oštećenje peraja, krvarenja po osnovama peraja, naslage sluzi na koži i škrgama s nekrozama ili krvarenjima osobito po škrgama. Razudbom se može uočiti povećanje prednjeg bubrega i slezene u ranijim stadijima bolesti. Česte su sekundarne bakterijske infekcije uvjetno patogenim bakterijama i parazitarne invazije koje mogu otežati dijagnozu. Izrazito visoki mortaliteti i veliki ekonomski gubitci u uzgoju konzumnog šarana zabilježeni su u Izraelu, Njemačkoj i Poljskoj. Negativna iskustva u spomenutim europskim, a i nekim azijskim zemljama nameću nužnost prevencije mogućih šteta od ove bolesti u hrvatskom uzgoju šaranskih vrsta riba, prvenstveno konzumnog šarana. Temeljem tih iskustava potrebno je informirati sve uključene u toplovodnu akvakulturu o saznanjima o KHV te pripremiti i „akcijski plan“ za slučaj unosa i/ili pojave bolesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA