Naslov
Znanje doktora dentalne medicine i doktra opće medicine o karcinomu usne šupljine
(Knowledge of general dental and general medical practitioners on oral cancer)

Autori
Žaja, Tamara ; Kern, Josipa ; Macan, Darko

Izvornik
Sonda : list studenata Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1333-1647) XII (2011), 21; 19-20

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
doktor dentalne medicine; doktor medicine; znanje; oralni karcinom; edukacija
(general dental parctitioner; general medical practitioner; knowledge; oral cancer; education)

Sažetak
Uvod: Karcinom usne šupljine šesti je po učestalosti među karcinomima u svijetu i broj je u porastu. To je bolest uglavnom muškaraca alkoholičara i pušača starije dobi, no usvajanjem štetnih navika u sve ranijim fazama života javlja se i u mlađoj dobi. Najčešća lokalizacija oralnog karcinoma jest dno usne šupljine, retromolarno područje te ventralna i lateralna strana jezika. Za oralni karcinom karakteristična je visoka smrtnost, što je posljedica metastatskog širenja, ali i kasnog dolaska bolesnika u specijalističku ustanovu. Najčešći je razlog tomu što doktori dentalne medicine i doktori opće i obiteljske medicine ne prepoznaju karcinom i liječe ga neprimjerenim metodama pa time doprinose većem izgubljenom vremenu. Cilj ovoga rada jest saznati koliko doktori dentalne medicine i doktori opće i obiteljske medicine znaju o etiologiji, kliničkoj slici i prevenciji karcinoma usne šupljine. Ispitanici i postupak: Anonimnim anketnim upitnikom ispitano je 100 dr. dent. med. i 100 dr. med. na području Grada Zagreba. Rezultati su statistčki obrađeni. Rezultati: Prosječno znanje o karcinomu usne šupljine posjeduje 49, 22% doktora dentalne medicine i 28, 11%. doktora opće i obiteljske medicine Doktori dentalne medicine znaju 21, 11% više o oralnom karcinomu od doktora obiteljske i opće medicine, što smo i pretpostavili s obzirom da tijekom školovanja više uče o oralnoj patologiji. Trećina doktora dentalne medicine i čak 91% doktora medicine ne provodi prevencijski pregled usne šupljine radi ranijeg otkrivanja karcinoma, jer pregledava usnu šupljinu tek ako se pacijent žali na subjektivne smetnje. Podjednak postotak dr. dent. med. (88%) i dr. med. (85%) smatra da su naučili prepoznati karcinom usne šupljine, a čak 59% dr. dent. med. i 83% dr.amed. ne zna kliničku sliku oralnog karcinoma (P<0, 0002). Podjednak postotak, 96% dr. dent. med. i 95% dr. med., misli da zna pregledati usnu šupljinu, a trećina dr. dent. med. i čak dvije trećine (75%) dr. med. ne zna najčešće lokalizacije karcinoma u usnoj šupljini (P<0, 0001). Procjena rizičnih pacijenata ima nepobitnu ulogu u prevenciji i prepoznavanju oralnoga karcinoma. Na žalost, 67% dr. dent. med. i čak 93% dr. med. (P<0, 001) ne zna rizične čimbenike za nastanak karcinoma usne šupljine, što znači da ne znaju prepoznati pacijenta s povećanim rizikom za nastanak te bolesti. Simptome karcinoma usne šupljine ne zna 89% dr. dent. med. i 97 % dr. med. koji zbog toga neće ni moći posumnjati na tu bolest i uputiti bolesnika odgovarajućem specijalistu. Zaključak: Činjenica da 50, 78% doktora dentalne medicine i 71, 89% doktora opće i obiteljske medicine ne zna osnovno o etiologiji, prevenciji i kliničkoj slici oralnoga, ukazuje na potrebu za boljim obrazovanjem naših liječnika u dodiplomskom obrazovanju i kroz poslijediplomske tečajeve trajnog obrazovanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Dentalna medicina

POVEZANOST RADA