Naslov
Izvori Kotruljevićeve filozofije prirode u "De navigatione" (1464)
(Aaa)

Autori
Balić, Davor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Mediteranski korijeni filozofije 5 / Brčić, Marita ; Matijević, Mira ; Babel, Krešimir - Zagreb : Split : Hrvatsko filozofsko društvo ; Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 2011, 21-21

ISBN
978-953-164-155-5

Skup
Mediteranski korijeni filozofije 5

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 24.03.2011. - 26.03.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Benedikt Kotruljević

Sažetak
U trećoj knjizi svojega spisa "De navigatione" ("O plovidbi") dubrovački ranorenesansni mislilac Benedikt Kotruljević (oko 1416-1469) posvetio se temama iz filozofije prirode. U zasebnim poglavljima spomenute knjige tako je, primjerice, obradio: postanak, broj i vrste vjetrova, dúgu, halo, munju, dvanaest znakova Zodijaka, nazive i svojstva sedam planeta, solsticije i ekvinocije. Zbog Kotruljevićeve usmjerenosti na ove teme i zbog godine nastanka njegova rukopisa (1464), Ivica Martinović je još 2000. godine zaključio da s trećom knjigom spisa "O plovidbi" »započinje blistava hrvatska dionica renesansne prirodne filozofije.« Da bi potkrijepio svoje opise meteoroloških i astronomskih pojava, Kotruljević se, očekivano, pozvao i na stajališta brojnih pisaca. U svojem ću se izlaganju usmjeriti upravo na izvore njegovih prirodnofilozofskih gledišta. Naime, svojim izvorima Kotruljević se koristio na različite načine, zbog čega ih je u trećoj knjizi spisa "O plovidbi" moguće razvrstati u tri kategorije. U prvu kategoriju spadaju izvori kojima se Kotruljević koristio neposredno, znači oni o čijem nas je nauku obavijestio zahvaljujući vlastitu uvidu u njihove spise, a u drugu spadaju izvori kojima se koristio posredno, znači oni o čijem nas je nauku obavijestio posredstvom spisā kojima se služio. U treću, pak, kategoriju spadaju izvori koji se, ovisno o Kotruljevićevu pristupu, mogu uvrstiti ili u prvu ili u drugu kategoriju: u nekim slučajevima Kotruljević se oslonio na neposredan uvid u njihove spise, a u nekim slučajevima se oslonio na spise posrednikā. U neposredne izvore, a kojih je desetak, spadaju, primjerice, Ptolemej, Vergilije i Albert Veliki, koji je i najčešći izvor treće knjige spisa "O plovidbi", te talijanski pjesnik i Kotruljevićev suvremenik Antonio Panormita (Antonio Beccadelli, 1394-1471), dok u posredne izvore, a kojih je tridesetak, spadaju, primjerice, Anaksimandar, Heraklit, Empedoklo, Aristotel, Platon, Teofrast i Seneka. Od izvorā, pak, koji spadaju u treću kategoriju izdvajam crkvenog naučitelja Izidora iz Sevilje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA