Naslov
Unutarstanično razmnožavanje Francisella tularensis u Hartmanella vermiformis -uloga aroG i ggt gena
(Intracellular replication of Francisella tularensis in Hartmanella vermiformis- the role of aroG and ggt genes)

Autori
Semić, Vildana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
18.10

Godina
2010

Stranica
77

Mentor
Šantić, Marina

Ključne riječi
LVS; aroG; ggt; Hartmanella vermiformis; fagosom.
(LVS; aroG; ggt; Hartmanella vermiformis; phagosome.)

Sažetak
Francisella tularensis gram-negativna je fakultativna unutarstanična bakterija koja može uzrokovati tešku bolest, tularemiju, u ljudi i životinja. Podnosi teške uvjete i dokazano je da preživljava u vodi i blatu više od jedne godine. Provotnom sistematizacijom definirane su četiri podvrste F. tularensis: tularensis (tip A), holartica (tip B), mediasiatica i novicida. Međutim, najnovija istraživanja odvajaju F. tularensis subsp. novicida u zasebnu vrstu. Od navedenih samo F. tularensis subsp. tularensis i F. tularensis subsp. holartica uzrokuju bolest kod ljudi. Obje su vrlo zarazne te infektivna doza iznosi svega 10 CFU (eng. colony forming units). Primarni rezervoar tularemije su sisavci kao što su: zečevi, glodavci, a vektori prijenosa bolesti: muhe i komarci. Prirodni rezervoar u vodi su praživotinje uključujući mnoge vrste ameba. Danas se amebe koriste kao “neprofesionalni” makrofazi. Njihov je lizosomalni sustav jednak onome u fagocitnim stanicama makrofaga. Ameba-rezistentni mikroorganizmi mogu koristiti unutarstanični okoliš ameba za razmnožavanje, te za zaštitu za vrijeme encistacije i služiti se amebama kao vektorom za širenje u prirodi. Stoga, cilj ovog rada je odrediti da li postoji razlika u preživljavanju i razmnožavanju F. tularensis LVS (divljeg soja) u odnosu na preživljavanje i razmnožavanje njezinih mutanti aroG i ggt u H. vermiformis, odnosno ulogu aroG i ggt gena. Također, cilj je odrediti stupanj acidifikacije fagosoma kod infekcije s F. tularensis LVS, u usporedbi s mutantama aroG i ggt, odnosno ulogu zakiseljavanja fagosoma u unutarstaničnom procesuiranju tvari unutar H. vermiformis. Naši rezultati pokazuju da se F. tularensis LVS i njezina mutanta ggt razmnožavaju unutar stanica H. vermiformis 24 sata unutar infekcije. Za razliku od toga aroG mutanta ima odgođeni i zakašnjeni pik razmnožavanja 48 sati nakon infekcije u H. vermiformis. Dakle, aroG gen je djelomično bitan za rast F. tularensis LVS unutar H. vermiformis, dok je ggt gen ključan za unutarstanično razmnožavanje F. tularensis LVS u makrofazima, ali ne i u H. vermiformis. Osim toga, iz rezultata je vidljivo da u fagosomima u kojima se nalaze bakterija (LVS, aroG i ggt) ne kolokaliziraju s kiselom bojom “Lysotrackerom.” Dakle, za razliku od makrofagnom modela, bakterija ne boravi u kiselim odjeljcima u H. vermiformis i to nije nužno za njezino razmnožavanje unutar stanica ameba. Rezultati jasno ukazuju na razlike između dva stanična modela (makrofaga i ameba) koji utječu na preživaljavanje i patogenost F. tularensis LVS u prirodi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA