ࡱ> %' !"#$[bjbj4dΐΐT-  @J0zzz8a^DDDDWZi^k^k^k^k^k^k^$bZe^IzSW^zzDD`QQQ zDzDi^Qi^QQV%Y@YD3<:u("'eY U^`0aqYxeOeYYezZQ^^Qae  :INTERKULTURALIZAM U NASTAVI Snje~ana Kragulj, asistentica, U iteljski fakultet u Osijeku Mr.sc. Renata Juki, asistentica, Filozofski fakultet u Osijeku Sa~etak: Autorice promialjaju o temama multikulturalizma i interkulturalizma, a poseban naglasak stavljaju na nu~nost promijenjenih uloga akole, nastave i nastavnika koje su odraz promijenjenih druatvenih okolnosti. Multikulturalni kontekst druatva nastavi upuuje nove zahtjeve na koje ona mora odgovoriti novim rjeaenjima u obliku osposobljenosti u interakcijama s razli itim kulturalnim manjinama, pru~anju mogunosti stjecanja interkulturalnih kompetencija, uva~avajui i poativajui kulture i obi aje pripadnika kulturnih manjina. Interkulturalni izazovi koji stoje pred nastavnicima uspjeano se mogu prevladati raznim oblicima stru nog usavraavanja koje bi im omoguilo stjecanje znanja, vjeatina i sposobnosti potrebnih za uspjeano obavljanje posla u promijenjenim druatvenim zahtjevima. Nastavnik ima sve veu ulogu medijatora i postaje povoljni medij susreta kultura kojima bogati sadr~aje nastave. Autorice naglaaavaju i va~nost medija kao nezaobilaznih pomaga a u odgoju i obrazovanju za interkulturalizam. U istra~ivanju se donose rezultati o odnosu ispitanika prema manjinskim kulturama, poznavanju vlastite kulture, ulozi i potrebnosti stranih jezika u nastavi, spremnosti na suradnju s kulturalno druga ijim te uspjeanost primjene interkulturalnih sadr~aja u razli itim podru jima u kojima dominiraju druatvene znanosti iz kojih se u najveem postotku izdvojila pedagogija (77,03%); prisutnost stereotipa i predrasuda ispitanika prema pripadnicima razli itih nacionalnosti. Posljednji dio instrumenta ispitivao je potrebe i interese ispitanika prema sadr~ajima koje bi oni voljeli vidjeti u akolskom kurikulumu. Najveu su zainteresiranost ispitanika ponudili sadr~aji o spolnom odgoju (79,72%), a odmah iza njega slijede sadr~aji koji bi se bavili pou avanjem o razli itim kulturama i obi ajima (68,92%) ato pokazuje motivaciju ispitanika za bavljenje navedenom problematikom. Na osnovi dobivenih rezultata autorice nude prijedloge i mogua rjeaenja koja bi nastavu u inili uspjeanijom. Klju ne rije i: interkulturalizam, nastava, nastavnik, odgoj, obrazovanje, odgojno-obrazovna ustanova UVOD U multikulturalnom okru~enju, zasnovanom na idejama pluralizma i interkulturalizma, va~nu ulogu ima i odgojno  obrazovni sustav. Mladi su u srediatu multikulturalnog obrazovanja i odgoja koje nije vezano samo uz akolu pa se iz toga razloga tra~i uspostava i razvoj odnosa i na drugim podru jima obrazovanja koji e, zajedno sa akolskim, osigurati dovoljno znanja, vjeatina i iskustva prilikom stupanja u odnose s brojnim kulturalnim razli itostima. Shvaajui multikulturalizam kao djelovanje razli itih kultura unutar iste zemlje ili regije, a interkulturalizam kao dijalog izmeu tih kultura u kojemu su prisutni susret, pro~imanje, meusobno uva~avanje i bogaenje razli itih kultura bez obzira na etni ku veli inu njezinih nositelja. ( a i-Kumpes, 2004., Nin evi, 2009.) Osobito je va~no napomenuti da je uloga obrazovne zajednice takva da ima zadatak pou iti o znanjima i vrijednostima, ali i o odreenim sposobnostima kroz interakciju. Ovakva vrsta pristupa zahtijeva suradnju s brojnim partnerima izvan akole. Uo avamo, da kada se govori o interkulturalizmu, viae se govori o obrazovanju za interkulturalizam, negoli o odgoju za interkulturalizam, a ovo je drugo svakako va~nije.  Interkulturalno obrazovanje se u akolovanju mlade~i prvenstveno mora usredoto iti na interakciju, ne na apstrakciju. Valjalo bi govoriti o interkulturalnom u enju prije nego o interkulturalnom obrazovanju. (Perotti, 1995, 78) Nastava uklju uje i jedno i drugo i predstavlja kamen temeljac u kojoj u enici uo avaju i shvaaju odnose koji po ivaju na razli itim kulturama i u interakciji s mnogobrojnim kulturalnim manjinama. Interkulturalizam je, izmeu ostaloga, jedan suvremeni oblik odgoja i obrazovanja za ~ivot u demokraciji i kulturnom pluralizmu. (Hrvati, 2001.) U radu se daje uvid u akolu kao mjesto koje osigurava mladom ovjeku novu priliku da do~ivi odnose meu ljudima u okolnostima druga ijima od onih u obitelji. U akoli se navedeni razvitak, koji je zapo eo u obitelji, nastavlja, mijenja ili prihvaa. (Perotti, 1995.) Utjecaj medija i novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija uvelike je utjecao na sveprisutne promjene koje obilje~avaju europska druatva. Njihova je prisutnost vidljiva posebno u odgojno-obrazovnom procesu u kojemu se mijenjaju potrebe u enika i nastavnika, ali se mijenja i sama nastava koja nastoji zadovoljiti potrebe svih koji su uklju eni u odgojno-obrazovni proces, a da pri tome osigura u enicima da postignu kompetenciju koja im je potrebna za sudjelovanje i ~ivljenje u demokratskom druatvu. Upravo je iz navedenih razloga va~no i potrebno koristiti medije u nastavi kako bi izborom sadr~aja zainteresirali u enike za klju ne teme interkulturalnog obrazovanja i odgoja: obrazovanje i odgoj za ljudska prava, jednakopravnost spolova, pou avanje o vlastitoj kulturi i obi ajima, nenasilno rjeaavanje sukoba, obrazovanje o medijima, obrazovanje o solidarnosti. `KOLA  MJESTO }IVLJENJA `kola dobiva novu ulogu u kojoj se viae ne govori o tome kako praksa treba izgledati, nego se u njoj upravo u i biti graanin kroz praksu. Naravno, ovo u velikoj mjeri mijenja i ulogu kole. Naime, ona u multikulturalnom i globalnom socijalizacijskom vremenu mora obrazovati i odgajati svakog pojedinca za partnerstvo, socijalne vjetine i sposobnost za komunikaciju s okolinom to su osnovni elementi kada govorimo o odgoju i obrazovanju za interkulturalizam.  Govoriti o interkulturalnom odgoju ne mo~e se a da se ne analizira stanje i u teoriji i u praksi. (Bognar, 2008, 12) Potrebno je da akola bude mjesto u kojoj se u praksi pou ava biti graaninom sa razvijenim sposobnostima za interakciju i komunikaciju s okolinom u kojoj je osposobljen izgraivati partnerske odnose. U enici trebaju biti ti koji e graditi mostove prema pripadnicima raznih kulturalnih manjina, osposobljeni za viaestrano kulturno prilagoavanje koje e promicati vrijednosti, znanja i obi aje svih kultura koji se nalaze u doticaju. `kola je mjesto u kojoj u enici stvaraju kontakte, komuniciraju sa svojim vranjacima, do~ivljavaju i pro~ivljavaju razli ite vrste odnosa u praksi. Ona je mjesto u kojemu se prenose i usvajaju razli ita stajaliata i vrijednosti. Plodno je tlo za eksperimentiranje s razli itim oblicima integracije koji promi u poznavanje, odnose i suradnju koju valja prenositi na druatvenu okolinu. Treba biti mjesto kriti ke prosudbe spoznaja i ~ivota, vrednovanja i kriti ke integracije razli itih znanja, vjeatina i sposobnosti. (Nin evi, 2009.) Interkulturalizam u odgoju i obrazovanju nastoji razviti nove, tolerantnije oblike ponaaanja koji e uklju ivati promjene u svijesti i stavovima, a najveu mogunost za promjene navedenih oblika ponaaanja vidimo u akoli u kojoj se formira obrazac druatveno po~eljnog ponaaanja s obzirom na to da je akola jedan od prvih druatvenih autoriteta s kojima se susreemo i u kojima u imo navedene obrasce ponaaanja, a poslije ih s viae ili manje konformizma prenosimo u druatveno okru~enje. (Sekuli  Majurec, 1996.) Iz navedenih razloga proizlazi potreba da akola kao institucija ponovno preuzme glavnu ulogu u oblikovanju buduih graana koji e ~ivjeti u sve slo~enijem i pluralnijem druatvu. (Nin evi, 2009.) Sama akola bi trebala predstavljati neku vrstu ~ivota i zajednice te treba iskreno i kompetentno vrednovati, cijeniti i omoguavati ono ato podupire djetetov razvoj i odgoj. (Dewey, 1971., Radovan Burja, 2007.) `kola treba prerasti u mjesto umno~avanja u enikovih snaga i sposobnosti koje e mu pomoi da se razvije u samosvojnu osobu ije su sredianje vrijednosti razli itosti te priznavanje i stvarno razumijevanje drugoga. ( a i-Kumpes, 2004.) PROMIJENJENA ULOGA NASTAVE Nastava je iznimno slo~en proces jer se on uvijek dogaa u interakciji sa ~ivim ljudima. Iz tih je razloga ona uvijek nepredvidiva u toj mjeri da se ona nikada u potpunosti ne odvija prema  zacrtanoj crvenoj niti koja nam slu~i kao nit vodilja i upuuje nas u sve aktivnosti koje smo toga sata predvidjeli. Skrivene poruke koje u enici dobivaju na nastavi takoer utje u na njihove odnose. Multikulturalni kontekst druatva nastavi upuuje nove zahtjeve na koje ona mora odgovoriti novim rjeaenjima. Rjeaenja se nalaze u promijenjenoj ulozi nastave u kojoj u enici nee dobiti samo znanja i vjeatine potrebne za interkulturalno djelovanje, nego e biti osposobljeni da se u interakcijama s razli itim kulturalnim manjinama odnose jednakopravno, da uva~avaju i poativaju kulture i obi aje pripadnika kulturnih manjina. Svrha interkulturalnog obrazovanja nije pou avanje o razli itim kulturama, nego dovoenje u suodnos nositelja razli itih kultura. Nastava ima zadau pru~iti mladim ljudima stjecanje interkulturalnih kompetencija potrebnih za suodnose u novonastalim potrebama druatva. Va~no je pomoi mladima da razviju sposobnost mialjenja o novim odlukama koje e kao odrasle osobe morati donositi. (Nin evi, 2009.) Interkulturalno obrazovanje postaje dio procesa kojim se poti e dijalog, pregovaranje, pomirenje, kompromis, prilagoavanje, izbjegavanje u kona nici zajedni ko rjeaavanje problema, gdje zna ajnu ulogu ima i vjerski odgoj. (Hrvati, 2007, 47) Nastava je dugi niz godina imala ulogu informiranja u enika, uglavnom o informacijama koje se nalaze zapisani negdje u pisanom obliku, pokuaavajui to napisano spojiti s prakti nom primjenom korisnom u svakodnevnom ~ivotu. }ivimo u vremenu u kojemu su u enici i prije polaska u akolu daleko viae informirani, negoli su to bili u enici roeni u drugoj polovini proaloga stoljea. Uloga nastave se s promjenama u druatvu sustavno mijenja. Sadr~aje nekoga podru ja u enici osim na nastavi, stje u uglavnom putem medija, ali mediji, koliko god moni bili, ne mogu (joa uvijek) zamijeniti ~ivu rije . Jedino se iz interakcija onih koji pou avaju u enike zapravo odgaja i obrazuje. Pluralizam identiteta zahtijeva od nastave da poti e razvitak identiteta. PROMIJENJENA ULOGA NASTAVNIKA Kada govorimo o promijenjenim ulogama nastavnika, tada mislimo da se promjene odnose na nastavnike cijelog odgojno-obrazovnog sustava, po evai od predakolskoga odgoja do sveu ilianih ustanova. Budui da se veina nastavnika (na svim obrazovnim razinama) nalazi daleko od onoga kako ih se pou avalo na fakultetu, oni moraju posegnuti za dodatnim izvorima znanja u vidu stru nih usavraavanja, koja e omoguiti odreenim nastavnicima da steknu odreene vjeatine i sposobnosti potrebne za druatvo u kojemu djeluju. Svatko od nastavnika e se opredijeliti za ona znanja koja mu nedostaju, kako bi svi bili kompetentni za posao koji obavljaju.  Stru no usavraavanje i obrazovanje ine jedno od najdjelotvornijih na ina s pomou kojih akole mogu brzo reagirati na promijenjene okolnosti. (Perotti, 1995, 101) Bez obzira na strukturu u enika koje pou avaju, nastavnici moraju biti svjesni vrijednosti i doprinosa razli itih kultura. Stru na usavraavanja koja bi se nudila nastavnicima, trebala bi svakako imati sadr~aje koji poti u emocionalni, intelektualni i moralni razvoj. Takva bi nastava trebala oja ati svijest pojedinca, poboljaati znanje o drugima, uspostaviti vezu izmeu u enja u akoli i u enja (uglavnom putem medija) izvan akole. Ono ato nastavnici donose sa sobom u odgojno-obrazovnu ustanovu su kulturni modeli zajednica, razli ita shvaanja  druatvene stvarnosti , odgojne strategije koje oni primjenjuju u odgojnom nastojanju i u znatnoj mjeri utje u na sam tijek odgojno-obrazovnog procesa. (Piral, 2002.) Nastavnici imaju promijenjenu ulogu  ulogu medijatora meu ljudima, kulturama, znanjima, ponaaanjima, djelovanjima. Nastavnik je taj koji u odnosu na druge treba postii viau kompetenciju u poznavanju drugih, njihovih posebnosti, jezika, modernih medija. (Previai, 1999.) Kao takav, nastavnik postaje povoljni medij susreta kultura, razlikama bogati sadr~aj nastave, interpretira sadr~aje na na in implementacije u svakodnevne situacije. (Gran, 2007.) METODOLOGIJA Postupak i sudionici istra~ivanja Ispitivanje je provedeno krajem svibnja 2010. godine na U iteljskom fakultetu u Osijeku. Ispitanici su bili studenti prve godine, budui u itelji, od kojih je od ukupnog broja 78 sudjelovalo 74, od kojih je 71 bilo ~enskog, a 3 muakog spola. Istra~ivanje je provedeno nakon nastave, a ispunjavanje samog upitnika trajalo je 15 minuta. Studenti su dobrovoljno prisustvovali istra~ivanju i zajam ena im je potpuna anonimnost. Mjerni instrument Skalu je konstruirao Rensis Likert (1903.  1981.) za potrebe ispitivanja stavova i mialjenja ispitanika, koristei se stupnjevima od 1 do 5, koja se do danas zadr~ala u tom obliku iako se rjee koristi u 7 i 9 stupnjeva. Likertovom skalom pokuaavamo doznati stupanj slaganja, odnosno neslaganja ispitanika s nekom tvrdnjom. Stupanj (ne)slaganja se prote~e od apsolutnog slaganja do apsolutnog neslaganja s tim da je jedna od navedenih estica neutralna ( estica 3  niti se sla~em, niti se ne sla~em). Neki istra~iva i koriste Likertovu skalu izbjegavajui sredianju neutralnu esticu kako ju ispitanici u veem broju ne bi zaokru~ivali (ukoliko se radi o iznimno osjetljivim temama) i time imali neutralan stav. U literaturi ju susreemo i kao skalu prinudnog izbora, budui da ispitanicima sugeriramo da se opredijele za pozitivan ili negativan stav prema nekoj tvrdnji. Mjerni je instrument konstruiran na na in da se sastoji od nekoliko dijelova. Prvi dio se sastoji od 30 tvrdnji koje obuhvaaju ispitivanja ponaaanja studenata prema pripadnicima kulturalnih manjina, razmialjanja o tome koliko znaju i koliko su sposobni pou avati o interkulturalnim sadr~ajima. Drugi je dio instrumenta konstruiran na na in da ispituje spremnost ispitanika na suradnju sa studentima koji su kulturalno razli iti od ispitanika (suradnja u pisanju seminarskoga rada, rada na projektu ili odlaska na stru nu ekskurziju). Budui da su ispitanici studenti prve godine u iteljskoga studija, ispitali smo studente o zastupljenosti interkulturalnih sadr~aja u pojedinim podru jima s kojima se susreu (na prvoj godini) i s kojima e se susretati na viaim godinama studija. Osim navedenoga, Likertova nam je skala zbog svoje ekonomi nosti i lakoe dostupnosti podataka omoguila da ispitamo studente na koja bi sve mjesta (to nije u koje dr~ave) ~eljeli ii na studentsko putovanje kako bismo dobili podatke o tome koliko su ispitanici osjetljivi na razli itosti i u kojoj mjeri imaju ili nemaju predrasude i stereotipe prema pojedinim zemljama. Osim sadr~aja koji su prisutni u njihovoj nastavi, ispitali smo studente koje bi oni sadr~aje voljeti vidjeti u akolskom kurikulumu (koji e u budunosti biti usko vezan uz njihov posao) i na osnovu kojega e pou avati svoje u enike. Cilj istra~ivanja Prikupljanje tvrdnji o prisutnosti interkulturalnih sadr~aja u nastavi, o odnosu ispitanika prema manjinskim kulturama, odnosu u komunikaciji s pripadnicima manjinske kulture. Ispitati stavove ispitanika prema kulturno razli itim i u poznavanju vlastite kulture, va~nost znanja i primjene stranih jezika, spremnost ispitanika na suradnju sa studentima koji su kulturalno razli iti od ispitanika pripadnika veinske kulture, procjena uspjeanosti primjene interkulturalnih sadr~aja u pojedinim podru jima s kojima se ispitanici susreu tijekom studiranja, kao i njihova znanja o interkulturalizmu te prisutnost stereotipa i predrasuda prema pripadnicima drugih kultura i naroda. Rezultati dobiveni istra~ivanjem poslu~it e kao potreba i poticaj da se prisutnost manje zastupljenih interkulturalnih sadr~aja viae poti e u visokoakolskoj nastavi. REZULTATI ISTRA}IVANJA I INTERPRETACIJA Prije same analize podataka utvreno je da su svi ispitanici ispunili svoje upitnike te da su svi odgovori bili valjani. U prvom dijelu upitnika, ispitanici su bili zamoljeni da procijene tvrdnje ocjenom do 1 do 5 pri emu 1 ozna ava potpuno neslaganje, a 5 potpuno slaganje s tvrdnjom. Svaka tvrdnja ima frekvenciju i postotak za svaku esticu. Rezultate smo grupirali s obzirom na problematiku istra~ivanja u pet podskupina. (Vidi tablicu 1.: Studentski stavovi i znanja o interkulturalizmu) Prilikom prikaza stavova studenata, napravljen je izbor ispitanih tvrdnji koje je radi veli ine instrumenta nemogue u potpunosti prikazati u tablici 1. Tablica 1 podijeljena je prema varijablama koje e se prikazivati prema izdvojenosti varijable prilikom njene interpretacije. Odnos ispitanika prema manjinskim kulturama  ispitanici smatraju da se jednako pa~nje posveuje pripadnicima manjinske kulture kao i pripadnicima veinske, da se prema nama (kao prema pripadnicima veinske kulture) odnose prijateljski, da imaju jednaka prava (45,94% se uglavnom ili u potpunosti sla~u s navedenom tvrdnjom). Jezik ne vide kao razlog eventualnih nesporazuma (58,11% se uglavnom ili u potpunosti sla~u da jezik ne predstavlja uzrok nesporazuma), ali 50% ispitanika uglavnom ili u potpunosti smatraju da manjinska kultura zahtijeva da se njima prilagodi veinska kultura. Tablica 1. : Studentski stavovi i znanja o interkulturalizmu U kojoj se mjeri sla~ete s navedenim tvrdnjama (u svakom redu zaokru~ite samo jedan broj): U potpunosti se ne sla~emUglavnom se ne sla~emNiti se sla~em, niti se ne sla~emUglavnom se sla~emU potpunosti se sla~emf%f%f%f%f%u naaoj se zemlji previae pa~nje posveuje manjinskoj kulturi1114,861824,323445,951013,5111,35pripadnici manjinske kulture se prijateljski odnose prema pripadnicima veinske kulture22,71520,272229,733243,2434,05pripadnici manjinske kulture u mojoj zemlji imaju vea prava nego pripadnici veinske kulture68,102837,842229,731520,2734,05glavni uzrok nesporazuma u komunikaciji manjinske i veinske kulture je jezik1520,272837,842331,08810,8100smatram da je poveanje broja manjinskih kultura u mojoj zemlji dovelo do poveanja sukoba34,052533,782736,481418,9256,76manjinske kulture esto zahtijevaju da se veinska kultura njima prilagodi45,401418,921925,673648,6511,35 Odnos u komunikaciji s pripadnicima manjinske kulture  iz rezultata istra~ivanja uo avamo da u komunikaciji s pripadnicima manjinske kulture prevladavaju ugodne emocije; 86,48% ispitanika se uglavnom ili u potpunosti sla~e da nemaju strah kada komuniciraju s pripadnicima manjinske kulture te da ne izbjegavaju komunikaciju (46%). U kojoj se mjeri sla~ete s navedenim tvrdnjama (u svakom redu zaokru~ite samo jedan broj): U potpunosti se ne sla~emUglavnom se ne sla~emNiti se sla~em, niti se ne sla~emUglavnom se sla~emU potpunosti se sla~emf%f%f%f%f%u~ivam u interakciji s pripadnicima manjinske kulture34,0579,502939,192736,48810,81bojim se komunicirati s pripadnicima manjinske kulture2432,434054,05810,8111,3511,35druga ije se ponaaam kada komuniciram s pripadnicima manjinskih kultura1722,973040,541621,621114,8600izbjegavam komunikaciju s pripadnicima manjinske kulture3243,243141,9079,5022,722,7 Stav ispitanika prema kulturno razli itim i poznavanje vlastite kulture  90,55% ispitanika uglavnom ili u potpunosti poznaje svoju tradiciju i kulturu. 89,16% ispitanika smatraju da su uglavnom ili u potpunosti sposobni prepoznati kulturalne razlike u svojoj okolini, ali kada govorimo o spremnosti pou avanja ispitanika o tome kako komunicirati s pripadnicima manjinskih kultura, vidimo da je najvei postotak neutralne estice 35,14% ato objaanjava podatak da su ispitanici studenti prve godine koji o ekuju da e se tijekom petogodianjeg studija osposobiti za navedeni na in pou avanja komuniciranja. 83,77% ispitanika se uglavnom ili u potpunosti sla~e da nemaju niata protiv da u svom razredu imaju u enika koji je pripadnik neke nacionalne manjine, ali nam podatak od 9,45% ispitanika koji se uglavnom ili u potpunosti ne sla~u s tim da bi voljeli imati takvog u enika u razredu govori kod nas joa uvijek nije dovoljno razvijena interkulturalna osjetljivost ato potvruje i postotak neutralne estice (6,75%). Iz rezultata mo~emo zaklju iti da potencijalno 16,2% buduih u itelja ne bi voljelo imati za u enika(e) pripadnika(e) nacionalne(ih) manjina. U kojoj se mjeri sla~ete s navedenim tvrdnjama (u svakom redu zaokru~ite samo jedan broj): U potpunosti se ne sla~emUglavnom se ne sla~emNiti se sla~em, niti se ne sla~emUglavnom se sla~emU potpunosti se sla~emf%f%f%f%f%sposoban/sposobna sam prepoznati kulturalne razlike u mojoj okolini11,3534,0545,404662,162027,03poznajem tradiciju svoje kulture 0034,0545,403344,603445,95nadam se da u svom razredu neu imati u enika koji je pripadnik nacionalne manjine4358,101925,6756,7568,1011,35sposoban/sposobna sam pou avati druge kako komunicirati s pripadnicima manjinske kulture68,1079,462635,142432,431114,86 Visokoakolska nastava  prisutnost interkulturnih sadr~aja u nastavi  u fakultetskoj se nastavi uglavnom ili u potpunosti poti e osjetljivost na diskriminaciju (37,83%), ato je nedovoljan postotak, ato bi svakako trebalo promijeniti obogaivanjem nastave iz navedenih sadr~aja. Uvidom u rezultate vidljivo je da je nenasilno rjeaavanje sukoba uglavnom ili u potpunosti prisutno na nastavi u veem postotku (76,94%). S pojmovima medijatora i medijacije nije upoznato 44,59% ispitanika, a 18, 92% je neutralno ato nam govori da studente u ato ranijim godinama studija treba upoznati s navedenim pojmovima kako bi se mogli razvijati i napredovati kao medijatore te stjecati odreena znanja i vjeatine potrebne za budui u iteljski poziv. 40,54% ispitanika smatra prisutnost poticanja empatije u nastavi uglavnom ili u potpunosti prisutnom, ato je nedovoljan postotak ako mu pridru~imo 31,07% ispitanika koji su neutralni. Razvijenost empatije i empati nog ponaaanja temelj svih odnosa pa tako i interkulturalnih. 72,97% ispitanika uglavnom ili u potpunosti smatra da se na nastavi ne govori puno o nacionalnim manjinama ato je nedovoljan postotak koji zahtijeva da se ovom temom, kao i prethodnom viae bavimo na nastavi. U kojoj se mjeri sla~ete s navedenim tvrdnjama (u svakom redu zaokru~ite samo jedan broj): U potpunosti se ne sla~emUglavnom se ne sla~emNiti se sla~em, niti se ne sla~emUglavnom se sla~emU potpunosti se sla~emf%f%f%f%f%osjetljivost na diskriminaciju je kompetencija koja se poti e u fakultetskoj nastavi45,401114,863141,902331,0856,75na fakultetskoj nastavi usvajamo vjeatine nenasilnog rjeaavanja sukoba56,7511,351114,862736,463040,54na nastavi smo se upoznali s pojmovima medijacija i medijator1925,671418,921418,921722,971013,51osposobljen sam/osposobljena sam u svom buduem poslu obraivati druatveno osjetljive teme22,7912,161621,623952,70810,81na nastavi je prisutno poticanje empatije1114,861216,213040,541317,56810,81na nastavi je prisutna otvorenost za razli ite kulture0068,101925,673344,602635,13nastava na fakultetu ima malo sadr~aja o dogaanjima u svijetu34,051013,512432,432736,481013,51profesori nam u svojim izlaganjima govore o novim dostignuima iz svog podru ja34,05912,162432,433445,9545,40veina sadr~aja koje realiziramo na nastavi se odnose na situacije iz Hrvatske34,05810,812229,734054,0511,35na nastavi puno govorimo o nacionalnim manjinama1722,9737501317,5668,1011,35 esto na nastavi usporeujemo znanja i dostignua drugih zemalja79,501925,672229,732635,1400u svojim smo istra~ivanjima vezani viae uz Europska saznanja45,401114,862837,842635,1356,75u nastavi se koristimo medijima kao izvorima povezanosti s drugim izvorima znanja22,722,779,504459,461925,67na nastavi suraujemo s drugim studentima68,1068,101114,862939,192229,73 Strani jezici  govorei o stranim jezicima i o studentskom shvaanju njihove va~nosti mo~emo biti zadovoljni jer podatci dobiveni istra~ivanjem govore da se 90,53 % ispitanika uglavnom ili u potpunosti sla~e da strani jezik treba u iti na fakultetu. Ohrabrujui je podatak da se studenti ve na prvoj godini prilikom pisanja eseja slu~e izvorima na stranom jeziku (35,17% uglavnom ili u potpunosti), ali i sljedei postotak od 33,78% ispitanika koji se uglavnom ili u potpunosti ne slu~e takvim izvorima govori da se na fakultetu treba viae poticati ovakav na in u enja prilikom kojega studenti dobivaju uvide u razli ita saznanja i iskustva drugih zemalja, dobivaju airinu i poveava se sklonost kriti kom promialjanju. U kojoj se mjeri sla~ete s navedenim tvrdnjama (u svakom redu zaokru~ite samo jedan broj): U potpunosti se ne sla~emUglavnom se ne sla~emNiti se sla~em, niti se ne sla~emUglavnom se sla~emU potpunosti se sla~emf%f%f%f%f%u esejima se koristimo i lancima na stranom jeziku810,811722,972331,081925,6779,50strani jezik se ne treba u iti na fakultetu5777,021013,5134,0522,722,7 Drugi je dio instrumenta konstruiran na na in da ispituje spremnost ispitanika na suradnju sa studentima koji su kulturalno razli iti od ispitanika pripadnika veinske kulture. Ispitanici su zaokru~ili tvrdnje na skali od 1 do 5 i izjasnili se u kojoj se mjeri sla~u s navedenom tvrdnjom pri emu 1 ozna ava da navedenu tvrdnju ne bi nikada prihvatili, a ocjena 5 ozna ava da bi navedenu tvrdnju uvijek prihvatili. (Vidi tablicu 2.: Suradnja s pripadnicima manjinske kulture):<6 8 L 6 v D \ f l j ,2XZ"$&n4$@^x<xϿϻϱϻϻϿϿϭϦϭϢh*Q$h;O5h08hV- hnh~h~jh?]0JUh[Jhhzfh;Oh?]hhA5hWh;O5 hG$wh;O hG$whG$w hG$w5 h;O5h/Eh;O5;:<6 8 L p0r00EEEWWRWff $`a$gdP~ $`a$gd@ $dha$gd$a$gd(S $dha$gd;O$a$gd;O@xz|$&Vx #$$$$^&&&&&0'd''' (f)v)x)).\.B0n0p0r0044448R8F9̻̻̿Ի̷̳̯̫̗̎h hVK6hZh;O6h*Q$h;O5h(h(Sh'/hzfhV_huh{ h;O6hVKh;Ohhh`|jh?d0JUhFokjhxx0JUhMhahH 7F999";P;BBCEEEEJJ(L*M,MMMMBNNNN,ONOOHP Q Q6QRRSTWRW*X:X[T[R\p]r]]]^^¾¬¨ }x} h;O6hhAh#| h A|h5|[ h5|[6 hp 6 hj6hjhj6hFchKhjhH1>0JUhH1>hwh{jh;O0JUhA!>hP~5hA!>h;O5hh8Xh:ChP~hh;Oh X/^`*aabbc.cReleefffff"g$grg$h&h(hHhhhiVijiirjtjvjxjjjjjZll&mBmmƿ俴}yrnyhQ hvhvhvhf8 hf8hf8hf8hQZ\]h(ShY#=56\]h(ShQZ56\]hQZh]`h#| hQZhY#= hQZhQZh(ShY#=56h(Sh'/5h(ShY#=5h'/hhgShh \hPh Xh;O)ff"g$gvjxjjjL|N|r|t|bn $`a$gd(l@ $dha$gdY#= $7$8$H$a$gd^N 7$8$H$gd^N$a$gd(S dh7$8$H$gdf8$7$8$H$`a$gd(S 7$8$H$gdY#= $dha$gd;Omoo6p`p~ptqqqss t`tbtdtttbuuu(vwvz||,|H|J|L|N|r|v|} }}}f}h}p}r}}}}}F~^~~~~܀"ùhh(l@ hQh1 hnh1 h1h1h1 h1\]h1h1\] h^N\]h^N56\]h^Nh.hV'h'ahh2hf2h5Ch(ShQ h[/7" `bڄ؆:<nnĉ D<>@hĽzocWhS wh(l@5CJaJhch(l@5CJaJhch(l@CJaJhU(h(l@CJaJhU(h(l@5CJaJhhh56hSjh(he Vh hh hh08 hhUhhe V5hhY#=5 hvh'/ h1h^Nh1h^N\]hh1h(l@hCJaJ"n Dx< $$Ifa$gdSD $IfgdSD$a$gd$a$gd(l@ $ & Fa$gd(l@ <>@D7." $$Ifa$gdSD $IfgdSDkd$$Iflֈ xdP(# ! t044 laytSDDHLPTX\`dhj ".2<>Ff $IfgdSDFfH $$Ifa$gdSDhj<>~>@NP:<DFܕ.04J<ʘ̘Θ*nŽЭsh04h045CJaJh04h04CJaJhS wh(l@5CJaJhch(l@5CJaJhU(h(l@CJaJhU(h(l@5CJaJh5Zh@jh04h h56h(l@hh(l@CJaJhe Vh(l@CJaJh-Vh(l@CJaJhch(l@CJaJ( $04>@ ".4@DNPFfj $IfgdSDFf $$Ifa$gdSD"&26:<$*6:DFܕFf $IfgdSDFf  $$Ifa$gdSD $.024̘Θ0V $IfgdSD $ & Fa$gd(l@$a$gd(l@Ff $$Ifa$gdSD7." $$Ifa$gdSD $IfgdSDkd$$Iflֈ xdP(# ! t044 laytSD",0:@LR^bnpޛFf $IfgdSDFf! $$Ifa$gdSDnpޛ.0ΝНԝbģʣĥ@ƨȨP,.Ԫ"$֫~sgsgsg\h-Vh5ZCJaJh5Zh5Z5CJaJh5Zh5ZCJaJhS wh5Z5CJaJhch5Z5CJaJhch5ZCJaJhU(h5ZCJaJhU(h5Z5CJaJh5Zh@jh+ h@hwshwshhb h@j56h(l@h04h045CJaJh04h04CJaJhch04CJaJ$ $.0ƜҜ؜ FfC( $IfgdSDFf$ $$Ifa$gdSDƝΝНҝԝ֧Fl $IfgdSD$a$gd5Z $ & Fa$gd$a$gd(l@Ff+ $$Ifa$gdSD7." $$Ifa$gdSD $IfgdSDkdF.$$Iflֈ xdP(# ! t044 laytSD¨ƨȨPT^blpzFfD4 $IfgdSDFf0 $$Ifa$gdSD ,.Ԫڪ "$֫ګFf; $IfgdSDFf7 $$Ifa$gdSD (*,.vֶ@n $IfgdSD $-^-a$gd5Z $ & Fa$gdD@$a$gd5ZFff? $$Ifa$gdSD֫(*."Z`vnprF(z|RT Z\ xļƼ䶫蟓|q|q|q|q|q|qhchp CJaJhp hp 5CJaJhp hp CJaJhS wh5Z5CJaJhch5Z5CJaJhU(h5ZCJaJhU(h5Z5CJaJhD@h#| hk hEJNZ\»ȻԻڻ x|FfV $IfgdSDFfR $$Ifa$gdSDļƼDHRXdjv|<@JNZ`lr~Ff] $IfgdSDFf?Z $$Ifa$gdSDƼD<,|~,.xpbdhBDF *, jZ~hS whp 5CJaJhchp 5CJaJhchp CJaJhU(hp CJaJhU(hp 5CJaJhe VhD@ hD@56h5ZhCJaJhhCJaJhchCJaJhh5CJaJh-VhCJaJ1,0:>JP\bnr|~",Ffae $IfgdSDFfa $$Ifa$gdSD,.x|FfpFfl $$Ifa$gdSD $IfgdSDFfipt|",2>DPVbdf$a$gd5ZFfwFf9t $$Ifa$gdSD $IfgdSDfh ,p $$Ifa$gdSD $IfgdSD$a$gde V $ & Fa$gdD@$a$gd5Z 7." $$Ifa$gdSD $IfgdSDkdFJRTVX#####D$F$$%%$% $$Ifa$gdA;N $Ifgdb$a$gd_$a$gdi gd08$a$gde VFf $$Ifa$gdSD Iz dobivenih se rezultata vidi da bi ispitanici rado suraivali s pripadnicima manjinske kulture prilikom sudjelovanja u projektu (58,11% ispitanika bi esto ili uvijek sudjelovalo na projektu s pripadnikom manjinske kulture), prilikom pisanja seminarskoga rada (58,11% ispitanika bi esto ili uvijek pisalo seminar s pripadnikom manjinske kulture) ili odlaskom na stru nu ekskurziju (55,41% ispitanika bi esto ili uvijek otialo na stru nu ekskurziju s pripadnikom manjinske kulture). Tablica 2. : Suradnja s pripadnicima manjinske kulture U kojoj se mjeri sla~ete s navedenom izjavom (u svakom redu zaokru~ite samo jedan broj):NikadRijetkoPonekad estoUvijekf%f%f%f%f%rad na projektu s pripadnikom manjinske kulture56,7679,501925,671722,972635,14pisanje seminarskoga rada s pripadnikom manjinske kulture56,76810,811824,321418,922939,19odlazak na stru nu ekskurziju s pripadnkom manjinske skupine810,81810,811722,971520,272635,14 U sljedeem se dijelu instrumenta ispitivala uspjeanost primjene interkulturalnih sadr~aja u pojedinim podru jima s kojima se ispitanici susreu (ili e se tijekom studija susretati) u nastavi. Ispitanici su bili zamoljeni da procijene svaku od sljedeih tvrdnji ocjenom do 1 do 5 pri emu 1 ozna ava potpunu neuspjeanost primjene, a 5 potpunu uspjeanost primjene interkulturalnih sadr~aja u navedenom podru ju. (Vidi tablicu 3.: Uspjeanost realizacije interkulturalnih sadr~aja prema podru jima). Rezultate smo grupirali prema podru jima: Druatvene znanosti  strani jezici, hrvatski jezik, pedagogija, didaktika, metodike, psihologija, kineziologija, povijest, geografija, informatika. Iz rezultata je vidljivo da je realizacija interkulturalnih sadr~aja (prema mialjenjima ispitanika) najuspjeanija (uglavnom ili u potpunosti) u druatvenim znanostima u sljedeim postotcima: pedagogija (77,03%), strani jezici (72,96%), psihologija (68,92%), metodike (63,51%), didaktika (56,75%), povijest (55,4%), hrvatski jezik (51,34%), informatika (45,94%) i u najmanjem postotku kineziologija (43,24%). Umjetni ka podru ja  glazbena kultura, likovna kultura, dramski odgoj. Realizacija interkulturalnih sadr~aja prema uspjeanosti se (prema mialjenju ispitanika) nalazi odmah iza druatvene skupine predmeta, sa postotcima veim od 50% kako slijedi: dramski odgoj (66,22%), glazbena kultura (55,4%), likovna kultura (54,05%). Prirodne znanosti  matematika, prirodoslovlje. Ispitanici smatraju da je primjena interkulturalnih sadr~aja u manjoj mjeri primjenjiva u prirodnoj skupini predmeta o emu govore sljedei podatci: 41,88% ispitanika smatra sa se navedeni sadr~aji mogu uglavnom uspjeano ili uspjeano realizirati u nastavi prirodoslovlja, ali podatak od 31,08% ispitanika koji smatraju da je primjena interkulturalnih sadr~aja u nastavi prirodoslovlja uglavnom neuspjeana ili neuspjeana govor da su mialjenja ispitanika podijeljena. Matematika je posljednje podru je u kojemu ispitanici vide primjenjivost interkulturalnih sadr~aja (48,65% smatra da je primjena takvih sadr~aja uglavnom neuspjeana ili neuspjeana). Obveznost/izbornost predmeta koji bi odgajao i obrazovao za interkulturalizam  ispitanici (prema rezultatima istra~ivanja) joa uvijek nemaju dovoljno jasno izra~en stav kada je u pitanju obveznost/izbornost sadr~aja vezanih uz interkulturalizam o emu govore podatci da je 40,54% zaokru~ilo neutralnu esticu za obvezni predmet, a 39,19% za izborni. Vidljivo je da studenti joa nisu dovoljno upoznati s navedenim pojmovima pa je rjeaenje implementacija interkulturalnih sadr~aja u sva podru ja i predmete. Tablica 3.: Uspjeanost realizacije interkulturalnih sadr~aja prema podru jima U sklopu kojih nastavnih podru ja bi se (prema Vaaemu mialjenju) najuspjeanije mogli realizirati sadr~aji iz podru ja interkulturalnog odgoja i obrazovanja:NeuspjeanoUglavnom neuspjeanoNiti uspjeano, niti neuspjeanoUglavnom uspjeanoU potpunosti uspjeanof%f%f%f%f%strani jezici22,756,751317,562635,132837,83hrvatski jezik11,351418,922128,372635,131216,21glazbena umjetnost45,4068,102331,083243,24912,16likovna umjetnost45,40810,812229,732939,191114,86dramski odgoj45,40912,161216,213344,601621,62kineziologija56,751824,321925,672229,731013,51matematika2128,381520,272027,031418,9245,40povijest001317,562020,272432,431722,97geografija11,351114,861722,973040,541520,27prirodoslovlje22,72128,382027,031824,321317,56pedagogija0034,051418,922331,083445,95didaktika22,7912,162128,381824,322432,43metodike00810,811925,671925,672837,84psihologija0045,401925,672939,192229,73informatika1013,5168,102432,431925,671520,27smatram da bi navedeni sadr~aji trebali ui u obavezne kolegije1418,9245,403040,541722,97912,16smatram da bi navedeni sadr~aji trebali ui u izborne kolegije45,401216,212939,191114,861824,32 Pretposljednji dio instrumenta konstruiran je na na in da ispita prisutnost stereotipa i predrasuda prema pripadnicima razli itih nacionalnosti kroz pitanje koju bi zemlju posjetili da idu na studijsko putovanje. Rezultati pokazuju da su kod studenata joa uvijek prisutni stereotipi i predrasude ato pokazuju dobiveni rezultati. Studenti su se na skali od 1 do 5 izjasnili o tome u kojoj se mjeri sla~u s navedenom tvrdnjom pri emu 1 ozna ava da navedenu tvrdnju ne bi nikada prihvatili, a ocjena 5 ozna ava da bi navedenu tvrdnju uvijek prihvatili. U ovom slu aju, brojka 1 ozna ava da ne bi nikada otiali u tu zemlju na studijsko putovanje, a brojka 5 da bi uvijek otiali u tu zemlju na studijsko putovanje. (Vidi tablicu 4.: Prisutnost stereotipa i predrasuda prema pripadnicima drugih kultura i naroda). Po~eljnost navedenih zemalja navest emo redom u postotcima od najveeg prema najmanjem postotku. esto i uvijek bi se ispitanici odlu ili za odlazak u sljedee zemlje prilikom odlaska na studijska putovanja: Italija (87,83%), Amerika (86,48%), Gr ka (79,73%), Nizozemska (68,26%), Njema ka (62,16%), Austrija (56,75%), Afrika (55,40%), eaka (54,05%), Finska (52,7%), Kina (48,64%), Slova ka (47,29%), Bosna i Hercegovina (41,88%), podatci koje smo dobili za Rusiju (37,83% ispitanika bi esto ili uvijek ialo na studijsko putovanje u Rusiju, dok bi 35,13% ispitanika rijetko ili nikada to u inilo) su podijeljeni ato Rusiju stavlja na meu manje atraktivna odrediata studijskih putovanja u odnosu na prethodno navedene zemlje. U jednakom je postotku i Albanija (58,1%) u koju bi ispitanici rijetko ili nikada iali na studijsko putovanje. Mo~emo zaklju iti da je kao odrediate najpo~eljnija naaa susjedna dr~ava Italija, a najnepo~eljnija, opet naaa susjedna dr~ava, Srbija. Odnos neprihvaanja prema Srbima i Albancima uo en je i u ranijim istra~ivanjima (Bognar, 2007.) Tablica 4.: Prisutnost stereotipa i predrasuda prema pripadnicima drugih kultura i naroda Najradije bi na studijsko putovanje iaao u:nikadrijetkoponekad estouvijekf%f%f%f%f%Ameriku22,711,3579,502128,384358,10Afriku1317,5679,501317,561925,672229,73Albaniju2027,022331,082229,7368,1034,05Gr ku34,0545,40810,812432,433547,30Rusiju1824,32810,812027,021621,621216,21Srbiju3040,541317,561621,62912,1668,10Bosnu i Hercegovinu1418,921418,921621,621317,561824,32Kinu1013,511824,321114,861824,321824,32Italiju22,734,0545,401925,674662,16Nizozemsku45,4056,751317,561621,623646,64Finsku56,751418,921621,621418,922533,78 eaku56,751418,921520,271824,322229,73Slova ku79,501722,971520,272027,021520,27Austriju56,751418,921317,561621,622635,13Njema ku34,051216,211317,561317,563344,60Maarsku1114,861722,971925,671418,921317,56Neku drugu zemlju (koju?) `panjolsku00000000912,16Meksiko0000000034,04`vicarska0000000034,05Indija0000000034,05Francuska0000000022,7Velika Britanija0000000022,7Australija0000000011,35Irska0000000011,35`vedska0000000011,35Danska0000000011,35Turska0000000011,35Kuba0000000011,35Japan0000000011,35Brazil00000011,3500 Posljednji dio instrumenta ispitivao je potrebe i interese ispitanika prema sadr~ajima koje bi oni voljeli vidjeti u akolskom kurikulumu. Ispitanicima su bili ponueni sadr~aji o upoznavanju razli itih kultura i obi aja, upoznavanje nacionalnih manjina, sport, ovisnosti i spolni odgoj. (Vidi tablicu 5.: Interesi studenata o ponuenim sadr~ajima). Rezultati istra~ivanja pokazuju da su studenti zainteresirani za sve ponuene sadr~aje (svi su postotci iznad 50%), a najveu bi zainteresiranost ispitanika ponudili sadr~aji o spolnom odgoju (79,72% ispitanika bi voljelo esto ili uvijek navedene sadr~aje vidjeti u akolskom kurikulumu), odmah iza njega slijede sadr~aji koji bi se bavili pou avanjem o razli itim kulturama i obi ajima (68,92% ispitanika bi esto ili uvijek voljelo vidjeti takve sadr~aje u akolskom kurikulumu). Tablica 5.: Interesi studenata o ponuenim sadr~ajima Volio/-la bih u akolskom kurikulumu vidjeti:nikadrijetkoponekad estouvijekf%f%f%f%f%viae sadr~aja o razli itim kulturama i obi ajima11,3522,72027,022128,383040,54nacionalnim manjinama11,351317,562027,022331,081722,97sportu56,751418,921722,971418,922432,43ovisnostima11,35810,811621,622229,732736,48spolnom odgoju11,3522,71216,212432,433547,29 RASPRAVA Iz dobivenih rezultata vidimo kako ispitanici u veoj mjeri rado komuniciraju s pripadnicima kulturnih manjina, kako u komunikaciji uglavnom prevladavaju ugodni osjeaji ato je izvrstan po etak za izgradnju mostova (a ruaenje zidova) prema kulturalno razli itim. Podatak od 9,45% ispitanika koji se uglavnom ili u potpunosti sla~u s tim da ne bi voljeli u svom razredu imati pripadnika neke nacionalne manjine (ato uz postotak neutralne estice ini 16,2%) upuuje nam zahtjeve na koje suvremena nastava i sudionici odgojno-obrazovnog procesa trebaju odgovoriti novim rjeaenjima. Ne samo da se mijenja uloga akole, nastave i nastavnika, nego se gotovo u potpunosti mijenja i sustav vrijednosti ija istra~ivanja (Mijatovi, Previai, 1999., Bognar, Hugo, Jerkelund, Munjiza, Peko, Vodopija, 2004., Bognar, 2007.) pokazuju da je on ugro~en. Nedovoljno poznavanje nacionalnih manjina (u zadnjem dijelu instrumenta ispitanici u visokom postotku od 54,05% izra~avaju ~elju da bi esto ili uvijek sadr~aje koje govore o nacionalnim manjinama voljeli vidjeti u akolskom kurikulumu) i postojanje razli itih stereotipa i predrasuda uvjetuju ovakve odgovore koji u jednoj mjeri ovise i o nedovoljnoj upuenosti i spremnosti ispitanika na suodnos s kulturalno razli itim. Rjeaenja se, prije svega, nalaze u ~elji i ljubavi prema svome poslu pa prema tome i u radosti posla s onima koje pou avaju. Uva~avajui njih kao ravnopravne osobe, sa svojim ~eljama i potrebama, lako emo doi do pronala~enja rjeaenja ovakvih izazova pitajui njih, ato oni misle kako bi se to moglo realizirati, dajui im inicijativu, izazov, ali i odgovornost za ono ato smo im povjerili. Mladi su ljudi uvijek puni ideja, njihova je kreativnost i spremnost na suradnju od neprocjenjive vrijednosti i va~nosti za nastavu koja im mo~e omoguiti da ju kreiraju i postanu ponosi radi toga, ja ajui samopouzdanje i otvorenost za iznoaenje problema o kojima ~ele pri ati i o kojima ~ele biti pou avani. Ono ato im mi, osim navedenoga, mo~emo pru~iti su nastavni sadr~aji koji bi obraivali druatveno aktualne teme (sli i druatveno osjetljive), posebno one vezane uz interkulturalizam i prisutnost medija kojima su svakodnevno izlo~eni. Interakciju i (su)odnos prema kulturalno razli itim, mo~emo simulirati na nastavi airokom lepezom kreativnih aktivnosti; igranjem uloga (studenti su pripadnici razli itih nacionalnih manjina koji se nalaze u zahtjevnim situacijama), itanjem nedovraenih pri a koje bi poticale empatiju i toleranciju prema pripadnicima nacionalnih manjina, a koje bi se dovraavale uz pomo kreativnosti i razvijanje interkulturalnih vjeatina. Pedagoake radionice su plodno tlo za pou avanje i umanjivanje druatvenih i osobnih stereotipa i predrasuda s kojima se bori svatko od nas u manjem ili veem obliku, ali i za poticanje empatije. Iako je interkulturalne sadr~aje mogue implementirati u sva odgojno-obrazovna podru ja i sve predmete, neki autori (Perotti, 1995.) smatraju da je podru je povijesti i geografije najbolji na in da se u enicima predo i kulturalni pluralizam europskih druatava (kulturno nasljee, migracije, religije), pripremi mlade za iskustvo multikulturalizma (teritorijalnost, identitet, raznolikost) kroz zajedni ku povijest, probleme i ciljeve razli itih europskih (i drugih) zemalja. Odmah iza druatvenih znanosti slijede umjetni ka podru ja koja kod mladih poti u razvoj i oblikovanje identiteta, kulturalne razmjene, ali i vraaju do~ivljajnu i emocionalnu sferu u veoj zastupljenosti ponovno u nastavu. Budui da su ispitanici studenti prve godine i joa se nisu susretali s kolegijima didaktike i metodika, smatramo da su u tom pogledu rezultati istra~ivanja ohrabrujui, jer ispitanici vjeruju da e se u veoj mjeri na viaim godinama studija susretati s navedenim sadr~ajima u navedenim podru jima. Cjelokupan postotak prisutnosti interkulturalnih sadr~aja u visokoakolskoj nastavi je joa uvijek nedovoljan i zahtijeva rekonceptualizaciju i revidiranje nastavnih sadr~aja koji bi u veoj mjeri trebali poticati interkulturalni dijalog i razvoj interkulturalne kompetencije. U posljednjem smo dijelu (budui da e se izgradnja akolskoga kurikuluma nadovezivati na joa nedoneaen nacionalni kurikulum) istra~ili koje sadr~aje od ponuenih ispitanici smatraju va~nim za njihov budui posao i na implementaciju kojih sadr~aja treba obratiti pozornost prilikom izrade akolskog kurikuluma.  `kolski kurikulum treba artikulirati programe, sadr~aje, izvore i metode rada koje nee pridonositi samo stjecanju znanja nego i odgoju za odnose koji razgrauju stereotipe, predrasude, stigmatizaciju meu ljudima. (Nin evi, 2009, 69) Na tragu ovih promialjanja mo~emo govoriti o izazovima humanisti kog kurikuluma. Smatramo da se akolski kurikulum treba izgraivati na filozofiji humanisti ke orijentacije koja e biti okrenuta potrebama i interesima onih zbog kojih se i dogaa odgojno-obrazovni proces u kojoj e se pojedinac izgraditi u cijelosti kao osoba svjesna svojih vrijednosti i mogunosti. ZAKLJU AK U ~elji za promjenom naae kulturne samosvijesti, djelovanju na smanjenje stereotipa i predrasuda, drugi nam ljudi trebaju slu~iti kao polaziate. (Perotti, 1995.) Kada ka~emo drugi mislimo prije svega na one promjene koje se dogaaju u naaem druatvenom okru~enju, kako bismo, preko promjena koje se dogaaju u naaoj druatvenoj okolini, mogli bolje upoznati druge. Kada bi interkulturalni sadr~aji bili implementirani u sva odgojno-obrazovna podru ja, na svim razinama i u svim predmetima i kolegijima, tada ne bi bio potreban ni poseban kurikulum za interkulturalno obrazovanje. Razvijanjem interkulturalne kompetencije kroz sve razine obrazovanja, stvaraju se uvjeti i osigurava se kvalitetna komunikacija koja je nu~na za uspostavu kvalitetnih odnosa za su~ivot u airoj druatvenoj zajednici svakog pojedinca. (Bognar, 2008.) Kao organizatori i realizatori odgojno-obrazovnog procesa moramo biti nositelji po~eljnih druatvenih vrijednosti koje emo prenositi mladim ljudima. Naaa je odgovornost u svijetu promjenjivih i upitnih druatvenih vrijednosti i viae nego velika. Budui da nastava i odgaja, a ne samo obrazuje, vrijednosti aktivnosti koje realiziramo na nastavi se udvostru uju. Odgovorni smo za osposobljavanje mladih ljudi za suodnos i komunikaciju prema pripadnicima kulturalno razli itih kako bi i oni sutra mogli pou avati druge. LITERATURA: Bedekovi,V. (2007.): Interkulturalne komponente odgoja i obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina, u: Previai, V. i suradnici : Pedagogija prema cjelo~ivotnom obrazovanju i druatvu znanja, Zagreb, Hrvatsko pedagogijsko druatvo, 58.  67. str. Bedekovi, V. (2009.): Interkulturalna kompetencija visokoakolskih nastavnika u kontekstu obrazovanja za interkulturalne odnose, u: Zbornik radova Visoke akole za menad~ment u turizmu i informatici u Virovitici, God.1, Br. 1, Virovitica Bognar, L. (1998.): Govor nenasilja, pribavljeno 15.4.2010. sa:  HYPERLINK "http://ladislav-bognar.net/drupal/files/Govor%20nenasilja.pdf" http://ladislav-bognar.net/drupal/files/Govor%20nenasilja.pdf Bognar, L. (2008.): Interkulturalizam i civilno druatvo, pribavljeno 20.2.2010. sa:  HYPERLINK "http://ladislavbognar.net/drupal/files/Interkulturalizam%20i%20civilno%20dru%C5%A1tvo.pdf" http://ladislavbognar.net/drupal/files/Interkulturalizam%20i%20civilno%20dru%C5%A1tvo.pdf Bognar, L. (2007.): Mladi i vrijednosti u procesu druatvenih promjena, pribavljeno 30. 5. 2010. sa:  HYPERLINK "http://ladislav-bognar.net/drupal/files/Vrijednosti.pdf" http://ladislav-bognar.net/drupal/files/Vrijednosti.pdf Bognar,L./Hugo,M./Jerkelund.Ch./Munjiza,E./Peko,A./Vodopija,I. (2004.): Problemi mladih Slavonije i Baranje, Filozofski fakultet i Visoka u iteljska akola Osijek, Osijek a i-Kumpes (2004.): Politike reguliranja kulturne i etni ke razli itosti: o pojmovima i njihovoj upotrebi, u: Migracijske i etni ke teme, 20, 2-3, Zagreb, 143.  159. str. Dewey, J. (1971.): Vaspitanje i demokracija, Cetinje, Obod Gran, Z. (2007.): Interkulturalni odgoj i obrazovanje u sustavu odgojnih vrijednosti mladih, u: Previai, V. i suradnici: Pedagogija prema cjelo~ivotnom obrazovanju i druatvu znanja, Zagreb, Hrvatsko pedagogijsko druatvo, 209.  215. str. Hrvati, N. (2007.): Interkulturalna pedagogija: nove paradigme, u: Previai, V. i suradnici : Pedagogija prema cjelo~ivotnom obrazovanju i druatvu znanja, Zagreb, Hrvatsko pedagogijsko druatvo, 41.  57. str. Hrvati, N. (2001.): Metodologijske paradigme interkulturalnog odgoja i obrazovanja, u: Rosi, V. : Teorijsko  metodoloaka utemeljenost pedagoakih istra~ivanja, Rijeka, Sveu iliate u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju, 241.  247. str. Katunari, V. (1994.) Labirint evolucije, Hrvatsko socioloako druatvo Filozofski fakultet, Zagreb Mijatovi, A., Previai, V. (1999.): Demokratska i interkulturalna obilje~ja srednjoakolaca u Hrvatskoj, Interkultura, Zagreb Mhlgaszner, E.(2007.): Na putu k multikulturalnom druatvu, Dvojezi na nastava u regiji, u: Prema novom kurikulumu u odgoju i obrazovanju: zbornik radova s meunarodnog znanstveno-stru nog skupa, Zadar-Benkovac, 20.-21.svibnja 2005. (gl.ur.) R.Bacalja, Sveu iliate u Zadru, Odjel za izobrazbu u itelja i odgojitelja predakolske djece, 275.  280. str. Nin evi, M. (2009.): Interkulturalizam u odgoju i obrazovanju: Drugi kao polaziate, Nova prisutnost, Vol.VII, No.1, Zagreb, 59.  83. str. Previai, V. (1999.): U itelj  interkulturalni medijator, u: Rosi, V.: Nastavnik  imbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju, Rijeka, Sveu iliate u Rijeci, Filozofski fakultet, 78.  84. str. Piral, E. (2007.): Interkulturalna osjetljivost kao dio pedagoake kompetencije, u: Previai, V. i suradnici : Pedagogija prema cjelo~ivotnom obrazovanju i druatvu znanja, Zagreb, Hrvatsko pedagogijsko druatvo, 275.  291. str. Piral, E. (2002.): Suradnja akole i nevladinih udruga u interkulturalnom odgoju i obrazovanju, pribavljeno 1. 6.2010. sa:  HYPERLINK "http://www.ffzg.hr/hre-edc/Zd_Prisl.htm" http://www.ffzg.hr/hre-edc/Zd_Prisl.htm Radovan Burja, M. (2007.) Odgoj moralnosti u slu~bi humanisti kog kurikuluma, u: Prema novom kurikulumu u odgoju i obrazovanju: zbornik radova s meunarodnog znanstveno-stru nog skupa, Zadar-Benkovac, 20.-21.svibnja 2005. (gl.ur.) R.Bacalja, Sveu iliate u Zadru, Odjel za izobrazbu u itelja i odgojitelja predakolske djece, 157-164. str. Perkovi, T.: Uvod i definicija Likertove skale, pribavljeno 13.5.2010. sa:  HYPERLINK "http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=2007013" http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=2007013 Perotti, A. (1995.): Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje, Educa, Zagreb Sekuli  Majurec, Ana (1996.): Interkulturalizam u obrazovanju  osnova multikulturalnog druatva, Obnovljeni ~ivot, 51, 677.  687. str. Thornhill, E.M.A. (1999.): Multicultural and intercultural education: The Canadian experience, u: Revue qubcoise de droit international, Vol.12., No.1,79.  89. str. INTERCULTURALISM IN TEACHING Summary: The authors of the book deal with the theme of multiculturalism and interculturalism. They emphasize the necesity of changed roles of the school, teaching and teachers which happened due to the social changes. The multicultural context of society puts new demands on the teaching on which it has to respond with new solutions in form of education for interaction with different cultural minorities, providing opportunities for achieving intercultural competence by paying respect to cultures and traditions of minorities. Intercultural challenges which stand in front of the teachers could be successfully ovecome by different forms of professional development which could enable teachers in acquiring knowledge and abilities needed for successful carrying out of tasks in changed social demands. The teacher becomes mediator in encounter of different cultures through which he enriches his teaching. Authors emphasize the importance of media as unavoidable helpers in education for interculturalism. The results of research show the attitude of examinees towards cultures of minorities, the knowledge of their own culture, the role of and the need of foreign languages in teaching, the willingness to collaborate with culturaly different and successful implementation of intercultural content in different fields in which social studies dominate and from which in greatest rate the pedagogy isolated (77,03%), the presence of stereotypes and prejudices of examinees toward members of different nationalities. The last part of the instrument examined the needs and interests of examinees towards content which they would like to find in school curriculum. The examinees were most interested in contents which dealt with teaching about different cultures and traditions, which shows that the examinnes are motivated to deal with those issues. On the basis of gained results authors give proposals and solutions which could make the teaching more successful. Key words: interculturalism, teaching , teacher, education, educational institutions autorice koriste izraz nastavnici pod kojima podrazumijevaju odgojno-obrazovne djelatnike na svim razinama obrazovanja  Multikulturalizam je sveprisutan - i, baa kao i pojam "ljudska prava" u meunarodnoj zajednici, multikulturalizam je i svjetski fenomen. (Thornhill, 1999, 83)  Interkulturalizam je suvremeni oblik odgoja i obrazovanja za ~ivot u demokraciji i pluralizmu. , (Mijatovi, A., Previai, V., 1999.)  Interkulturalizam stavlja pojedinca pred izazov drugoga. Nema interkulturalnoga procesa bez drugoga. Interkulturalizam je u svojoj biti relacionalan jer se mo~e zbivati samo meu ljudima. On izla~e pojedinca izazovu odnosa s drugim posredujui mu uzvratno svijest o pripadnosti, o odnosima koji ga unose u drugi i druk iji na in ~ivljenja. , (Nin evi, 2009, 63 )  Interkulturalizam nije uistinu nova kultura, koja bi, kao globalna, zamijenila stare etni ke i nacionalne kulture, ponajmanje njihove jezike nekim novim svjetskim jezikom. To nije nova rasa, novi etos, nova klasa, nova elita ili nova brahmanska kasta. To je oblik uveanog razumijevanja i vjeatina komuniciranja izmeu nesvodljivih razlika. , (Katunari,V. , 1994, 147) Interkulturalna kompetencija se mo~e definirati kao proces tijekom kojega se pojedinac prilagoava kulturno druga ijima, pri emu mijenja svoja vienja i shvaanja s ciljem boljeg upoznavanja, razumijevanja i prilagoavanja zahtjevima multikulturalne realnosti. (Bedekovi, 2007.) Interkulturalna se kompetencija 80-ih i 90-ih godina proaloga stoljea istra~ivala pod razli itim sinonimima. (Bedekovi, 2009.)  Govoriti o interkulturalnoj kompetenciji zna i prije svega razmatrati je s individualnog, situacijskog i odnosnog aspekta. Individualni aspekt uklju uje ono ato se odnosi na interkulturalne kompetencije karakteristi ne za pojedinca koje omoguuju efikasnu interkulturalnu interakciju s drugim/a. U situacijskom aspektu za osobu koju u normalnim okolnostima do~ivljavamo kompetentnom, ne mo~emo tvrditi da je na temelju jednog specifi nog razgovora (dijaloga) s  drugim/a  kompetentna osoba. Odnosni aspekt obuhvaa one elemente interkulturalne kompetencije koji poma~u osobi da se tijekom svih interakcija i situacija s  drugim/a ponaaa kompetentno, a ne samo u pojedinim, trenuta nim situacijama. (Piral, 2007, 277)  Mladi ve imaju odreene predod~be o Europi i drugim nacijama, ali su to naj eae uobi ajeni stereotipi. Stoga je klju ni aspekt europske dimenzije taj da se ispituju stereotipi i da se istra~i kako su se oni razvili, a zatim da se nae na in ohrabrivanja mladih ljudi da ispitaju sami sebe, pri tome im nudei alternativne okvire i stajaliata. , (Nin evi, 2009, 69)  Primjer pedagoake radionice s temom:  Emparija (Bognar, 1998., 54.  56. str.) Viae o tome pogledati u: (Radovan Burja, 2007, 161  162) O iskustvima gradiaanskih Hrvata i dvojezi noj nastavi te o razvoju njihovog druatva prema multikulturalnom druatvu pisao je viae europski stru njak za jezik u Gradiau, (Mhlgaszner, 2007, 275  280)  Authors use term teachers, which describes people working in educational institutions on all levels of education     %%%$%&%0%2%>%@%j%l%%%%%%%%%%%%%%%& & &&&&& &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&d'f'h'r't'v'x''''''''''ܱ(hA;Nhi CJOJQJ^JaJmHsHhA;NhMCJaJhA;Nhi CJaJhA;Nhi CJaJhA;NhU(5CJaJhA;Nhi 5CJaJF$%0%>%@%B%-$ $Ifgdbkd=$$Iflֈ xdP<(#  t044 laytA;N $$Ifa$gdA;NB%F%J%N%R%V%Z%^%b%f%j%l%%%%%%%%& &&& &&&&Ff $IfgdbFfŇ $$Ifa$gdA;N&&&&&&&&&&d'h't'x''''''''''+ $`a$gd($a$gdi Ff% $IfgdbFf $$Ifa$gdA;N'''''''''B)$*R*j***++++, ,,------J0L0r0x000H1J1P112222,3.3>8xpxhQh;F6 hQh;FhQh;F56h }h;FhQ hQ6hQhQ6hQhQ56 hQhU( hQhQ hQh1h Z hQhe hQh(hh(CJaJhA;Nhi CJaJhA;NhMCJaJhA;Nhi CJaJ,+L02@86<8<:<<<<<<>,>T>>>> $$Ifa$gd~2 $Ifgd~2gd08$a$gd Z $`a$gd Z $ & Fa$gd;F $ & Fa$gdQ>8@88:4<6<8<:<<<<<<<,=^=>>*>,>.>>>B>>>>>>>>>>????ư{eYYYYhU(hU(5CJaJ+hU(hU(5CJOJQJ^JaJmHsHhU(h08CJaJhU(h085CJaJhU(5CJaJ(hU(h08CJOJQJ^JaJmHsH+hU(h085CJOJQJ^JaJmHsHh A|CJaJh ZCJaJh08h Z hQhhhJh%.hn hn56h;F">>>>7." $$Ifa$gd~2 $Ifgd~2kdm$$Iflֈ xdP<(#  t044 laytU(>>>>>>?? ???,?0?8?DJDLDFfFf $$Ifa$gd~2 $Ifgd~2FfKCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCJDLD^DDDDDDDDDDDDDDDDEEEEEE,E0E2EE@EBEJELEPERE\E^EbEdEnEpEtEvEEEEFF FFFFFԾԾh ZhU^$CJaJhch_ACJaJhU(h_ACJaJhch19+CJaJh Zh19+CJaJh Zh_ACJaJKLD^DbDfDjDvD|DDDDDDDDDDDDDDDEEEE,E2EFf+Ff $$Ifa$gd~2 $Ifgd~22E>EBELERE^EdEpEvEEEF FFF$F*F6FZHZJZLZVZZZ\ZfZhZlZnZxZzZ~ZZZZZZZZZZZZZZZZZZɾɾɾɾɾɾɾɾɾɾɾɾhA;NheCJaJhA;NheCJaJhA;Nh CJaJhA;NhtZCJaJhA;Nh9CJaJhA;Nhj<CJaJhA;Nhj<CJaJFXXXXXXX YYY Y,Y2Y>YDYPYVYbYdYrYxYYYYYYYFf $IfgdbFfB $$Ifa$gdA;NYYYYYYYZZZZ&Z,Z8Z>ZJZLZVZ\ZhZnZzZZZZZZFf2 $IfgdbFf $$Ifa$gdA;NZZZZZZZZZZZZ[[[&[*[4[8[B[H[T[Z[f[l[x[Ff $IfgdbFf $$Ifa$gdA;NZZZZZZZZZZZZZ[[ [[[&[([*[2[4[6[8[@[B[F[H[R[T[X[Z[d[f[j[l[v[x[z[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\ \ \\\\\"\$\.\0\4\6\@\B\D\V\X\Z\b\d\hA;NheCJaJhA;NheCJaJhA;Nh CJaJXx[z[[[[[[[[[[[[[[[[\ \\\$\0\6\B\D\FfFfr $$Ifa$gdA;N $IfgdbFf"D\V\Z\d\j\v\|\\\\\\\\\\\\\\\] ]]]*].]FfbFf $$Ifa$gdA;N $Ifgdbd\h\j\t\v\z\|\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]]] ]]]]*],].]6]8]<]>]H]J]N]P]Z]\]`]b]l]n]r]t]~]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]hA;NhRCJaJhA;NheCJaJhA;NheCJaJhA;Nh CJaJS.]8]>]J]P]\]b]n]t]]]]]]]]]]]]]]]&^(^*^,^Ff $IfgdbFf $$Ifa$gdA;N]&^(^2^4^z^|^^^^_<_>_~____``P`R````` aaFaHaaaaaaaa.c"d|d~d$e&e.effBhDhFhHhJhhNh@hghohd Lh A|hn hnhn hnh&h&CJaJhgCJaJh,hCJaJhA;NhRCJaJhA;NhRCJaJhA;Nh,hCJaJhA;NhR>*CJaJhA;Nh,hCJaJ1,^.^0^2^4^,kdM$$Iflֈ #  t0644 laytA;N $$Ifa$gdA;N4^J^N^R^V^Z^^^b^f^j^n^z^|^^^^^^^^^^^^^^^Ff Ff/  $$Ifa$gdA;N $Ifgdb^^^^^^^^^^______"_&_*_._2_<_>_R_V_Z_^_Ff $IfgdbFf $$Ifa$gdA;N^_b_f_j_n_r_v_~____________________Ff $IfgdbFfo $$Ifa$gdA;N__`` ```"`&`*`.`2`6`:`>`B`F`P`R`b`f`j`n`r`v`z`~`Ff_  $IfgdbFf $$Ifa$gdA;N~``````````````````````````aFf& $IfgdbFf# $$Ifa$gdA;Na aaaa a$a(a,a0a4a8ajjjljnjvjxj|j~jjjjjjjjjjjjjjjj&k(kkklll lźźůhrBh;OhhA;NhCJaJhA;Nh?'CJaJh?'hA;Nh?'5CJaJhRhA;NhR5CJaJh,hh08 hnhnhnhnCJaJ>i i0i@iLiZi $$Ifa$gdA;NZi\i^ibi8/# $$Ifa$gdA;N $Ifgdbkd6$$Iflֈ #ATT t0H$644 laytA;Nbifijinirivizi~iiiiiiiiij jjj*j0jjjjnjxjFf< $IfgdbFf8 $$Ifa$gdA;Nxj~jjjjjjjjjjjjjjjkkkk&k(k@kDkNkRk^kFfB $IfgdbFfn? $$Ifa$gdA;N^kdkpkvkkkkkkkkkkkkkkklll llu $`a$gd< $dha$gd;OFfI $IfgdbFfFF $$Ifa$gdA;N lllnnp"p(pdphpjp~ppppqqqqq6rDrJrVrrrruufvvyy{"|R||}^}}:~"$Ђ҂~.0PZŻɷɫ h'/\ h5|[h'/hoh'/6h<hrBh7nh'/jh&`:0JUh&`:h h;0J h A0Jh Ah;hx*hG"Chf;h.qh; s hQL5 h.d5:u$:<>Rʙԝ֝؝VTzZ$a$gd $`a$gd$a$gd< $dha$gd;O $`a$gd<Z֐j8:<>LPRDx,șʙ<,ҝԝ؝ Ğ Ž瓋~zvovzkhE} h h1h1h5|[hG$wh5 hG$w5h08h;O5hNhhGhhA(h"4hYVhjh~,0JUh~,hh;O h#| 5hA!>h;O5h.dhN5 h.d5h7nh<jh'/0JUh'/ h|h'/):<T΢ҢԢ֢PRTV~ʤΤФҤPRjئܦަNPT.ѾѳŪզ{rl h;0Jh;ch;0JjgOh;U h;h;jh;Uh;h;\ h;\h Ah;hPvmh0Jj~MhU hhjhUh~hh;Oh;ch&`:0JjKh&`:U h&`:h&`:jh&`:Uh&`:).&z<l8Z$ʰ̰԰Ʊȱl.~ȵ$Fķž㧠㙕㍅{vqvl hFc\ h \\ h5|[\ h \ h?d\h?dh?d\h?dh:_hE} h:_h:_ h Ah Ah<h;Ohp}_ h,h;Ohd E h,huhuh  h h  h hgShgSh8Xh5|[ h;h h0J h0J h;0J(̰ȱ$F@BDXZZ$a$gd,#gd,#$a$gd,#$a$gd.q$a$gd A$a$gdķȸ޹HLNPºĺֺDܻ24Zpt:DF^޽rvxzʰ鬥xjRhY#=U hY#=hY#=jhY#=UhhY#=h5|[ h:Ch:C hVkh:Ch:ChPvmhP0J\jPhPvmhPU\jhPU\hh\ h\hPhP\ hP\ hFchFchFc h hFc,z"@BDXZXZ\JLN8<^`RJt¾|t|t|t|m|| hxxhhxxh6 h6jhxxh0J5Uhjh0JUh:Chjh,#0JUh,# h5 h,#5h.qh~hl&h08hNh;O h Gh;O h5|[h;Oh5|[ hY#=hY#=jhY#=UhP{hY#=0J(ZJv^86$a$gd,#gd,#$a$gd:_$a$gd'/$a$gd&`:$a$gdFc$a$gd%$a$gdxx$a$gd?]tvx$\^`p468:68ƿ䳫h:CjhoUhohh6 h%hh%h\ h\h%h56 h*hh h6jh0JUh{h6(21h:pk. A!"#$% $$If!vh5 55555!#v #v#v#v!:V l t05 555!/ ytSDg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytSDKkd$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytSDg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytSDKkd$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytSDg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytSDKkdK$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytSDg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytSDKkd $$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytSDg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytSDKkd$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytSDg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytSDKkdm$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytSDg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytSDKkd#$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytSD$$If!vh5 55555!#v #v#v#v!:V l t05 555!/ ytSDg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytSDKkd$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytSDg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / yt04Kkdn$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 layt04g$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / yt04Kkd$#$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 layt04g$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / yt04Kkd&$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 layt04g$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / yt04Kkd*$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 layt04$$If!vh5 55555!#v #v#v#v!:V l t05 555!/ ytSDg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytSDKkd%/$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytSDg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / yt5ZKkd2$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 layt5Zg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / yt5ZKkd6$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 layt5Zg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / yt5ZKkdG:$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 layt5Zg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / yt5ZKkd=$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 layt5Z$$If!vh5 55555!#v #v#v#v!:V l t05 555!/ ytSDg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytSDKkdB$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytSDg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytp KkdHF$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytp g$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytp KkdI$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytp g$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytp KkdM$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytp g$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytp KkdjQ$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytp g$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytp Kkd U$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytp g$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytp KkdX$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytp g$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytKkd\$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytKkdB`$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytKkdc$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytKkdg$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytKkddk$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytKkdo$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytKkdr$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytKkdv$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 layt$$If!vh5 55555!#v #v#v#v!:V l t05 555!/ ytSDg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytSDKkd{$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytSDg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytKkd~$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 laytg$$If!v h5 55555555 5 5 #v #v#v#v#v#v#v#v#v #v #v :V l t05 55555555 5 5 / ytKkd$$Ifl xdPl (#  t0,,,,44 layt$$If!vh5 55555#v #v:V l t05 5ytA;N$$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 vytA;NFkd$$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 laytA;N$$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 vytA;NFkd $$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 laytA;N$$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 vytA;NFkd-$$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 laytA;N$$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 vytA;NFkdM$$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 laytA;N$$If!vh5 55555#v #v:V l t05 5/ ytU($$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 v/ ytbKkd0$$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 laytb$$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 v/ ytbKkdh$$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 laytb$$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 v/ ytbKkd$$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 laytb$$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 v/ ytbKkd؝$$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 laytb$$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 v/ ytbKkd$$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 laytb$$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 v/ ytbKkdH$$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 laytb$$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 v/ ytbKkd$$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 laytb$$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 v/ ytbKkd$$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 laytb$$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 v/ ytbKkd$$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 laytb$$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 v/ ytbKkd($$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 laytb$$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 v/ ytbKkd`$$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 laytb$$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 v/ ytbKkd$$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 laytb$$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 v/ ytKkdк$$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 layt$$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 v/ ytKkd$$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 layt$$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 v/ ytKkd@$$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 layt$$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 v/ ytKkdx$$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 layt$$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 v/ ytKkd$$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 layt$$If!v h5 5v5v5v5v5v5v5v5 v5 v5 v#v #v v:V l t05 5 v/ ytKkd$$Ifl  xdP< (# vvvvvvvvvv t0,,,,44 layt$$If!vh5555 55#v#v#v#v #v:V l t065555 5ytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkdM$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd=$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd-$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd}$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkdm$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd $$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd]$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!vh5555 55#v#v#v#v #v:V l t065555 5ytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd*$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkdz $$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkdj$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd $$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkdZ$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd"$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd%$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkdJ)$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd,$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd/$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!v h555555555 5 5 #v#v#v#v#v :V l t0655555 ytA;NIkd:3$$Ifl   # t06,,,,44 laytA;N$$If!vh5A555T55T#vA#v#v#vT#v#vT:V l t0H$65A555T55TytA;N$$If!v h5A55555*5*55 5 *5 *#vA#v#v#v#v*#v #v *:V l t0H$65A5555*5 5 *ytA;NIkdu7$$Ifl d  #A**** t0H$6,,,,44 laytA;N$$If!v h5A55555*5*55 5 *5 *#vA#v#v#v#v*#v #v *:V l t0H$65A5555*5 5 *ytA;NIkd:$$Ifl d  #A**** t0H$6,,,,44 laytA;N$$If!v h5A55555*5*55 5 *5 *#vA#v#v#v#v*#v #v *:V l t0H$65A5555*5 5 *ytA;NIkdM>$$Ifl d  #A**** t0H$6,,,,44 laytA;N$$If!v h5A55555*5*55 5 *5 *#vA#v#v#v#v*#v #v *:V l t0H$65A5555*5 5 *ytA;NIkdA$$Ifl d  #A**** t0H$6,,,,44 laytA;N$$If!v h5A55555*5*55 5 *5 *#vA#v#v#v#v*#v #v *:V l t0H$65A5555*5 5 *ytA;NIkd%E$$Ifl d  #A**** t0H$6,,,,44 laytA;N$$If!v h5A55555*5*55 5 *5 *#vA#v#v#v#v*#v #v *:V l t0H$65A5555*5 5 *ytA;NIkdH$$Ifl d  #A**** t0H$6,,,,44 laytA;NDyK >http://ladislav-bognar.net/drupal/files/Govor%20nenasilja.pdfyK http://ladislav-bognar.net/drupal/files/Govor nenasilja.pdfyX;H,]ą'cDyK Zhttp://ladislavbognar.net/drupal/files/Interkulturalizam%20i%20civilno%20dru%C5%A1tvo.pdfyK http://ladislavbognar.net/drupal/files/Interkulturalizam i civilno dru%C5%A1tvo.pdfyX;H,]ą'cmDyK 8http://ladislav-bognar.net/drupal/files/Vrijednosti.pdfyK http://ladislav-bognar.net/drupal/files/Vrijednosti.pdfyX;H,]ą'c-DyK (http://www.ffzg.hr/hre-edc/Zd_Prisl.htmyK hhttp://www.ffzg.hr/hre-edc/Zd_Prisl.htmyX;H,]ą'cDyK >http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=2007013yK http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=2007013yX;H,]ą'c^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtH>A`> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k . Bez popisa >@> ;O Tekst fusnoteCJaJ>&@> ;OReferenca fusnoteH*6U@6 ;O Hiperveza >*B*ph:": 08 Zaglavlje  p#8 28 08Podno~je  p#tCt i Reaetka tablice7:V0F'QF 0SReferenca komentaraCJaJBbB 0STekst komentaraCJaJ@q@ 0STekst komentara CharDjabD 0SPredmet komentara5\JrJ 0SPredmet komentara Char5\NN 0STekst balon iaCJOJQJ^JaJTT 0STekst balon ia CharCJOJQJ^JaJ(O( ;content2(O( ;content3HVH 2SlijeenaHiperveza >*B* phPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK]   ~!#%x5 xa , / d F9^m"hn֫ƼZ%'>8?L@ BCFLXZd\]Jh lZ.ķztiklmoptz  "(*+,./1fn<Dnv:,,f $%B%&+>>?@AB~CLD2EFFWNWWXYZx[D\.],^4^^^__~`aaiZibixj^kuZjnqrsuvwxy{|}~    !#$%&')-0Dϥ&OΧNvcXXXXXl,"$@ ?V:z|8\z@0(  B S  ? _Hlt267216559 _Hlt267216537 _Hlt267216538¦¦@@@ææ00ggrrr0s W\_hĴƴɴӴݴ IPTWX_cfgklpquvyzŵɵеѵֵڵݵ޵ $&)*78?CJKOT[_bckotx{öĶͶζֶ׶ !"$%+,37?DNR\^klvw|}Ƿȷͷ޷ !*+16@AIJMQVZabhipruv}~ø˸иظ۸(-=?BCJNVW[\_`hluv}~ʹ͹ιҹֹݹ޹"#,1;<JN[\cgpqw{źƺκٺܺݺ#,-:<?EIMP\dehins|»̻λѻһۻܻ &'/4>@EFKLPQTU^clptuyz¼˼̼ѼҼ׼ؼܼݼ $'.09;FGSTZ[pr79QR''''~//////Y1[1l1o1D:F:W:Z:====@@ C$C`CbCCCCCCCDD%D&DY?YAYBYGYIYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZZZZ Z Z ZZZZZZZ"Z$ZZZ[ZeZfZhZiZnZoZqZrZwZxZzZ{ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ<[=[C[D[K[L[N[O[T[U[W[X[][^[d[f[[[[[[[[[[[[[[[[[\\\\\\\\\\ \!\&\'\-\.\4\6\v\w\}\~\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]]V]W]\]]]b]c]i]j]l]m]r]s]u]v]{]}]]]]]]]]]]]]]]]]]]]``aaaa4a5aVaWaiajaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa"b#b%b&b+b,b.b/b4b5b;b?ABGIQRXY[\abdejkmnstvw|~‚ÂłƂ˂̂΂ςԂՂׂ؂݂ނ 9AKLcelmăƃσЃ 0278NPWXnpvwɄ˄Єф IMƈLj͈̈ӈֈ#$)*,-2356;<>?DF[\bcefklnotuwx}~Ɖlj͉ΉՉ։؉ىމ߉  "#(,45#$89ÝƝϝѝ  ѥҥЧѧz{()cdST%&*+ jkwxɲʲ'*FIRTSTU˽ͽlnacBDAC FU.00<<==@@!C"C$CaCJbJbffBrDrJKĝŝDХ&OϧSTm/^qBB 00DХ&OϧSrDsZ "0 36h ^`hH)h dd^d`hH.h 4 L4 ^4 `LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h tt^t`hH.h DD^D`hH.h L^`LhH.h ^`hH)h ee^e`hH.h 5 L5 ^5 `LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h uu^u`hH.h EE^E`hH.h L^`LhH.h ^`hH)h ee^e`hH.h 5 L5 ^5 `LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h uu^u`hH.h EE^E`hH.h L^`LhH. 3sZ  7#],,Yi}!)+[.5Yi}!O0O0[.5hx:,=%1E%K)+hx7#].)+Nhb #6_G;G<1Utjp * w H Q j #| KgS#o7n1'/Zdui  t  ^SC_{b+:C,#K$U^$l&?'V'(!(A(U(6+19+V-[/~2 3A5fB7+Q8&9&`:f;Y#=H1>|@D@(l@5TBG"C _Dd E;FmFJ[J Kd LQLNA;N^N;OS8PQS0SECEFGHJPQRUVWYZ\]`bcd'd``````` `&`(`.`0`d@`4`8`B`L`N`T`X`\`b`h`p`t`v`z`````````````````````` UnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialkTimesNewRomanPSMTTimes New Roman5. .[`)TahomaA BCambria Math"15Jf6&)kB`WB`W!4d 2QHP?;O2!xxINTERKULTURALIZAM U NASTAVISnje~anaSnje~ana   Oh+'0  < H T `lt| INTERKULTURALIZAM U NASTAVI SnjeanaNormal Snjeana41Microsoft Office Word@B2@|C9'@0A@N:B՜.+,D՜.+,H hp|  W` INTERKULTURALIZAM U NASTAVI Naslov 8@ _PID_HLINKSAdQ >http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=2007013{ (http://www.ffzg.hr/hre-edc/Zd_Prisl.htmr$8http://ladislav-bognar.net/drupal/files/Vrijednosti.pdf8dThttp://ladislavbognar.net/drupal/files/Interkulturalizam i civilno dru%C5%A1tvo.pdfad<http://ladislav-bognar.net/drupal/files/Govor nenasilja.pdf  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./012456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     &Root Entry FV:(Data 3S1TableeWordDocument4dSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObj  F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q