Naslov
Reforma međunarodnog monetarnog poretka : tečajna politika za 21. stoljeće
(Reform of International Monetary System : Exchange Rate Policy for XXIth Century)

Autori
Kordić, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Novac i ekonomski rast: Monetarna politika ekonomskog rasta i zaposlenosti

Urednik/ci
Jakovčević, Drago ; Lovrinović, Ivan ; Radošević, Dubravko

Izdavač
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2011

Raspon stranica
131-145

ISBN
978-953-6025-42-8

Ključne riječi
tečajni režim, post-brettonwoodski sustav, financijska kriza, G-20, G-zero
(exchange rate regime, post-brettonwoods, financial crisis, G-20 ; G-zero)

Sažetak
Analizirajući nacionalne tečajne politike, jasno je kako nema jedinstvene preporuke za „dobar“ izbor, o čemu se polemike vode već nekoliko desetljeća, osobito intenzivno nakon napuštanja brettonwoodskog sustava fiksnih deviznih tečajeva. Nova globalna ekonomska kriza ponovno je otvorila stara pitanja ; kako ona o izboru nacionalnih režima, tako i održavanja globalne stabilnosti na dulji rok. I dok je nacionalnim vlastima sve teže održati povjerenje u valute, na svjetskim tržištima vlada nesigurnost i rastu cijene potencijalnih sidrenih dobara, u prvom redu zlata i srebra. S druge strane, tu su i rasprave o budućem smjeru međunarodne suradnje i potrebom za „novim“ Bretton Woodsom te definiranjem košarice valuta koja bi poslužila kao sidro međunarodnih ekonomskih odnosa. Nakon financijskih kriza s početka 1970ih i napuštanja prakse čvrstih deviznih tečajeva pod kontrolom Međunarodnog monetarnog fonda, nacionalne monetarne vlasti su, barem načelno, imale diskrecijsko pravo odabira tečajnog režima. U praksi je, međutim, to pravo nerijetko bilo ograničeno raspravama i dilemama, pogrešnim odabirima te jačim ili slabijim krizama i usporavanjima gospodarske aktivnosti. Post brettonwoodsko razdoblje tako je donijelo slobodu i suverenost pri izboru nacionalnog tečajnog režima, ali i znatno složenije zahtjeve za ekonomsku politiku. Od početka recesije 2007 godine devizni tečaj ponovno se koristi u konkurentske svrhe za jačanje pozicije nacionalnog gospodarstva (kao i primjerice tijekom 1930ih kada je i okarakterizirana kao politika „osiromaši- svog- susjeda“), što dodatno destabilizira globalnu ekonomiju i stvara bojazan od otvorenih valutnih ratova. Štoviše, iako se baza dogovora žiri na G- 20 zemlje, sve je snažnije mišljenje o G-zero svijetu, u kojem nema vodeće ekonomije, valute ili skupine zemalja koje bi mogle preuzeti ulogu vođe na svjetskoj sceni, što značajno otežava uravnoteženje svjetskog poretka. U ovom radu analiziraju se tri dileme vezane uz odabir tečajnog režima. Prva se odnosi na bojazan od izbijanja otvorenog valutnog rata među najznačajnijim svjetskim valutama te dodatnog produbljivanja nestabilnosti na svjetskim tržištima. Traženje rješenja otvara niz pitanja (kao što su dogovori među najznačajnijim svjetskim gospodarstvima, ali i prethodno (re)definiranje koja su to gospodarstva u ovom trenutku), kao i ono o povratku zlata kao oslonca svjetskog monetarnog sustava. Druga dilema odnosi se na kriterije izbora nacionalnih tečajnih režima, jer je jasno kako u nestabilnom okruženju zemlje nisu sklone niti jednoj od „krajnjih“ varijanti, dok treća dilema analizira očekivane trendove u budućnosti. Zaključak, kao sinteza rada, sumira odgovore na postavljana pitanja te daje smjernice za buduća kretanja i trendove.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA