ࡱ> '`bjbjLULU .<.?.?7h&BBBXlll,,,8,-CKld.d."...a/a/a/NIPIPIPIPIPIPI$LhOtIl0a/a/00tIll..J2C2C2C0l.l.NI2C0NI2C2Cll2C.X. Qg,8D2CjEK0CK2CO&AO2COl2C8a/u/2C/ /ya/a/a/tItIBja/a/a/CK0000d#((llllll Irena Vodopija U iteljski fakultet u Osijeku Dubravka Smaji U iteljski fakultet u Osijeku STARI OSJE KI PLAKATI Sa~etak Tematska analiza starih osje kih plakata provedena je na korpusu izlo~benih plakata Muzeja Slavonije u Osijeku. Od ukupno 301 izlo~enoga plakata analizirani su svi oni koji su pisani ili samo na hrvatskom jeziku, ili kao dvojezi ni, ili viaejezi ni (plakati) na hrvatskom i nekom od jezika koji su u protekla dva stoljea bili takoer u uporabi na podru ju grada Osijeka. Plakat je svojevrstan zapis svojega vremena, a iz njega se mo~e doznati o povijesnim, politi kim, druatvenim, gospodarskim i kulturnim prilikama vremena iz kojega potje e. U radu je provedena kvantitativna i kvalitativna analiza osje koga plakata od prve polovine 19. do sredine 20. stoljea. Iako je u osje kom Muzeju Slavonije pohranjeno viae od pet tisua plakata, ovdje su analizirani oni koji su kao reprezentativni naali svoje mjesto na izlo~bi. `to je plakat Potra~i li se u rje niku hrvatskoga jezika natuknica plakat, nai e se sljedei opis: Plakat 1. kazaliani, festivalski ili kinematografski program grafi ki oblikovan na papiru (ob. veeg formata) i pri vraen na javnom vidljivom mjestu (filmskim, reklamnim) 2. grafi ki oblikovan oglas, ob. velikog formata izlo~en na javnom mjestu u obavijesne, promotivne ili reklamne svrhe; oglas, reklama, proglas, objava (politi ki ~, izborni~) njem. Plakat ! nizoz, placken: lijepiti. (Ani, 2006.) O tvorbenoj plodnosti za izvoenje govore sljedee natuknice: plakter = onaj koji izrauje plakate pridj. plakaterski = koji se odnosi na plakatere plakatirati dv.(ovidni) 1. objaviti/objavljivati plakatima, 2. (ato) postaviti/postavljati, (za)lijepiti, u vrstiti/u vraivati plakat pridj. plakatni = koji pripada, koji je svojstven plakatima. (Ani, 2006.) Va~no je istaknuti poneato i o internacionalizmu poster. Kako navodi Morris Richards: Poster (engl. = plakat) je neato ato je posted up (engl. = postavljeno na stup), a francuska rije  affiche i njema ka Ahschlag ukazuju, upuuju na priljepljivanje, naljepljivanje. (M. Richards, 1971.: 4) Meutim, nu~no je prije svega objasniti ato se uope mo~e zvati plakatom, jer nije plakat sve ato nosi taj naziv. O tome govori Morris Richards navodei uvjete koji moraju biti ostvareni kako bi se neki produkt nazvao plakatom. Potrebna je razvijena tehnologija grafi ke reprodukcije kako bi se osigurala masovna proizvodnja plakata koji se lijepe na povrainu i tako javno izla~u. Tako je plakat proizvod potroaa kog druatva i istovremeno njegov instrument (Richards, 1971.:3). Isti autor navodi mialjenje Sussane Sonntag kako je svrha plakata da zavede, potakne, proda, obrazuje, uvjeri, apelira. Dok javna obavijest obavjeauje zainteresirane ili budne graane, plakat se namee onima koji bi ina e proali kraj njega ne primijetivai ga (Isto, str. 4.). Nastanak plakata vezan je uz pojavu industrijalizacije. Prvi su plakati donosili obavijesti u kojima se vlast, odnosno vlada obraa stanovniatvu (npr. regrutacija), zatim o otvaranju razli itih prometnih usluga (npr. poatanske ko ije), objavljuju se kupoprodaje (nekretnina, stoke, roblja), najavljuju se razli ite zabave, pa ak i pobune i ustanci. "Zvani na proklamacija sa svojim crnim slovima i neizbje~nim potpisom ili grbom, razvila je svoj vlastiti idiom. Blagoglagoljiva i licemjerna ona je bila sveope orue vlasti. Objavljivala je rat, podizala cijene, prijetila strijeljanjem talaca, preuveli avala pobjede, opravdavala poraze, nareivala veselja, guaila pobune i oplakivala mrtve vladare, istovremeno pozdravljajui njihove nasljednike." (Richards, 1971.: 5) Slika s vremenom zauzima sve vei prostor i tako plakat potiskuje dotadaanji tipografski oglas. Tek postupno uz rije i uvode se i likovni elementi. Plakat se tako po eo obraati i onima koji su bili nevjeati u itanju, pa ak i nepismenima. U trenutku kada se plakat po eo otimati vlastima (jer su se i nepoudni vlastima po eli njime koristiti), donosi se zabrana plakatiranja i uvode stroge kazne za njihove tiskare. U industrijskom druatvu mo~da veu ulogu od politi koga ima propagandni plakat. On se razvija od trgova ke karte ili trgova koga plakata kojim se oglaaava neka trgovina ili radionica, a mogao je poslu~iti i kao reklama ili kao podsjetnica. Prvi pravi plakat vezan je uz ime Fredericka Walhera. Plakat }ena u bijelom nastao je 1871. u povodu premijere u londonskom Olimpijskom kazaliatu. Tih sedamdesetih godina Jules Cheret osniva litografsko postrojenje za masovnu proizvodnju plakata u Parizu i to je bio trenutak kada plakat stupa na pozornicu (Richards, 1971.: 13) Plakat do~ivljava zlatno doba devedesetih godina 19. stoljea kada se uz njega vezuju imena slikara kao ato je Henri de Toulouse-Lautrec. Drugo zlatno doba plakata jesu dvadesete i tridesete godine 20. stoljea. Tada se rije  i slika na plakatu povezuju u cjelinu. Treba spomenuti plakat koji je do~ivio najviae izdanja i najvei broj tiskanih primjeraka. Autor je James Montogomery Flagg, a njegov plakat Uncle Sam otisnut je tijekom Prvoga pa onda i Drugoga svjetskoga rata te poslije rata u ukupno pet milijuna primjeraka. Va~no je navesti i ime Ludwiga Hohlweina, koji u srediate pozornosti na plakatu stavlja poruku. Plakat djeluje svojim likovnim rjeaenjem, ali i svojom porukom. Uspjeaan je onaj plakat koji objema svojim sastavnicama djeluje na primatelje, a one obje mogu biti predmetom zanimanja i pou avanja. Mo~emo se poslu~iti rije ima Lade Kavuri koja ka~e da "slojevitost i viaezna nost plakata omoguava razli ite razine dekodiranja njegove komunikacijske misije, pa pru~a i razli ite na ine elaboriranja teme (Kavuri, 2001.: 6.). Ona nadalje razla~e: "Ako mu se pristupi kao kulturoloakom fenomenu, onda nas stavlja u poziciju kroni ara koji pri a memoarsku povijest jednog naroda kroz zadano vrijeme i sve segmente koji su je stvarali. Ako mu se pristupi kao likovno komunikacijskom fenomenu, onda na sebi svojstven na in, izra~ava sve promjene, sve mijene u sferi umjetni kog stvaranja koje su se kao posljedice razli itih svjetonazora a u vidu raznih pokreta, pravaca, stilova i tendencija dogodile u ovom stogodianjem rasponu." (Isto.) U navedenome se smislu mo~e motriti i osje ki plakat, ali se mo~e dodati i zanimljivost jezi nih mijena, koje su takoer razvidne na plakatima. Osje ki plakat od 1816. do 1950. Ako bismo plakat ~eljeli prispodobiti nekom od pisanih oblika priopavanja, mogli bismo ga povezati s obavijestima o kazalianim i filmskim programima, proglasima, pozivima s politi kom promid~bom stranaka i njihovih elnika, s programima razli itih udruga, pozivima na djelovanje Plakat je sve to, ali ne samo to jer, kako je zapisao Morris Richards, lake je odrediti to plakat nije nego to on jest (Richards, 1971.: 4-5). Neki su plakati kratkotrajni poput reklame, ali promatrano dijakronijski otkrivaju manje ili viae eksplicitno politi ki, kulturni, gospodarski trenutak vremena u kojem su nastajali. U razdoblju bremenitom povijesnim previranjima, gospodarskim promjenama, socijalnim i nacionalnim mijenama, javljaju se i promjene na planu jezika. Osijek u 19. stoljeu poznaje u javnoj uporabi hrvatski, ali i maarski i njema ki (i srpski) jezik, ato je razvidno i u osje kim plakatima, tako da je i to va~na to ka analize osje kih plakata. Plakati o kojima je u radu rije  obuhvaaju razdoblje od 1816. godine od kada datira prvi plakat u nizu, pa do 1950. kada je tiskan posljednji plakat navedenoga korpusa. Plakati su namjenom, temama, jezikom, umjetni kim, odnosno grafi kim izrazom vrlo neujedna eni, ali su oni zapisi i slike svojega vremena i kao takvi mogu biti predmetom tematske i jezi ne analize. Kriteriji razvrstavanja plakata Kako bi se pregled u inio zornim, podatci o plakatima tabli no su prikazani. Prva podjela plakata odnosi se na tematske cjeline kojima pripadaju. Tablica 1. Prikaz tematskoga razvrstavanja plakata Kazaliani plakat123Filmski plakat71Prigodni plakat54Politi ki plakat38Komercijalni plakat15Ukupno primjeraka301 Kazaliani su plakati najbrojniji, a odnose se na programe njema koga kazaliata, hrvatskoga kazaliata, ali i na programe gostujuih kazaliata u Osijeku. Zatim broj ano slijede filmski plakati. Tematska podjela plakata usklaena je s podjelom na izlo~bi koju je u inila Marina Vinaj. Danas je poznato nekoliko podjela plakata. Plakati se prema namjeni dijele na politi ki, edukativni, izlo~beni, gospodarski, manifestacijski, filmski i turisti ki. Prepoznajemo u navedenoj podjeli sukladnu skupinu plakata, ali pod poneato druk ijim nazivom. Kategorija prigodnoga plakata vrlo je heterogena pa su uvedene potkategorije. Od 54 prigodna plakata izdvojena su 23 plakata kojim se najavljuju i oglaaavaju cirkuske predstave. U kategoriji prigodnoga plakata jesu i oni kojima se najavljuju koncerti (14), plesne i dobrotvorne zabave (5), izlo~be (3), otvaranje restorana (3), sportska natjecanja (2), predavanja (2), cvjetni dje ji dan (1), sve ana posveta zastave (1). Dok ak 23 plakata najavljuju cirkuske i zabavne predstave, 31 plakat odnosi se na sve prethodno navedeno, od ega poneato izlazi izvan podru ja kulture. Politi kih je plakata 38 i oni su, s obzirom na povijesne dogaaje i politi ke promjene, vrlo raznoliki. Prvi plakat u kategoriji komercijalnih plakata tiskan je 1889. i najavljuje gospodarsku izlo~bu. Veina gospodarskih plakata odnosi se na najavu izlo~aba, velesajmova, ali se javljaju i plakati kao reklama za tvornicu ili proizvod neke od njih. Plakati se mogu motriti i u odnosu na koli inu obavijesti koje nose. Jedan dio plakata nosi osim osnovne obavijesti i razli ite vrste reklama, a to su na prvom mjestu plakati koji najavljuju cirkuske predstave, potom filmski i kazaliani plakati. Komercijalni ili gospodarski plakat ve sam po sebi predstavlja reklamu, a politi ki plakat nosi samo jednu obavijest, ist od bilo kakvih natruha gospodarstvenoga komercijalizma i reklamerstva. Tablica 2. Plakat s osnovnim i pridru~enim obavijestima i reklamama Plakati na kojima je samo osnovna obavijest38Plakati na kojima je osnovna obavijest te dodatne obavijesti vezane uz nju247Plakati na kojima se uz osnovnu obavijest javljaju korisne obavijesti i reklame16Ukupno primjeraka301 Posebnu zanimljivost predstavlja razvrstavanje plakata s obzirom na to je li njihov tekst jednojezi an, dvojezi an ili viaejezi an. Jezi na raznolikost u Osijeku u 19. i 20. stoljeu odrazila se na plakatu. Neki su pisani samo na hrvatskom, neki na njema kom, neki su dvojezi ni hrvatsko-njema ki, hrvatsko-maarski, hrvatsko-srpski (pisani irilicom) i viaejezi ni hrvatsko-njema ko-maarsko-srpski, hrvatsko-njema ko-srpski, hrvatsko-srpsko-njema ko-francuski. Tablica 3. Podjela plakata prema jezicima na kojima su tiskani Jezik TemaJednojezi niDvojezi niViaejezi niNJHMH-NjH-MH-SH-S-Nj-MH-Nj-SH-S-NJ-FKazaliani575426121123Filmski611071Prigodni423431Cirkuski zabavni131923Politi ki3431 latinicom i irilicom38Gospodarski732 latinicom i irilicom3 latinicom i irilicom*Jezici su ozna eni po etnim slovom H(hrvatski), Nj(njema ki), M(maarski), S(srpski), F(francuski). Iz tablice 3. vidljivo je kako je na njema kom jeziku najviae kazalianih plakata, a i da je meu dvojezi nima najviae hrvatsko-njema kih plakata koji najavljuju cirkus ili neki zabavni program. Broj ano relativno mala kategorija komercijalnih plakata pisana je jednojezi no, dvojezi no, ali i viaejezi no. Treba spomenuti da od 301 plakata ima i autorskih. Po jedan plakat potpisuju Maksimilijan Vanka i V. Tulovi, po dva plakata Marijan Detoni, Zvonimir Agbaba, a etiri plakata J. Roch. Tematske i stilske zanimljivosti pojedinih plakata Ako se motre tematsko-sadr~ajna i stilska obilje~ja pojedine skupine plakata, mo~e se rei da je meu njima velika skupina onih koji samo zrcale dogaaje, prilike iz svojega vremena, ali da ima i onih kojima treba posvetiti viae pozornosti zbog nekih njihovih odlika koje ih izdvajaju i ine zanimljivijima od drugih. Najstariji plakat iz kazaliane zbirke pisan je na njema kom jeziku i potje e iz 1816. godine. Za razliku od nekadaanje kazaliane cedulje ili najavnog oglasa koji se nisu bitno razlikovali od novinskih oglasa, nastaje novi oblik - kazaliani plakat. Kazaliani plakati predstava neposredno nakon osnutka osje koga HNK uglavnom nisu sa uvani. Svega ih se nekoliko o uvalo u zbirci kazalianih plakata i tiskopisa Oskara Friml-Antunovia, toga neumornoga sakuplja a osje kih kazalianih plakata i tiskopisa.  Zajedno s drugim svojim zbirkama, meu kojima je najva~nija zbirka tiskopisa tiskare Divald, prodao je i kazalianu zbirku osje kom Muzeju Slavonije gdje se i danas nalazi pod imenom Plakati osje kih predstava HNK iz god. 1907.-1909. Tri najstarija kazaliana oglasa iz te zbirke potje u iz 1808., 1816. i 1826. godine. (Muci, 2010.:95) Za kasnije kazaliane sezone plakati su u najveem broju sa uvani. Meu najstarijima vrijedan je isticanja sve ani plakat kojim se najavljuje umjetni ki program prigodom otvaranja osje koga Hrvatskoga narodnog kazaliata: Zaj eva uvertira Gundulievoj Dubravci, dramske ilustracije Bukov eva zastora iz pera Milana Ogrizovia Slava preporoditeljima, te prvi in Smetanine opere Prodana nevjesta (Bogner-`aban, 1997., 18.-19.). Taj je sve ani plakat otisnut u  Prvoj hrvatskoj dioni koj tiskari, nacionalnoj jezgri, utemeljenoj i osnovanoj da bi se u njoj tiskao prvi dnevni list na narodnom jeziku  Narodna obrana 1902. godine" (Vinaj: 2008.). Plakatima se najavljuju klasi na djela, suvremeni autori, hrvatski i nehrvatski skladatelji. Mogu se itati naslovi od kojih evo tek nekih: Nevjerni Tomo, Petar Zrinski, Barun Trenk, Z"XZxz~  J BTpeZhJhL3CJaJhJh NCJaJ!jhJh10JCJUaJhJh ICJaJhJhU!CJaJh AhU!CJaJh Ah NCJaJh Ah ACJaJhhJ5 h N5hhVu5hVuCJaJhU!h[C 5 hU!hVuhU! hU!hU!hU!hU!5hU!hVu5#Zz pr@f$dh`a$gd6I$dh`a$gdFdhgd $dha$gdF $dha$gdU! $dha$gd&WO $dha$gdU! $dha$gd NnT|npr:<@LFJdfhj~º|tmffff^hh>6 h6Ihr= h6Ih6Ihh6I6h6Ih6I6 h6I6hhr=6hhr=6>*h6I hhF hhL3hh5 hr=5hhr=5 hhr=h Ah NCJaJhJhU!CJaJhJhCJaJhJhe_CJaJhJh ICJaJ$024DZ,>B\^`  26pr| hBUh$hBUh$6hBUhL36hF hBUhL3hBUhF6hBUh16hBU hBUhF hBUh1 h6IhL3h6I h6I6 h6I6>* hh>hhF6hhr=6hh>6hh>6>*.2^``$V%'b.n024*6899 $dha$gd$dh`a$gd$$dh`a$gdBU$dh`a$gd&WO $dha$gd N$dh`a$gdF 8>@HJ\^`vJ(fjz !!j""$$h$l$t$|$~$$$$$$$$$V%Z%\%n%%%F'J'l'n''''μμ븼븱뼪êê hBUhHQ hBUh hBUh>h [ hBUhRhHQ hBUh8g hBUhw hBUh nhBU hBUhg uhF hBUh$ hBUhL3 hBUhBU@''(())))8*V* ,,.,B,F,,,-^---:.L.`.b.~////B0n000000.101L11111222&3,333Z4\4n4p4x4z4~4444455(6ƾƲƲƲƮƮƮƮƮ hBUhQh [hhhAhBUhL6hBUh$6 hBUhL hBUhHQhF hBUhdd/hBUhdd/6 hBUh$hHQ hBUh hBUhR?(6*6x8899999:::: ;";<;<B<J<U<Y<Z<n<p<<<<<<>>n@@@$A&A4AhAAAAAXB^BfBtBCDNDDDDDD.EEEEEEEFF F"FBFžh3rh=v5h3rh3r5 hBUhj hBUh3rh>h3rhF hBUhM/L hBUh$ hh>hBUh>5h hBUhQ hBUh>A9999<?jALDNDDDEEF FBFJF$(($Ifa$gd#$(($Ifa$gd#$a$gdQdhgd3r $dha$gd> $dha$gdJFLFjFpFtd$(($Ifa$gd#$(($Ifa$gd#zkd$$Ifl08  t0644 laBFLFNFjFrFtFFFFFFFFFGG G"G$G&GHdHvHxHHHHhJJKKdKzKNNNNNNNNPP$Q*QTVTTTUUUVVV*V4VTVXVVVVhj:h5 hBUhj: hBUh hBUh# hBUhjhj:h;A hBUhQ hBUhM/L hBUh3rh>h3rh3rh=v5h3rh3r5 hBUh=v=pFrFFFtd$(($Ifa$gd#$(($Ifa$gd#zkdd$$Ifl08  t0644 laFFFFtd$(($Ifa$gd#$(($Ifa$gd#zkd$$Ifl08  t0644 laFFFFtd$(($Ifa$gd#$(($Ifa$gd#zkd,$$Ifl08  t0644 laFFG Gtd$(($Ifa$gd#$(($Ifa$gd#zkd$$Ifl08  t0644 la G"G$G&GHdKOPRVVV||qqqqqqqq $dha$gd>$a$gd=vzkd$$Ifl08  t0644 la VVVWWfWWWWWX.XDXLXnXpXxXzX|X~XXYYYYYY"Z\ \"\$\&\(\\\\\\&]>]@]P]R]T]V]Z]\]b]轹ծΣhp&h'CJaJhp&hjCJaJhp&hCJaJ hBUhhp& hBUh\h\h'jh'0JU hBUhj hBUh#h'%^ hBUh'%^hhj: hBUhhj:h5hj:hj:50VVWWWWdzkdt$$Ifl0#\ t0644 la$(($Ifa$gdQ$(($Ifa$gdQWWDXJXtd$(($Ifa$gdQ$(($Ifa$gdQzkd$$Ifl0#\ t0644 laJXLXpXxXtd$(($Ifa$gdQ$(($Ifa$gdQzkd2$$Ifl0#\ t0644 laxXzX|X~XY$\&\(\\\||qqii^U $Ifgd# $dha$gd#$a$gd# $dha$gd$a$gdzkd$$Ifl0#\ t0644 la \\\] ]"] $$Ifa$gd $Ifgd#"]$]&],]<0$$If]^a$gd $$Ifa$gdkd $$Ifl4rp t"$`8p\  t0$44 l / aytp&,]0]4]>]F]N]`]n]]]]]]]]]]]]]]$$If]^a$gd#$If]^gd#Ffj $$Ifa$gd$$If]^a$gdb]d]h]j]p]r]t]v]z]|]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^ ^ ^^^^^"^(^*^,^L^N^P^R^T^X^\^h^l^n^p^^^^^^^^^^^^^^^^^ hBUhj hBUh\h'h\5h'h5 hBUhhp&hCJaJhp&hp&CJaJN]]]]]]]]]]]]]]] ^^^^^^^Ffm $$If]^a$gd#$If]^gd#Ff $$If]^a$gd#^ ^"^$^*^,^N^R^V^X^^^`^b^d^f^h^n^p^^^^^FfG$If]^gd#Ff$$If]^a$gd#$$If]^a$gd#^^^^^^^^^^^^^^^^^^^_*_,_0_$If]^gd#Ff$$If]^a$gd#$$If]^a$gd#^^^^^^^^^_*_,_._0_D_\_^_`_b_*`,`.`F`L`^`d`l`````` a abjbtbbbb.cnccddndpdd e eeedhhhź鯶鶯騶領 hBUh( hBUh@hBUh@5hBUh`5 hBUh@F hBUhp&hp&hp&hp&CJaJhCJaJhp&hCJaJhp&OJQJ^J hBUhj hBUh hBUh\h'h\560_D_\_^_`_*`,`.`bddndpdfgnrHsn$dh7$8$H$a$gd dhgdp& $dha$gd@ $dha$gd$a$gd\Ff/$$If]^a$gd#$$If]^a$gd#hhhhhii2iLiNibiji|iiiiiii0j2jNjPjRj`jvjjjjjjjjj(k*kxkzkkk4lJlLldlfllllmm*mmmmȾha (PJnHtHh 6PJ]nHtHh1&h 6PJ]nHtHh1&h PJnHtHh PJnHtHh B*PJnHphtHh1&B*PJnHphtH!h1&h1&B*PJnHphtH hBUh@hp&5mmmmmmmmmnnn.n:nDnXnnnn8oxooooo p8ptpppppppqqq2rNrhrrrrrrrssssssstJͺͶͺͺ͕͕Uhv@ hBUh`hOh@6 h?h( h?h@hO hBUh(hBUh@6h hBUh@ha (hp&ha (h@PJnHtHha (PJnHtHh1&ha (PJnHtH:latarevo zlato, Djeca kapetana Granta ("u 3 sata poslijepodne uz sni~ene cijene ), Ljubimac gospodja (takoer  u 3 sata popodne uz sni~ene dramske cijene ) Barun Ciganin, Grani ari, Dundo Maroje, Gospoda Glembajevi, Bez treega itd. Niz, koji ovdje nije u potpunosti donizan, okon an je plakatom iz 1945. koji najavljuje `okicu Ilije Okrugia, igrokaz iz pu koga ~ivota. Neki od plakata najavljuju i razna gostovanja. Kazaliani su plakati dakle bili takoer jedan od vrijednih i rijetkih izvora za rekonstrukciju kazalianoga repertoara, a time i kazaliane povijesti. Na plakatima se pojavljuju i ovakve prakti ne obavijesti: "Tramvajske karte mogu se kupiti na dnevnoj i ve ernjoj blagajni. Mjesta u kolima nakon predstave zajam ena su polaznicima kazaliata" (Najava Koatane iz 1921. godine). Promjene naziva osje koga kazaliata odraz su politi kih promjena, ato se vidi i u jeziku plakata. Tako se prelistavajui kazaliane plakate dvadesetih godina proaloga stoljea, uo ava kako je plakat od 24. IV. 1921. posljednji koji joa nosi naziv Hrvatsko narodno kazaliate u Osijeku, jer ve u sljedeem plakatu od 27. IV. iste godine naziv glasi samo Narodno kazaliate, bez dotadaanjega stalnoga hrvatskoga atributa (Muci, 2010.:215). Kazaliani plakat 19., a posebno 20. stoljee utire put danaanjem plakatu. Kazaliani plakat ima izrazitu informativnu, tj. referencijalnu funkciju jer su na njima svi podatci o kazalianom dogaaju. S vremenom se dio tih obavijesti kao i reklama premjeata na kazaliane programe. Filmski su plakati, ~elei privui publiku novotariji, likovno bili zanimljiviji i atraktivniji od kazalianih. Osje ani su prve filmske predstave pratili na }itnom trgu (danaanji Gajev trg) 1903. godine. Od te godine Dragutin F. Lifka oglaaava Edisonov ideal efektno-bioskopsko kazaliate za prikaz senzacionalnih dogaaja u ~ivim slikama i prirodnim bojama i veli ini. Projekcije su davane u Lifkinovu paviljonu, uz vlasnikovo tuma enje velike senzacije. Najstariji osje ki filmski plakat "Elektro Bioskop kazaliate, novouredjeni i popravljeni donosi raspored predstava za srpanj na hrvatskom i njema kom jeziku, meusobno, odvojeni secesijskim ukrasom." (Vinaj, 2008.) Prve kinopredstave bile su u osje kim hotelima, u gostionici, u zgradi i vrtu Hrvatskoga narodnoga kazaliata. Na plakatima se kasnije vide imena kinematografa Urania, Apollo, Royal, Slavija. Neki kinoplakati mame predstavljajui i reklamirajui filmove: "Velika predstava na }itnom trgu. U vlastitom ogromnom aatoru u koji stane 2000 osoba. Osobito je to i najmodernije poduzee u svojoj struci i posvema prema sadaanjosti. Glazbu sviraju 30 momaka. Samo sa najboljim i dra~estnim novostima." (Vinaj, 2008.) Filmovi se najavljuju neobi no atribuirani: Premijera velebnog alagera; Jezovita kriminalna filmska igra, Monumentalni velefilm; Napetost radnje nadmaauje sva o ekivanja; Drama u 7 kolosalnih inova; Grandiozna vesela igra; Najslavniji velefilm; Najvee filmsko djelo Svijeta. Sve je prepuno hiperboliziranih izri aja ato dovodi do pompoznosti stila reklama za filmove. Ponegdje se daju i neke odlike filma: Velika luksuriozna inscencija; Grandiozna oprema i arhitektura; Film temperamenta ambicije i velikih zapletala, a nerijetko se daje i kratak sadr~aj. Kao primjer mo~e se navesti sadr~aj filma  Puatenica : "Nadina ker engleskog baruna vrlo je prpoana i ne mo~e da stiaa svoju vrelu cigansku krv, koju je od majke naslijedila. Tra~ila je pustolovine i naala ih je. Trebala se udati za svoga bratu eda no on joj nije odgovarao njenim romanti nim hirovima. Slu aj je navede na nekog vrsnog in~inira, koji ju je nakon zmijina ujeda spremio u gorsku kolibu, gdje ju je njen hranitelj naaao, koji je situaciju krivo shvatio i prisilio na vjen anje. Sada tekar zapo inje naaa zanimiva pri a kako se stvar razbistrila ato emo viditi kod: Predstave u srijedu u 7 i 9 i etvrtak u 3, 5, 7 i 9." (Puatenica vrlo zanimiva i napeta drama u 5 inova, Slavia-kino d.d. 8. i 9. svibnja 1926.) Takav ilustrativni citat nije rijetkost na tadaanjim filmskim plakatima. Danas takva reklama za film izaziva smijeh jer tako heperbolizirana grani i s ironijom budui da je emotivna napetost prenaglaaena i smijeano pretjerana tako da je izraz kojim je prepri an sadr~aj filma u cijelosti emfati an. Na plakatima su upozorenja: "Za vrijeme predstave ulaz strogo zabranjen. Po etak ta no u10 sati prije podne", kao i obavijest "da su cijene sni~ene". Uz film Skandal u Parizu u ljetnom kinu u vrtu Grand hotela piau obavijesti: Ulaznine: kod stolova 12 i 10 Din, stolice 8 Din. Nitko nije obvezan da troai.  Puaenje dozvoljeno. Predstave i u slu aju nepovoljnog vremena. Sredianja je obavijest okru~ena reklamama za zabavu, krzna, novine, sapun i joa poneato. A reklamira se i ORIOZ - opi reklamni i oglasni zavod. Reklama, o igledno je, pronalazi svoje mjesto na plakatu. Zanimljivi su i naslovi filmova Tragedija bludnice, }ene koje nesmiju ljubiti, Ona hoe njega (Mlade~i ispod 16 godina zabranjeno). Oh, te proklete ~ene, Bijela hanuma, Zlatni krevet, Kako se hvataju mu~evi, Hou samo nju, }ena sa najljepaim nogama, Tajna rasprava. Kao kuriozitet mo~e se navesti plakat kinematografa Slavija: Majstor Svijeta, velefilm po romanu Wernera Scheffa. Zatim slijedi obavijest uz fotografiju Stjepana Radia: i kod svih predstava veli anstven sprovod voe hrvatskog naroda Stjepana Radia, jedini autorizirani film snimljen s 4 kamere koji sprovod prikazuje u svim fazama. Nepoviaene cijene a potom slijedi: Nastavak natje aja za najljepau donjograanku. Natjecateljice se mogu besplatno slikati u atelieru `oatari. Prigodni su plakati vrlo raznoliki. Najavljuju koncerte, izlo~be, plesne zabave, krabuljne plesove, otvaranje pu ke kuhinje i restorana Srijemski podrum, ija se godianjica rada duhovito reklamira: Opasnost prijeti! Halleyev komet pribli~uje se sve viae naaoj zemlji. Dne 1. svibnja u nedelju Sremski podrum Dakle pozivaju se graani nai spas od pada kometa u prostoru navedenoga restorana. Zanimljivi su plakati na kojima dominira slika, a jedan se primjerice odnosi na Tjedan borbe protiv tuberkuloze. Na plakatu piae samo Tjedan borbe protiv tuberkuloze. Na slici je most s malim goliaavim dje akom. Ispod mosta stoji rije  BCG i mnogo kri~eva. Tuma i se da jedino "bese~iranje "spaaava dijete od tuberkuloze i sigurne smrti. Zanimljiva je i intervencija na plakatu. Netko je rije  BCG pretvorio u BOG (ato je,dakako, navodilo na posve druk iju konstataciju). Zasebnu potkategoriju prigodnih plakata ine oni koji najavljuju cirkuske predstave i zabave. Plakati su dvojezi ni i obznanjuju naziv cirkusa, vrijeme ostanka u gradu i imena vlasnika cirkusa sna~nih ljudi, neobi nih ~ena, krotitelja ~ivotinja, umjetnika na trapezu i drugih. Posebnost ine plakati na kojima se veli a tjelesna snaga primjerice I. Zaikina te V. Bo~ia. Tako se, primjerice, najavljuje: 1. Savijanje gradj. traverze 1920 kg na ledjima I. Zaikina. 2. Zaikin lomi na svojim ramenima telegrafski stup, 3. savijanje kvadratnog ~eljeza na ramenu i druge atletske produkcije (Po asne ulaznice ne vrijede.) U komercijalnim plakatima veliku ulogu ima slika. Poznati su plakati-reklame za kalodont: Uzmi Sargov kalodont protiv zubnog kamenca. Iznad lika nasmijeaenoga dje aka stoji napisano: `to prije to bolje, a ispod slike: Sargov kalodont suzbija zubni kamenac. Verbalni i slikovni dio ine trodijelnu kompoziciju. Prvi je tekst uvod, najava, slika dje aka s osmijehom zaplet, a posljednja poruka rasplet. Elida favorit sapun reklamira ~ena u donjem rublju i natika ama s potpeticama te s ogledalom u ruci, a na vrhu plakata itamo: Za lijepe ~ene Elida favorit sapun. Ta je reklama posebna po tome ato je prva i jedina iji je tekstualni dio izrazito sa~et, sveden samo na tekst "za lijepe ~ene Elida sapun". Preko cijeloga je plakata realisti an lik zanosne ~ene - pred zrcalom u (pretpostavlja se) jutarnjoj oskudnoj odjei, odnosno rublju i u natika ama s potpeticama. Polo~aj njezina tijela, a osobito izraz lica zamjena je za neispisani tekst reklamne poruke. Pritom Elida preuzima sva neizre ena zna enja. Po tome je taj propagandni plakat, nastao oko 1920. godine, prete a danaanjih reklama. Posebnu kategoriju ine politi ki plakati, koji zapravo postoje od same pojave plakata. Svaka je vlast, kao i oporba, javna ili ilegalna, plakatom obznanjivala svoje ideje, predstavljala programe, manifeste, zabrane, objave i dr. Neki su povijesni dogaaji promovirali ulogu plakata. "U ovom kontekstu treba podsjetiti na ulogu Oktobarske revolucije koja je stvorila ideoloake pretpostavke za pojavu sna~ne, osebujne politi ke propagande& Politi ki plakati koji se oblikovno temelje na sintezi konstruktivizma i teoretskih postavki suprematizma, u svoj e komunikacijski vokabular unijeti elementarne geometrijske likove, sa~etu i jasnu novu tipografiju, fotografiju i fotomonta~u." (Kavuri, 2001.:8) Politi ki se plakat ~eli obratiti ne samo ciljanoj skupini nego cjelokupnom stanovniatvu. Obraa se, dakle, ljudima razli itoga obrazovanja, pa i nepismenima. Stoga politi ki plakat, pa tako i hrvatski, osje ki, slijedi poznate, uglavnom grafi ki konvencionalne i nemaatovite stereotipe. Neovisno o politi kom "predznaku" ili "boji" plakata, svatko se slu~i svojim simbolima i obrascima da bi govorio sli nom retorikom. Verbalna je informacija uglavnom svedena na najnu~nije (Kavuri, 2001.: 10.). Plakati svojim izri ajem nose odreeni emotivni naboj, ali kako se tekstom izravno poziva i proziva recipijent, mo~e izazvati i negativne emocije  strah, inat, otpor. U obi no kratkim tekstovima politi kih plakata izra~ena je konativna funkcija. Poruka je usmjerena na recipijenta. Na takvim se politi kim plakatima esto rabi imperativ, npr. Povrati puake i streljivo iz 1918. godine. Obraenje u gramati ki drugoj osobi ima uopeno osobno zna enje. Retorika politi koga plakata i na in izra~avanja bili su sli ni nakon obaju svjetskih ratova. Nakon Drugoga svjetskoga rata "Jugoslavija je, pa s njom i Hrvatska uala u razdoblje vladavine ideologije socijalisti kog realizma. & Plakat je u takvom sociokulturnom kontekstu naaao punu primjenu. Plakatom se oglaaavalo sve: od radnih akcija, ~etve, sjetve, cijepljenja protiv zaraznih bolesti, sportskih sletova i natjecanja, prvih poslijeratnih izlo~ba, kazalianih predstava i raznih drugih kulturnih priredaba pa sve do prvih uspjeha tek pokrenutoga gospodarstva i rezultata graditeljske obnove. Imajui na umu glavninu novoformirane populacije kojoj se obraa 'jasnoa' plakata ato je proizaala iz sprege sadr~aja i forme, bila je potrebna propagandi da bi postigla uvjerljivost." (Kavuri, 2001.: 10/11.) Tekstualni je dio poruke kratak, a posti~e se slovnim znakom razli ite veli ine, oblika, boje i rasporeda najva~niji, udarni dio poruke pisan je uglavnom velikim tiskanim slovima i u srediatu je plakata pa tako i pozornosti. Izri aj je uglavnom konvencionalan. Na tim je plakatima takoer zamjetno informativno obraanje recipijentima, ali je u tekstu plakata na kojem se vide ruaevine: Izgradimo opustoaenu domovinu! ubla~eno uporabom mno~ine. Tiskana plakatirana rije  o igledno je bila oduvijek sna~nim komunikacijskim sredstvom te nezaobilaznom sastavnicom proalosti, pa tako i one osje ke. Kako je vrijeme protjecalo, ta rije   postaje sve dotjeranija, likovno bogatija, sadr~ajno domialjatija i stoga mona, iznimno mona (Vinaj, 2008.). Kako je napredovala tiskarska tehnika, i plakat se mijenjao, obogaivao, usavraavao, ali i osna~ivao svoju funkciju masovnoga prenoaenja obavijesti, i one osnovne, ali i konotativne obavijesti, od umjetni ke poruke pa sve do one pouzdano znanstvene. LITERATURA Ani, Vladimir (2006.) Veliki rje nik hrvatskoga jezika.Zagreb: Novi Liber. Bagi, Kreaimir (2007.) Figurativnost reklamnog diskursa, U: Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika. Jastrebarsko: Naklada Slap, Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje. Bogner-`aban, Antonija (1997.) Kazaliani Osijek. Zagreb: AGM, Osijek: Hrvatsko narodno kazaliate. Katni-Bakarai, Marina (2001.) Stilistika. Sarajevo: Nau na i univerzitetska knjiga. Kavuri, Lada (2001.) Stoljee hrvatskog plakata. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Kabinet grafike. Kova evi, Marina, Badurina, Lada (2001.) Raslojavanje jezi ne stvarnosti. Rijeka: Izdava ki centar. Muci, Dragan (2010.) Prvih etrdeset godina. Hrvatsko narodno kazaliate u Osijeku 1907.-1941. Osijek: Matica hrvatska Ogranak Osijek, Filozofski fakultet u Osijeku. Richards, Morris (1971.) Uspon i pad palakata. Beograd: David and Charles, Revija NIP Borba. Vinaj, Marina (2008.) Plakat za plakat (predgovor i katalog izlo~be osje koga plakata u Muzeju Slavonije Osijek). Old posters of Osijek Key words: theatre poster, film poster, political poster, commercial poster, Osijek, Museum of Slavonia, 19-20th century  Plakat za plakat  izlo~ba osje koga plakata postavljena u Muzeju Slavonije Osijek u Osijeku 2008. Autorica je predgovora i kataloga izlo~be Marina Vinaj.  Kao viaejezi an plakat odreen je onaj koji i najmanji dio obavijesti oglaaava na viae jezika.  Danas se kazaliani program smatra "malim ~anrom". On osim referencijalne, informativne funkcije mo~e imati i estetsku i tada sam postaje umjetni ka injenica i kao takav prerasta ~anrovsko ograni enje i nagovjeauje novu stilsku markiranost (Katni-Bakarai, 2001.:67).     PAGE  PAGE 12 ʶܶ޶248RVƷȷܷ$&(>JN`j,Bln̺Vjȼڼ "$LļԼͼ帱h1&ha (PJnHtHha (PJnHtH hBUhOha (hBUhuJh6 hO6hI' hBUhuJhhBUh(6hO hv@6 hBUh(hv@ hBUh@hBUh@68n4 &rV$dh`a$gdi6 $dha$gd m$dh`a$gd(a$dh7$8$H$`a$gd1dD$dh7$8$H$a$gd1dD $dha$gd"4Z\jxz|Pfvx:LV̼߼̼}v}o}g}g}hBUhuJh6 hBUh1dD hBUh( hBUhuJhh1dDh(aPJnHtHjhBUh(a0JU hBUh(ah1dDPJnHtHh1&hI'PJnHtHh1&ha (6PJ]nHtH$h1&ha (56PJ\]nHtHha (PJnHtHh1&ha (PJnHtHhI'PJnHtH(J\pt8:rz dl ^`2B0>z02hn໳ггггггг໬ФФ笤ФФФhBUh6 hBUhhBUh4H6 hBUh4H hBUh1dD h1dDh1dDhBUh(6hBUh<6 hBUh<h1dD hBUh( hBUhuJh hBUh(a@ $,0NRX\bfnrvxz0&6rfhlxTXxX\ PBɳ«ꫳ׳׳³׳׳h mh6hBUh6 hBUhhBUh(a6 hBUh( hBUh hBUh|bh mh mh6 hBUh(a h m6hBUh(6hBUh6@BD":t xz| @ptVt HHZt׿׸ױꦞꭱhBUhy6hBUh|b6 hBUh|bhi6 hBUhy h mhhBUhc 6hBUh(6hBUh(a6hBUh6 hBUh(h m hBUhhBUh6 hBUh9ln68:<68:&(,BHJ`n 糺 hBUh ] hi6hi6 hBUhi6 hBUh1hBUhu6 hBUhuhBUh16hBUhc 6hi6 hBUh|b hBUhy hBUhc CzV b   0&(*@B$0x^`0a$gd[F$a$gd[F$dh`a$gdIzdhgdF$dh`a$gdi6 $dha$gd8z F.&(LN^\^>@4".`fthxN6vb    b     P վhIzh[FhBUh[F6 hBUh[FhFhBUh?t6 hBUh?th_ 'hi6 hBUh ]hBUh ]6KP R r    LNP (*.0(*$&(*BJp  NRTVX24r8:LNѻִѬ樤ֻ֘Ѭ hBUhb h0zh0z h0z6h0zh[FhBUh?6 h?h[F h?h?hBUh[F6 h?hjxZ h?6h?hjxZhBUh[F5 hBUh[F hBUhFhC1ShIzhF94X^BDFtvjlnj$a$gd10x^`0gdA$0x^`0a$gdA$0x^`0a$gdA$0x^`0a$gdL;$0x^`0a$gd[F "VX@BFrtv*hjlnpr8{m{hU!hZ56CJaJh1hZCJaJ!jh1hZ0JCJUaJ h1&hL; hBUhAhZ hA5hAhA5hAhL; hBUhL; hBUhFhF h h ha ( h 6h h[FhBUh?6 h?6h? hBUhb'8Rbdxz*jl¼¼¼±¼Ԫ h1&hL;hZ0JmHnHu hZ0JjhZ0JUjhUh hBUhZhZjhZ0JUh1hZCJaJhZCJaJ#$0x^`0a$gdL;h]hgde_ &`#$gdm+.,1h. A!"#$% b$$If!vh5 5#v #v:Vl t65 5ab$$If!vh5 5#v #v:Vl t65 5ab$$If!vh5 5#v #v:Vl t65 5ab$$If!vh5 5#v #v:Vl t65 5ap$$If!vh5 5#v #v:Vl t65 5/ ap$$If!vh5 5#v #v:Vl t65 5/ a]$$If!vh5\5#v\#v:Vl t65\5]$$If!vh5\5#v\#v:Vl t65\5k$$If!vh5\5#v\#v:Vl t65\5/ k$$If!vh5\5#v\#v:Vl t65\5/ $$If!vh5585p5\ 5#v#v8#vp#v\ #v:Vl4 t$+,5585p5\ 5/ / /  /  / ytp&Z$$If!v h55L5555555 85 85 #v#vL#v#v#v#v#v 8#v :Vl4 t$+, 55L55555 85 / / / /   / ytp&fkd$$Ifl4 p xH<t"$L88 t0$,,,,44 l / aytp&,$$If!v h55L5555555 85 85 #v#vL#v#v#v#v#v 8#v :Vl t$, 55L55555 85 / / /  ytp&Kkd$$Ifl p xH<t"$L88 t0$,,,,44 laytp&$$If!v h55L5555555 85 85 #v#vL#v#v#v#v#v 8#v :Vl t$, 55L55555 85 / / ytp&KkdM $$Ifl p xH<t"$L88 t0$,,,,44 laytp&$$If!v h55L5555555 85 85 #v#vL#v#v#v#v#v 8#v :Vl t$, 55L55555 85 / / ytp&Kkd$$Ifl p xH<t"$L88 t0$,,,,44 laytp&$$If!v h55L5555555 85 85 #v#vL#v#v#v#v#v 8#v :Vl t$, 55L55555 85 / / ytp&Kkd'$$Ifl p xH<t"$L88 t0$,,,,44 laytp&$$If!v h55L5555555 85 85 #v#vL#v#v#v#v#v 8#v :Vl t$, 55L55555 85 / / ytp&Kkd$$Ifl p xH<t"$L88 t0$,,,,44 laytp&,$$If!v h55L5555555 85 85 #v#vL#v#v#v#v#v 8#v :Vl t$, 55L55555 85 / / /  ytp&Kkd$$Ifl p xH<t"$L88 t0$,,,,44 laytp&@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No List4@4 e_Header  p#.)@. e_ Page Numberj@j =v Table Grid7:V0H"H 5] Balloon TextCJOJQJ^JaJ>@2> 1 Footnote TextCJaJ@&@A@ 1Footnote ReferenceH**;mjmj<-=[\rs{ {L/0R0 E J17^EE&'GH!%&589ILM^abvyzU !#]$S% ''R'~''''''"(%(&(8(<(=(>(?((***T*g*l*y*****************************************++ + + ++++++++'+)+++,+/+0+1+2+3+4+7+8+B+C+F+G+I+J+K+L+N+X+d+e+h+i+u+v+x+z+{+|+}++++++++++,,,J-..7.8.w//3F55789:;W<>G?@AEF^GIJKLLM+MXOnPQTS VVXZf[\_`kalabccccccddRee,ff/gggggg5h6h7hh5iEjFjHjIjKjLjNjOjQjRj[j\j]jijjjkjnj00000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000000 0 0 0 0 0 0 @0 0 0 0 0 000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 @0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000 0 000 0 0 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@000@000@000@000@000@0@0@0@0@0@000w//F55789;W<>G?@XOnPQTS`kalabcRee,ff/g5h6hnjZ00g0(00820000p20000@000 2000000000 0l30 00 000000000000000T2000000000@0 %%%%%(T'(6BFVb]^hmBP 8:=>@ABEKSWYZ9JFpFFFF GVWJXxX\"],]]^^0_n;?CDFGHIJLMNOPQRTUVX< !(!!8@0(  B S  ?_! QnjQnjC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter _-1920 kg ProductID6<{} "-BKZ\^dagu{|>F $ L S T [   6>  OVW`|07JPQY &&& '---------.00111)1112233333334*434L4R4S4X475<555556%6\6d6666666 77A7G7N7V7::G;I;<<<<<<q=z=====y>~>>>'?-?/?5?7??E?M?X?_@i@w@|@@@@ArAzAAA&B1B2B>F?H?@@AAEEFF]G_GIIJJKKLLLLMM*M+MWOYOmPoPQQSSTS V VVVXXZZe[g[\\__``jalabbccccccddddQeReee+f,fff.g/ggggg4h7h9hhh4i7iDjFjFjHjHjIjIjKjLjNjOjQjRjkjnjs|LM:R5K=F, V 'R'~''''"(=(* *T***+K@@GHHISNNPPRR__Uddee,fBf7hFjFjHjHjIjIjKjLjNjOjQjRjkjnj-h4h7hFjFjHjHjIjIjKjLjNjOjQjRjkjnj Aug.8gq#6n [C ((sZ '@c !8$1&p&_ 'a ([)G%-m+.9.dd/1L3H5i6j:uU;`<r=>@hA1dD@F[F6IhIJa(JL^KLM/L4 M1MN N&WO PHQC1SjxZ]'%^%_e_RdYeOguJhUhj3j n0:oWq?tg uVu=vyIzy~ A;A>)OL; mU!A F$+-Qv@0z5]` IS24HF|b1 ]< [< wbc ,\I'? 3r?s 0[wO(aBUR!%&589ILM^abvyzR'~''''''"(%(&(8(<(=(T*l*y*****************************************++ + + ++++++++'+)+++,+/+0+1+2+3+4+7+8+B+C+F+G+I+J+K+L+d+e+h+i+u+v+x+z+{+|+}++++++nj@4h4h̃c4h4h  %&'()+,-.012356mj````"`$`*`,`0`2`6`8`x@`>`B`D`F`H`R`T`V`X`Z`^```b`d`h`j`l`n`r`UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialCz8Times Unicode;SimSun[SO5& zaTahoma"1&Pfdj& X5X594dhh2QHP ? N2*TEMATSKE I JEZI NE ODLIKE OSJE KIH PLAKATA AdministratorSmajicOh+'0  0< \ h t ,TEMATSKE I JEZINE ODLIKE OSJEKIH PLAKATAAdministratorNormalSmajic17Microsoft Office Word@(%@oV-@rJX@CgX՜.+,0$ hp  Filozofski fakultet5h' +TEMATSKE I JEZINE ODLIKE OSJEKIH PLAKATA Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FQgData |1TableOWordDocument.<SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q