Pregled bibliografske jedinice broj: 502420
Amir Bukvić "Aristotel u Bagdadu" – dramska kopča susreta kultura
Amir Bukvić "Aristotel u Bagdadu" – dramska kopča susreta kultura // Krležini dani u Osijeku 2009. : zbornik radova / Hećimović, Branko (ur.).
Osijek : Zagreb, 2010. str. 251-268 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 502420 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Amir Bukvić "Aristotel u Bagdadu" – dramska kopča susreta kultura
(Amir Bukvić "Aristotle in Baghdad" – dramatic copulae of encounter)
Autori
Nikčević, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Krležini dani u Osijeku 2009. : zbornik radova
/ Hećimović, Branko - Osijek : Zagreb, 2010, 251-268
ISBN
978-953-154-950-9
Skup
Krležini dani
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 07.12.2009. - 10.12.2009
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Aristotel; susret kultura; paralelni svjetovi; intertekstualnost; kopče susreta
(Aristotle; cultural encounter; parallel worlds of lights; intertextuality; copulae of encounter)
Sažetak
Drama se događa na dvoru mladog sultana u Bagdadu koji okuplja znanstvenike razne vjere od kojih neki donose informacije iz drugih svjetova – kako civilizacijskih tako i duhovnih (svjetlosnih). Znanstvenici između ostalog pokušavaju shvatiti Aritstotelove pojmove tragedije i komedije a koncept kazališta koji nemaju tumače kao priču koja priča samu sebe. Tragičnom kraju vodi žudnja prema ženama (Ajši koja priča priče i lijepoj Esteri) i dvorske spletke. Višeslojna, poetska i duhovna drama govori o nekoliko dominantnih tema a kroz četiri tzv. kopče susreta. Kopča susreta s onostranim su paralelni svjetovi koji kroz razne prijelaze (kroz priče, san, vizije, ludilo, spoznaju ili u pustinji) neprestano prodiru u realnu radnju. Kopča susreta s drugim je ketman. Iako je prvotno značenje pojma pretvaranje kad si među onima koji su drugačiji ili misle drugačije, drama pokazuje da stalno skrivanje misli i čuvanje svojeg mišljenja (likova na dvoru) dovodi do tragičnih posljedica a pokušaj prilagodbe donosi nove spoznaje. Treća kopča je susret kultura gdje je znanje i umjetnost moguće spoznati samo ako govori o nečemu što je dijelom i našeg života. Aristotel i priča koja priča samu sebe bili su nejasni dvorjanima dok nisu i sami to proživjeli. Drama nosi brojne intertekstualne poveznice, od Suhravardijeve filozofije o paralelnim svjetovima svjetla do Shakespeareovog Hamleta (stali sultan je nestao u pustinji a mladi pokušava otkriti što se dogodilo i više je zabavljen znanosti nego vladanjem). No, Bukvić piše dramu u žanru tzv. afirmativne tragedije (kao što su Shakespeareova Oluja ili Calderonov Život je san) kao djelo s ozbiljnom, uzvišenom i tragičnom radnjom (izdaje, ubojstva, nesporazumi, smrt) ali s krajem koji omogućuje ostvarenje pozitivnih vrijednosti kroz mogućnost (barem za neke od likova) nastavka života, ostvarenje nauma, spoznaju, uspostavu pozitivnih međuljudskih odnosa (ljubav, prijateljstvo, roditeljski odnos) i pozitivnih, pročišćujućih i uzvišenih emocija (kajanje, oprost, duhovnost) što jest četvrta kopča djela.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-2641300-1036 - Hrvatski kazališni časopisi (1941-2005) (Senker, Boris, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek,
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Sanja Nikčević
(autor)