Pregled bibliografske jedinice broj: 500793
Prilog poznavanju dorade sjemena brucijskg bora (Pinus brutia Ten.)
Prilog poznavanju dorade sjemena brucijskg bora (Pinus brutia Ten.) // Radovi - Šumarski institut Jastrebarsko, 43 (2008), 2; 75-160 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 500793 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prilog poznavanju dorade sjemena brucijskg bora (Pinus brutia Ten.)
(Contribution to the knowledge on seed processing of turkish pine (Pinus brutia Ten.))
Autori
Roth, Valentin ; Dubravac, Tomislav , Čehulić, Ivica
Izvornik
Radovi - Šumarski institut Jastrebarsko (0351-1693) 43
(2008), 2;
75-160
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
brucijski bor (Pinus brutia Ten.) ; dorada sjemena ; trušnica ; češeri ; sjeme
(turkish pine (Pinus brutia Ten.) ; seed processing ; seed extraction plant ; cones ; seed)
Sažetak
Tijekom mjeseca studenog 2008. godine, u trušnicu u Šumarskom institutu, Jastrebarsko, dopremljena je na doradu određena količina češera brucijskog bora (Pinus brutia Ten.). Isti je podrijetlom iz Priznate sjemenske sastojine (PSS), 454 – III - 1975. G.j. Kras - Gabojin 62a, Šumarija Krk, UŠP Senj. Izmjerom na prosječnim uzorcima češera brucijskog bora, dobili smo neke od podataka (masa, volumen, dužina, širina), koji su manje - više podjednaki s istima iz dostupne nam literature (Herman, 1971., Jovanović, 1971., Palmberg, 1975.). Naknadnim sušenjem češera u sušari trušnice, ustvrdili smo određenu problematiku u svezi otvaranja češera sušenjem u mogućim nam uvjetima. Sušenjem na + 45 ºC u trajanju od 20 sati, otvoreno je bilo samo oko 20% češera. Naknadnim sušenjem na + 60 ºC u trajanju od dodatnih 15 sati, otvorilo se nešto preko 90% češera brucijskog bora. Nakon sušenja u navedenim uvjetima, oko 8% (uglavnom sitnijih) češera, ostalo je neotvoreno, dok je i među otvorenima bio određeni broj nepotpuno otvorenih češera (poluotvorenih). Uslijed navedenog, naknadnom doradom (trušenje, otkriljavanje, čišćenje), nismo dobili ukupnu moguću količinu sjemena, kojeg dio ostaje u neotvorenim i poluotvorenim češerima. Našim istraživanjem, iz 100 kg češera (netom ubranih, vlažnosti 65%), dobili smo 1.134 g sjemena (vlažnosti 30%), iz kojeg smo doradom na gravitacijskom odvajaču sjemena različite gustoće, dobili 1.056 g sjemena punoće 98%. Mnogi autori opisujući karakteristike (u ovom slučaju masu), često ne navode vlažnost (kako češera, tako i sjemena), te nam je stoga ponekad otežana usporedba s vrijednostima dobivenim nekim našim istraživanjima. Vjerujemo kako se kod mnogih autora masa češera odnosi na netom ubrane (svježe), zrele češere, dok se masa sjemena vjerojatno odnosi na «zrakosuho» sjeme. Na kraju dorade, određen je broj sjemenki u 1 kg. U 1 kg sjemena dorađenog na 98% punoće, vlažnosti oko 30%, prosječni broj sjemenki brucijskog bora iznosi 35.980 kom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
024-0000000-3505 - Prirodna obnova kao temeljni čimbenik potrajnosti šumskih ekosustava (Dubravac, Tomislav, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus