Naslov
Novi antipsihotici i sigurnost pri liječenju
(New antipsychotics and safety of the treatment)

Autori
Mimica, Ninoslav

Izvornik
Psychiatria Danubina (0353-5053) 15 (2003), Suppl 1; S33-S36

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, kratko priopcenje, stručni

Ključne riječi
novi antipsihotici ; učinkovitost ; konvencionalni antipsihotici
(new antipsychotics ; efficacy ; konventional antipsychotics)

Sažetak
Recentna istraživanja potvrdila su daje učinkovitost novih antipsihotika bolja ili jednaka učinkovitosti konvencionalnih antipsihotika, u liječenju shizofrenije i srodnih psihotičnih poremećaja, te su jasno pokazala da novi antipsihotici imaju znatno manji rizik pojave akutnih ekstrapiramidalnih nuspojava i tardivne diskinezije. U skupinu novih antipsihotika tj. antipsihotika druge generacije ili kako su se pak ranije nazivali atipičnih antipsihotika spadaju klozapin, risperidon, olanzapin, kvetiapin, ziprasidon, koji su u nas registrirani, te amisulprid, sertindol, zotepin i aripiprazol koji nisu. U uznapredovalim fazama istraživanja nalaze se još iloperidon, mazapertin, ORG 5222, S-16924, SR-46349, M100907, DU127090, DTA201, sonepiprazol, osanetant, eplivanserin, ampaleks, OSU6162 i drugi. Mnogi od ovih lijekova odavno su već u širokoj primjeni no, jasno, nisu svi dostupni i na našem tržištu. Slijedeći novi antipsihotici trenutno su na raspolaganju za kliničku primjenu u Hrvatskoj: klozapin, risperidon, olanzapin i kvetiapin. Svi lijekovi odobreni za kliničku uporabu moraju biti sigurni. Ipak, sigurnost ne implicira odsustvo rizika. Siguran lijek je onaj koji ima racionalni odnos dobrobiti i rizika , a u odnosu na moguće alternative. Većina po život opasnih neželjenih događaja je rezultat poznatih nuspojava. Kod novih antipsihotika za sad poznate nuspojave koje mogu dovesti do po život opasnih neželjenih događaja su agranulocitoza, dijabetes te produljenje QTc intervala. Kliničko iskustvo europskih psihijatara s novim antipsihoticima, znatno je bogatije od američkog, zahvaljujući klozapinu koji se na ovim prostorima počeo primjenjivati od sredine 1960-tih uz rastuću popularnost sve do 1974. godine. Tada se, nažalost, pojavila tzv. finska epidemija u kojoj je, u prvom valu, umrlo osam bolesnika od agranulocitoze uzrokovane primjenom klozapina. Ovaj događaj rezultirao je povlačenjem ovog izuzetnog antipsihotika sa tržišta mnogih zemalja svijeta, a da do Sjedinjenih američkih država tada nije niti uspio stići. No, sa područja današnje Hrvatske tj. bivše Jugoslavije klozapin nije nikada povučen, nego se dapače pored oralnog donedavno davao i u parenteralnom obliku. Klozapin je svoju ponovnu promociju diljem svijeta doživio 1990. godine, nakon što gaje Američka administracija za hranu i lijekove (FDA) odobrila za kliničku primjenu, doduše, uz strogu kontrolu krvne slike i u ograničenim indikacijama. Danas se, isključivo zbog rizičnog profila nuspojava, klozapin koristi kao antipsihotik druge linije i to za terapijski rezistentne bolesnike, bolesnike s izraženim ekstrapiramidalnim nuspojavama, odnosno s tardivnom diskinezijom, a od nedavno odobrena je njegova upotreba i u shizofrenih odnosno shizoafektivnih bolesnika s izraženim suicidalnim rizikom. Sve je više dokaza koji govore da novi antipsihotici mogu izazvati hiperglikemiju, odnosno novo¬nastali diabetes melitus, tipa II ili čak dijabetičku ketoacidozu.U literaturi se navodi da je relativni rizik razvoja dijabetesa najveći kod bolesnika liječenih klozapinom ili olanzapinom. Stoga, čini se vrlo razumnim rutinski monitorirati razinu glukoze u bolesnika na terapiji ovim antipsihoticima, poradi ranog otkrivanja eventualno novonastalog dijabetesa i prevenciju dijabetičke ketoacidoze. . Vjerojatno svi antipsihotici imaju teoretsku mogućnost povećanja rizika od nagle srčane smrti, no neki od njih znatno češće produljuju QTc interval (preko 500 ms) što onda predstavlja rizični faktor za «Torsade de Pointes» (TdP), malignu polimorfnu ventrikularnu aritmiju povezanu s pojavom sinkope i iznenadne smrti. Najveći rizik za produljenje QTc intervala kod novih antipsihotika postoji prilikom primjene ziprasidona, koji se radi ove nuspojave pojavio sa zakašnjenjem i uz izvjesna ograničenja u primjeni. Zbog ove nuspojave sertindol je povučen s EU tržišta. Kad govorimo o podnošljivosti novih antipsihotika najčešće se spominju hiperprolaktinemija, povećanje tjelesne težine i hiperlipidemija. Hiperprolaktinemija kod bolesnika na novim antipsihoticima, najčešće se javlja kod bolesnika' liječenih risperidonom i amisulpridom, ovisno o dozi. Može biti udružena sa smanjenim libidom, amenorejom i galaktorejom u žena, odnosno erektilnom disfimkcijom i ginekomastijom u muškaraca. Značajan porast tjelesne težine često se opservira uz terapiju novim antipsihoticima, alije zabilježeni?: na terapiji konvencionalnim antipsihoticima. Evidentno je da porast tjelesne težine nije jednak kod svi|j novih antipsihotika. Većina studija se slaže daje porast Ijelesne težine najveći kod klozapina i o lan zap i na, a najmanji kod risperidona i ziprasidona Poremećaj u metabolizmu lipida najčešći je kod bolesnika na terapiji olanzapinom i klozapinom. Često je udružen s povećanjem tjelesne težine i dijabetesom. Novi antipsihotici trebah bi predstavljati prvu liniju izbora kod prve epizode shizofrenije, kod recidivirajućih bolesnika, kod onih koji pate od neprihvatljivih nuspojava postojeće konvencionalne terapije. Baš zbog toga što nam je danas na tržištu na raspolaganju nekoliko novih antipsihotika, a svaki od njih se razlikuje u sigurnosti, podnošljivosti i individualnoj efikasnosti, potrebno je upotrijebiti svo znanje i umješnost da bi se za svakog bolesnika ponaosob odabrala najučinkovitija antipsihotična terapija, uz minimalni rizik i najmanju moguću nelagodu za bolesnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

Napomena
Predavanje održano na The First Croatian Congress on
Psychopharmacotherapy eith international
participation

POVEZANOST RADA