ࡱ> [bjbj 4>ΐΐ9G% 88{ 6!""""""8"$#\"Q$Q$Q$g$g$B% ((p$v"*B%B%**""g$g$…vvv*A"g$"g$v*vv|{g$@J*^"k ؅0!Zgup${"{,l))v) )wl)l)l)ul)l)l)****l)l)l)l)l)l)l)l)l)8 A:Antonija Petri uai Kriteriji iz Kopenhagena i poboljaanje meuetni kih odnosa u Hrvatskoj Sa~etak: Geoffrey Pridham predlo~io je da utjecaj Europske unije na demokratizaciju zemlje koja te~i lanstvo u Uniji varira u razli itim stadijima pristupanja: prije pregovora, faze pregovora te faze nakon primanja u lanstvo. Oslanjajui se na njegovu podjelu, ovaj rad, na primjeru hrvatskog pristupanja Uniji, dokazuje da dugotrajan i sistemati an postupak pristupanja,a posebice pregovaranja, pridonosi kako unapreenju demokracije, tako i ljudskih te manjinskih prava te posredno unaprjeuje meuetni ke odnose u zemlji kandidatkinji koja se ovim lankom analizira. Klju ne rije i: Europska unija, Hrvatska, temeljna prava, monitoring ljudskih prava, demokratizacija, pravna harmonizacija, meuetni ki odnosi, prava nacionalnih manjina Summary: Geoffrey Pridham suggested that European Union s influence on democratisation in the country aspiring to a membership varies in different stages of accession: in advance to the accession negotiations, in the negotiations phase and in the post-accession phase. Applying this classification to a Croatian EU accession procedure, the paper proves that long-lasting and systematic accession procedure contributes to democracy promotion as well as to the improvement of human and minority rights protection, implicitly enhancing the inter-ethnic relations in the candidate country analysed in the present paper. Keywords: European Union, Croatia, fundamental rights, human rights monitoring, democratisation, legal harmonisation, inter-ethnic relations, rights of national minorities 1. UVOD Netko e se s pravom zapitati, emu uope zapo injati rad o temeljnim pravima u Europskoj uniji i procesu pristupanja kada nadle~nost u podru ju zaatite ljudskih prava od samih po etaka europske integracije imaju vlade dr~ava lanica Europske unije? Mo~e li se pratiti postepen rast nadle~nosti Unije u podru ju zaatite ljudskih prava? Koji su izvori prava Unije koji propisuju zaatitu ljudskih prava? Ima li ih u osniva kim ugovorima ve pravnih izvora zaatite prava ovjeka ili tek u odlukama, direktivama, mialjenjima i preporukama te sudskoj praksi Europskog suda? Prakti no bavljenje tematikom ljudskih i manjinskih prava, kao i sudjelovanje u pregovara kom timu za pristupanje Europskoj uniji, nije me samo viaestruko uvjerilo u nu~nost ostvarenja ljudskih prava u zemljama koje te~e lanstvu, nego mi je pribli~ilo bogatstvo instrumenata koje za ostvarenje prava ovjeka postoje na razini Europske unije. Osobni anga~man omoguio mi je da zavirim iza kopenhagenske fasade, kako je to jedan autor nazvao, a i razotkrio mi je djelovanje briselskih i hrvatskih diplomata u procesu pregovora koje dr~ava kandidatkinja za lanstvo vodi s dr~avama lanicama o uvjetima pod kojima e postati punopravnom lanicom Europske unije. Kako bi bili u stanju pojmiti cjelovitu sliku Unijinih nastojanja, nadle~nosti i djelovanja u podru ju zaatite ljudskih prava u dr~avama lanicama i u odnosu s treim zemljama, potrebno je izraditi pregledan Ovaj rad, izlo~en na konferenciji koju su zajedni ki u travnju 2010. godine organizirali Institut druatvenih nauka iz Beograda i Zaklada Konrad Adenauer, predstavlja uvodno airi tematsko-institucionalni okvir Unijinih nastojanja u podru ju ljudskih prava, a potom potanko analizirati kako se te politike, na ela i zakonodavstvo reflektiraju na proces proairenja te posebice na poboljaanje meuetni kih odnosa u dr~avama kandidatkinjama. Stoga, u centralnom dijelu rada ispituje koliki je utjecaj kopenhagenskih kriterija na podru je zaatite ljudskih i manjinskih prava,, i to u predpregovara kom i pregovara kom stadiju, te nakon pristupanja. U radu se koristi paradigma koju je uveo Geoffrey Pridham u svojim radovima o utjecaju proairenja na proces demokratizacije u zemljama koje te~e lanstvu u Europskoj uniji. Za potrebe ovog rada ljudska prava ili prava ovjeka se smatraju skupom zajam enih prava na zaatitu od (ne)djelovanja dr~ave koje svakom pojedincu pripadaju na temelju njegova postojanja kao ljudskog bia. Ta su prava pri tome neotuiva i nedjeljiva. Demokratskim se poretkom smatra politi ka zajednica utemeljena druatvenim konsenzusom, potvrena kroz slobodne izbore, a u kojoj su pojedincima zajam ena ljudska prava. Ljudska prava pripadaju meu osnovne vrijednosti Unije. Politika zaatite ljudskih prava u Europskoj uniji odnosi se prvenstveno na zaatitu ekonomskih i socijalnih prava, no Unijinim politikama i programima nastoje se osigurati i graanska, politi ka i kulturna prava. Europska unija takoer poti e dr~ave lanice na usvajanje mjera koje promi u jednakost, uglavnom u podru ju zapoaljavanja i rada. Razlog je to ato u misiji Europske unije od osnutka zapoaljavanje i rad znatno pridonose sudjelovanju dr~avljana Unije u njezinu gospodarskom, kulturnom i druatvenom ~ivotu. Od za etaka Unije dr~ave lanice te~e postizanju pune zaposlenosti i socijalnoj zaatiti zaposlenih, poveanju kvalitete njihova ~ivota, ekonomskoj i socijalnoj koheziji te solidarnosti, a time posredno i unaprjeenju ljudskih prava. Unija takoer te~i stvaranju jedinstvenog prostora slobode, sigurnosti i pravde, u kojem nema mjesta diskriminaciji kao ko nici druatvene integracije. Prikaz o politici ljudskih prava u Europskoj uniji najprije izla~e postojeu pravnu osnovu zaatite ljudskih prava u ovoj supranacionalnoj organizaciji. Prvi dio pregleda zakonske regulative odnosi se na norme primarnog prava koje propisuju obvezu poativanja ljudskih prava u Uniji, a drugi dio donosi pregled pravnih normi koje propisuju zabranu diskriminacije. Potom slijedi pregled instrumenata provedbe i nadzora ljudskih prava u EU kroz opis djelatnosti institucija unije koje se ti u zaatite i promicanja ljudskih prava. Nakon toga prikaz izla~e kronologiju ljudskih prava kao podru je suradnje u vanjskoj i sigurnosnoj politici te isti e mjere koje je Unija donijela radi nadgledanja zaatite ljudskih prava u treim zemljama s kojima surauje. Kona no, u posljednjem dijelu ovog prikaza nu~nost poativanja i zaatite ljudskih prava u procesu pridru~ivanja Europskoj uniji, uglavnom na primjerima iz hrvatskog pretpristupnog iskustva. Stoga i metodologija koriatena u izradi ovog rada obuhvaa prvenstveno analizu normativnih izvora, kako meunarodnog, tako i domaeg (hrvatskog) prava u cilju ocjene usklaenost hrvatskog zakonodavstva s pravnom ste evinom Europske unije. Za potrebe ovog rada ispitala sam takoer i akademsku literaturu koja prou ava ljudska prava i Europsku uniju. Stru ni izvori koje sam koristila u izradi ovog rada su uglavnom djela na engleskom jeziku, a uklju uju neke od najuglednijih suvremenih teoreti ara zaatite ljudskih prava unutar Europske unije. 2. PRAVNA OSNOVA ZA`TITE TEMELJNIH PRAVA U EUROPSKOJ UNIJI Izvori prava EU dijele se na primarne i sekundarne. Primarni su izvori osniva ki ugovori te opa na ela prava. Izrazom  Osniva ki ugovori obuhvaeni su meunarodni ugovori kojima su osnovane Europske zajednice i Europska unija i na kojima se temelje njihove ovlasti. Iako se o Ugovorima govori u mno~ini, formalnopravno postoji samo jedan Ugovor - Ugovor o Europskoj uniji, iji su sastavni dijelovi Ugovor o Europskoj zajednici i Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju te odredbe kojima se reguliraju nadle~nosti iz drugog i treeg stupa EU. Osniva ki ugovori su ugovori kojima su uspostavljene Europska zajednica za ugljen i elik, Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju, te ugovori koji su ih zamijenili; Jedinstveni europski akt iz 1986., Ugovor iz Maastrichta, Ugovor iz Amsterdama i Ugovor iz Nice. Jedinstvenim europskim aktom takoer su definirane nove nadle~nosti zajednice u podru ju socijalne politike, gospodarske i socijalne kohezije, istra~ivanja i tehnoloakog razvoja te zaatite okoliaa. Aktom je nadalje pokrenuta suradnja u podru ju vanjskih poslova, proairene su ovlasti Europskog parlamenta te je pojednostavljen proces donoaenja odluka u Vijeu ministara. Osniva ki ugovori i opa na ela prava u pravnom sustavu EU zauzimaju najviai rang, dok su sve ostale pravne norme podreene normama primarnoga prava i moraju se temeljiti na njima. Sekundarne izvore prava ine pravni akti koje Vijee EU donosi na temelju primarnog zakonodavstva; dakle odluke, direktive, mialjenja i preporuke te sudska praksa Suda Europskih zajednica (nadalje: Sud pravde). ine ga i meunarodni sporazumi kojima se ureuju meusobni odnosi EU i drugih meunarodnih organizacija ili treih dr~ava. Rimskim ugovorima su 1957. godine osnovane Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju (Euroatom) . Ugovori nisu uope uredili nadle~nost Zajednice u podru ju temeljnih ljudskih prava, ve su ograni ili podru je djelovanja Zajednice na ekonomsku suradnju. U vrijeme osnivanja EEZ smatralo se da se pitanjima temeljnih ljudskih prava u dovoljnoj mjeri bavi Vijee Evrope, unutar kojeg je usvojena Europska konvencija za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (nadalje: Europska konvencija o ljudskim prava). Europska konvencija o ljudskim pravima druge europske meunarodne organizacije - Vijea Europe - glavni je pravni instrument za zaatitu ljudskih prava u zemljama lanicama budui su sve dr~ave lanice EU stranke Konvencije usvojen 1950. godine. Zajedni kom izjavom iz travnja 1977.godine Vijee ministara, Komisija i Europski parlament dodatno su se obavezali na poatovanje osnovnih prava izvedenih iz Europske konvencije o ljudskim pravima. Meu primarnim izvorima prava EU najprije je preambula Jedinstvenoga europskog akta formalno uvela obvezu poativanja prava propisanih Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Jedinstveni europski akt je ugovor koji je potpisan 1986. godine. Njime je po prvi puta promijenjen osniva ki Rimski ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici. Takoer, ovim ugovorom su postavljeni temelji za stvaranje jedinstvenog tr~iata do 1. sije nja 1993. godine. Kasnije je l. 6 Ugovora iz Maastrichta (tzv. Ugovoru o EU) ponovno propisao isto. Ugovor o EU predvia i klauzulu o suspenziji koja omoguava obustavu odreenih prava lanovima EU u slu aju teakih i trajnih povreda ljudskih prava kao i sankcije u slu aju kraenja temeljnih na ela od strane dr~ave lanice. ( l.7 ). Ugovor iz Amsterdama ja a postojee odredbe o zaatiti ljudskih prava iz Ugovora o EU uvodei slobodu, demokraciju, poativanje ljudskih prava i temeljnih sloboda i vladavinu prava kao na ela na kojima se Unija temelji, kao i dajui ovlasti Europskom sudu zajam iti poativanje tih na ela od strane europskih institucija ( l. 6. i 7.). Nadalje, l. 13. Ugovora iz Amsterdama osigurava nadle~nost Unije u podru ju borbe protiv diskriminacije na temelju pripadnosti spolu, rasi, etni kom porijeklu, vjere, invalidnosti, dobi ili seksualnoj orijentaciji. Ugovorom iz Nice nastojalo se olakaati djelovanje institucija i njihov sastav nakon proairenja Unije 2005. godine. Njime je promijenjen sastav i na in djelovanja Europskog parlamenta, Vijea Europske unije, Europske komisije, Suda Europskih zajednica, Revizorskog suda, Gospodarskog i socijalnog obora te Odbora regija. Ugovor iz Nice stupio je na snagu 1. velja e 2003. godine. Ugovorom iz Nice dopunjuje se l. 7 Ugovora o EU uvoenjem mehanizma prevencije kraenja ljudskih prava prema kojemu Komisija, Parlament i treina dr~ava lanica mogu zatra~iti od Vijea da utvrdi postojanje opasnosti ozbiljnog kraenja ljudskih prava u nekoj dr~avi lanici i da, uz suglasnost Parlamenta, uputi doti noj dr~avi odgovarajue preporuke. Na sastanku Europskoga vijea u Nici 2000. godine prihvaena je i Povelja EU o temeljnim pravima, koja prvi put u povijesti Unije u jedinstvenom tekstu utvruje niz graanskih, politi kih, ekonomskih i socijalnih prava svih graana i osoba s prebivaliatem u EU. Europsko je vijee ujedinjenjem va~eih propisa koji reguliraju ljudska prava na razini Unije u jedinstvenu povelju u inilo propise o ljudskim pravima vidljivijim. Povelja svoje izvore crpi iz ugovora Zajednice, meunarodnih sporazuma i iz dvaju dokumenata Vijea Europe: Europske konvencije o zaatiti ljudskih prava te Europske socijalne povelje. Povelja se takoer oslanja na zajedni ke ustavne tradicije zemalja lanica, kao i na razli ite izjave Europskog parlamenta. Povelja sadr~i aest poglavlja o pojedina nim pravima koja mogu biti razvrstana u tri skupine. Prvu skupinu ine 'tradicionalna' ili univerzalna prava ovjeka propisana i Europskom konvencijom za zaatitu ljudskih prava pri emu Povelja i proairuje neka od tih prava. Zbog univerzalnosti ova prava nisu ograni ena samo na graane EU. Drugu skupinu prava iz povelje ine prava povezana sa statusom europskog graanstva koja pripadaju samo dr~avljanima zemalja lanica. Treu grupu prava ine socijalna i gospodarska prava koja zbog neodreenosti i ograni enog opsega primjene joa uvijek imaju zna aj na ela. Europska povelja izmeu ostalog propisuje jednakost svih ljudi pred zakonom ( l. 20); zabranjuje diskriminaciju na temelju bilo kakve pripadnosti, uklju ujui pripadnosti nacionalnim manjinama ( l. 21); te propisuje da e Unija poatovati kulturnu, religijsku i jezi nu razli itost ( l. 22) Dakle, Povelja ljudskih prava obvezuje Uniju na poativanje kulturnih, religijskih i jezi nih razli itosti, ato stvara osnovu za manjinsku zaatitu. Povelja je ustanovila instituciju pu kog pravobranitelja ( lan 43.). Njega Europski parlament imenuje na razdoblje od 5 godina. Funkcija mu je biti na raspolaganju graanima EU za njihove primjedbe i ~albe na funkcioniranje tijela ili institucija Zajednice. Ugovor kojim se ustanovljuje ustav za Europu koji je neslavno propao na nizozemskom i francuskom referendumu 2005. godine trebao je poveati u inkovitost rada europskih institucija te pojednostavniti proces donoaenja odluka u Uniji. Nakon neuspjeano zapo etog procesa ratifikacija u dr~avama lanicama, koji je nakon summita iz lipnja 2005. godine produ~en do sredine 2006. godine, isti je nanovo produ~en na joa godinu dana. Neki autori tvrde da Europska unija ne posjeduje pouvoir constituant jer tek prakticiranje suverenosti ustavotvornoga naroda, drugim rije ima legitimnost ustavotvorstva  daje ustavom konstituiranome politi kom sustavu legitimaciju, suglasnost i prihvaanje koji su nu~ni za obnaaanje regulacijskih funkcija ustava. Protivnici Ustava nadalje naglaaavaju da se osnivanje i razvijanje Unije kao pravne zajednice temelji isklju ivo na osniva kim ugovorima, njihovim amandmanima te pravnoj praksi Europskog suda. Stoga, isti u oni, ovakva pravna zajednica obvezuje samo ugovorne partnere, dakle dr~ave lanice, ne i graane. Budui europski politi ki narod ne postoji, nemogue je uspostaviti legitimnu demokratsku vladavinu. Nadalje, za konzervativne teoreti are dr~ave i politike je  Europa mogua samo kao ustavna dr~ava s demokratskom legitimacijom. U protivnom nikada nee biti uspostavljena.  Suprotno ovakvim protivnicima Ustava i eventualne federalizacije Unije, postoje autori koji tvrde da bi se europsko graanstvo (shvaeno kao politi ki narod,  demos ) trebalo izgraivati upravo na  odreenom skupu normativnih vrijednosti (kao ato su demokracija, sloboda, tolerancija, europski socijalni model politi ke ekonomije te poatovanje razli itosti) , sli no dakle modelu koji je Unija pokuaala  prodati graanima u tekstu Ustava. Takvi teoreti ari predla~u da e kroz  ustavni patriotizam stvoren izglasavanjem Ustava uspjeti transformirati Uniju u  zajednicu s kolektivnim politi kim identitetom i zajedni kom sudbinom, odnosno ustavnu zajednicu.  Budui se inilo neizvjesnim da bi dr~ave lanice bile spremne prihvatiti tekst predlo~enog Ustava, europski su zakonodavci pristupili izradi novog ugovora. Pod sna~nim vodstvom njema kog predsjedniatva u prvoj polovici 2007. godine, EU je uspio postii dogovor oko novog Reformskog ugovora, u kojem su zadr~ane najva~nije odredbe iz propalog Ustava. Ugovor je potpisan 13. prosinca 2007. godine u Lisabonu i kako bi stupio na snagu trebale su ga ratificirti sve zemlje lanice. Reformskim se ugovorom postojei Osniva ki ugovori (Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o Europskoj zajednici) transformiraju u Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije. Lisabonski reformski ugovor, osim ato pojednostavljuje funkcioniranje Europske unije, omoguava i njezino proairenje jer je njime Europska unija pronaala izlaz iz institucionalne krize. Naime, trenutno va~ei Ugovor iz Nice predvia institucionalno funkcioniranje Unije od samo dvadeset i sedam zemalja lanica. U odnosu na tekst Ustava, u Reformskom ugovoru se ne spominju simboli, zastava i himna EU-a, a izba ena je i rije  'ustav'. Sli no kao i u tekstu propalog Ustava, promjene predviene u tekstu Lisabonskog ugovora donijele bi novu metodu ponderiranja glasova dr~ava lanica u Ministarskom vijeu, koja se djelomi no temelji na principu brojnosti stanovnika. Promjena predviena Ustavom smjera uvoenju odlu ivanja kvalificiranom veinom za vei broj podru ja javnih politika Unije. Najva~nija promjena odnosi se na na in odlu ivanja u Europskoj uniji. Iako sadaanji sustav odlu ivanja ponderiranim glasovima ostaje na snazi do 2014. godine, Ugovor uvodi novi sustav dvostrukog odlu ivanja nakon 2017. godine, ato zna i da je odluka prihvaena ako za nju glasa 55 posto dr~ava lanica, koje predstavljaju najmanje 65 posto graana Europske unije. Druga novost jest uvoenje funkcije predsjednika Europskog vijea na dvoipolgodianji mandat, umjesto sadaanjeg sustava rotirajueg aestomjese nog predsjedniatva. Takoer se uvodi i funkcija Visokog predstavnika koji e ujedno biti i potpredsjednik Europske komisije, a bit e zadu~en za voenje vanjske politike Unije. To je, prema propalom Ustavu, trebao biti ministar vanjskih poslova EU-a, ali se na zahtjev Britanije odustalo od naziva ministar. O ekivalo se da bi proces ratifikacije mogao biti zavraen do sredine 2000. godine, kako bi Ugovor stupio na snagu prije izbora za Europski parlament. Unato  uspjeanom nizu ratifikacija Lisabonskih ugovora u nacionalnim parlamentima, irski su glasa i na referendumu u lipnju 2008. godine odbacili Lisabonski sporazum Europske unije i tako ugrozili reformske planove EU-a. Veliko osna~enje pravnoj zaaiti ljudskih prava pru~a uklju enje Povelje o temeljnim pravima u tekst Lisabonskog ugovora. Status Povelje tako e postati jasnijim u pravnom poretku Unije jer e sve njezine odredbe postati pravno obvezujue. To zna i da e biti mogue pobijati zakone donesene na razini Unije zbog nepoativanja ljudskih prava. Nadalje, pravnim osna~enjem Povelje uspostavit e se jedinstveni standardi zaatite ljudskih prava te poveati legitimitet Unije budui e djelovanje njenih institucija biti jasno podlo~no poativanju ljudskih prava. Ipak, domaaaj Povelje i jednom kad postane pravno obvezujua biti e ograni en jer ona obvezuje institucije i tijela na razini EU u njihovu zakonodavnom, izvranom i sudbenom djelovanju. Na nacionalnoj razini njen domaaaj je ograni en pak na rad nacionalnih institucija kada primjenjuju pravo Unije ato zna i da mogui doseg manjinske zaatite i nadalje ostaje prili no ograni en. Velika Britanija je izborila za sebe izuzee da se na nju ne odnose odredbe iz Povelje o temeljnim pravima budui ne ~eli prihvatiti odredbe iz Povelje koje jam e airoka prava na atrajk. Meu sekundarnim izvorima prava (koje ine odluke, direktive, mialjenja i preporuke te sudska praksa Suda Europskih zajednica) viae je onih koji se odnose na zaatitu jezi ne i kulturne raznolikosti te zabranu diskriminacije. Kako bi se diskriminacija na tr~iatu radne snage svela na najmanju moguu mjeru, Europska zajednica donijela niz direktiva za zaatitu dr~avljana Europske unije.  Direktive propisuju skup na ela koja dr~avljanima Unije osiguravaju jednaku pravnu zaatitu od diskriminacije na razini Unije i u njezinim lanicama, a proizlaze iz l. 13. Ugovora iz Amsterdama. Europski sud je lankom 234. Ugovora o EZ-u ovlaaten tuma iti cjelokupno pravo Europske zajednice i utvrivati (ne)valjanost normi sekundarnog prava. Sudskom se praksom dakle razjaanjava ne samo zna enje pojedinih konkretnih odredbi prava Europske zajednice nego i pitanje njihovih pravnih u inaka u pravima dr~ava lanica. Europski sud svojom djelatnoau osigurava inter alia i zaatitu prava ovjeka smatrajui ju jednim od opih na ela prava EZ-a. Europski sud ne mo~e koristiti Povelju o temeljnim pravima kao izvor prava te ju ni ne razmatra u svojoj sudskoj praksi, no odvjetnici je citiraju u mialjenjima koja upuuju Sudu. U nedostatku obvezujuih pravnih propisa o pravima ovjeka u zakonodavstvu Unije, Europski sud inspiraciju crpi iz Europske konvencije za zaatitu ljudskih prava te iz zajedni kih ustavnih tradicija dr~ava lanica. Sud je do sada donio niz presuda o individualnim slu ajevima u kojima se prepoznaje da su temeljna ljudska prava sastavni dio opih na ela koja Sud mora atititi. 3. INSTRUMENTI PROVEDBE I NADZORA U pitanjima politike ljudskih prava u vanjskim poslovima Unije postoji odreeni sukob nadle~nosti meu institucijama, ponajprije izmeu Vijea i Komisije. Naime, ovlasti Komisije velike su u podru ju trgova kih odnosa s treim zemljama te u razvojnoj politici. Prete~it je pak utjecaj dr~ava lanica i Vijea EU u donoaenju odluka u pitanjima zajedni ke vanjske i sigurnosne politike. Ovaj je svojevrsni jaz premoaten propisivanjem obaveze stvaranja koherentnosti koja zahtjeva suradnju izmeu Vijea i Komisije prilikom usuglaaavanja vanjskopoliti kih mjera ( l.3. Ugovoru o EU). Europska komisija usvojila je 30. lipnja 2005. godine prijedlog Odredbe za osnivanje Agencije Europske unije za temeljna prava. Budui da zaatita i promicanje temeljnih prava ovjeka nije meu glavnim ciljevima politike, osnivanje Agencije predstavlja izniman doprinos u njihovu ostvarenju. Prijedlog Odredbe za osnivanje Agencije uslijedio je nakon ato su dr~avnici zemalja lanica odlu ili na sastanku na vrhu u prosincu 2004. godine proairiti mandat Europskog promatra kog centra za rasizam i ksenofobiju tako ato su predlo~ili da Centar preraste u agenciju EU. Agencije su naime tijela koje Unija osniva radi provoenja odreenog tehni kog, znanstvenog ili administrativnog zadatka te provoenja svojih politika. Agencija za temeljna prava je nezavisan istra~iva ki centar koji e djelovati putem sakupljanja informacija, njihove analize i povezivanja sa srodnim institucijama, ato do sada nije postojalo na razini Europske unije. Agencija nadalje slu~i i kao savjetodavno tijelo institucijama Unije i dr~avama lanicama u pitanju pripreme i primjene odredbi koje se ti u zaatite prava ovjeka u Europskoj uniji. Programi Zajednice uspostavljaju se jer EU smatra da je politiku Unije u inkovitije provoditi putem vlada dr~ava lanica ili kandidatkinja. Programi poti u suradnju gospodarstvenika iz malih i srednjih poduzea, dr~avnih institucija i udruga civilnog druatva radi postizanja ciljeva Zajednice, a njihova je posebnost to ato je suradnja putem konzorcija ili mre~e sudionika preduvjet (su)financiranja projekata. U sklopu Akcijskog programa Zajednice za borbu protiv diskriminacije EU podupire niz aktivnosti za borbu protiv rasizma i ksenofobije unutar svojih granica uklju ujui razmjenu informacija meu nacionalnim vlastima i stvaranje mre~e nevladinih organizacija specijaliziranih za ljudska prava. Akcijski program je pokrenut jer je primijeeno da u Uniji postoje odreeni problemi vezani za azil, ilegalno useljavanje te suzbijanje rasizma, ksenofobije i drugih oblika diskriminacije prema manjinama. Izvjeae o napretku provoenja Akcijskog programa Zajednice donijelo je pregled napredaka u politici nediskriminacije koja se provodi na razini Unije, kao i novosti o provedbi nediskriminacijskog zakonodavstva u dr~avama lanicama. Unija takoer ima niz prekograni nih programa za borbu protiv trgovine ljudima i seksualnog iskoriatavanja djece, a projekte u tom podru ju financira iz okvirnog programa Agis, kojim se poti e suradnja pravosua, policije i pravnih stru njaka u razli itim dr~avama lanicama. Europska komisija izdala je 2004. godine Zelenu knjigu o jednakosti i ne-diskriminaciji u proairenoj EU. Zelenu knjigu Komisija izdaje kada ~eli postii raspravu o nekom pitanju na europskoj razini. Ponekad ju slijedi Bijela knjiga koja sadr~i prijedloge buduih aktivnosti Zajednice u pojedinim podru jima. Zelena knjiga o nediskriminaciji sadr~i listu mjera koje je Unija do sada poduzela i koje namjerava poduzeti u svrhu borbe protiv diskriminacije u dr~avama lanicama, kandidatkinjama i dr~avama zapadnog Balkana. Sastavni dio Zelene knjige o jednakosti i nediskriminaciji u proairenoj EU ini upitnik na kojeg su mogli odgovoriti graani ili udruge iz EU, a odnosi se na mogue na ine borbe protiv svih vrsta diskriminacije u Uniji, zemljama lanicama, kandidatkinjama te u treim zemljama. Mre~u nezavisnih stru njaka o temeljnim pravima (u daljnjem tekstu: Mre~a) osnovala je Europska komisija na prijedlog Europskog parlamenta Od 2002. godine Mre~a nadgleda primjenu temeljnih prava ovjeka u zemljama lanicama i u Uniji samoj uzimajui Povelju o temeljnim slobodama kao referentnu to ku tako ato izvjeae za svaku dr~avu lanicu posebno priprema po jedan od lanova Mre~e (po pravilu dr~avljanin zemlje lanice koji u svom radu djeluje nezavisno i u vlastitom svojstvu), dok se aktivnosti EU institucija u podru ju zaatite i osiguranja prava ovjeka posebno vrednovane u posebnom izvjeau kojeg uobli ava koordinator. Na temelju ovih izvjeaa priprema se kona ni cjeloviti pregled kojemu je cilj ukazati na podru ja u kojima je potrebno poboljaati stanje zaatite prava ovjeka u Uniji i lanicama. Zaklju ci i preporuke upueni institucijama Unije ipak nisu pravno obvezujui. Europska unija razvila je airok spektar instrumenata za promicanje i zaatitu ljudskih prava: smjernice (guidelines), izjave (declarations), dijaloge (dialogues) ili savjetovanja trojke, prethodnika, nasljednika i trenutnog predsjedatelja Vijeem EU (troika consultations) uz financijske instrumente koje Komisija namjenjuje za projekte civilnog druatva radi promicanja ljudskih prava i demokracije u zemljama Europske unije. Predsjedniatvo EU, Europska komisija i Glavno tajniatvo Vijea EU svake godine usvajaju Izvjeae o poativanju ljudskih prava u Uniji u kojem su prikazane politike, prioriteti i djelovanje EU-a na tom podru ju. Iako je stanje zaatite ljudskih prava u EU openito zadovoljavajue, joa uvijek postoje problemi vezani za azil, ilegalno useljavanje te suzbijanje rasizma, ksenofobije i drugih oblika diskriminacije prema manjinama. 4. LJUDSKA PRAVA KAO PODRU JE SURADNJE U VANJSKOJ I SIGURNOSNOJ POLITICI Europska je unija u svojim odnosima sa treim zemljama, a posebice zemljama u razvoju, promi e ljudska prava, poativanje demokratskih na ela i pravnu dr~avu. Klauzule koje sadr~e obvezu poativanja ljudskih prava sastavni su dijelovi trgova kih ugovora, partnerstava i ostalih oblika suradnje.Vezivanje poatovanja ljudskih prava s dodjelom financijske pomoi (tzv. politi ko uvjetovanje) i politi ki dijalog najprije je koriateno u ugovorima sa zemljama afri ke, karipske i pacifi ke regije, a danas se npr. primjenjuje u podru ju pridru~ivanja i suradnje sa zemljama koje te~e lanstvu u Uniji. Kodeks ponaaanja pri izvozu naoru~anja iz lipnja 1998. godine kao i Kodeks ponaaanja europskih poduzea koja posluju s treim zemljama propisuju obvezu poativanjem ljudskih prava, ali su ipak oba kodeksa pravno neobavezujueg i savjetodavnog karaktera. Takoer, od devedesetih godina proalog stoljea klauzule o ljudskim pravima sastavni su dio ugovora sa treim zemljama i regionalnim skupinama dr~ava (npr. u zemljama Latinske Amerike ili Mediterana). Svaki novi sporazum EU-a i tree zemlje uklju uje odredbu o ljudskim pravima, koja propisuje ukidanje trgovinskih povlastica i razvojne suradnje doe li do kraenja odredbe o poatovanju ljudskih prava. Klauzula o ljudskim pravima bila je od 1995 .godine sastavni dio europskih sporazuma o pridru~ivanju izmeu EU i dr~ava kandidatkinja srednje i isto ne Europe te balti kih zemalja. Oni obvezuju obje potpisnice te u slu aju teakog kraenja ljudskih prava ostavlja mogunosti prekida ugovornih obaveza. Kako bi se ostvario cilj poatovanja ljudskih prava, Unija je 1994. utemeljila Europsku inicijativu za demokraciju i ljudska prava koja je usmjerena na suradnju EU s nevladinim organizacijama u treim zemljama putem pru~anja pomoi. Inicijativa se odnosi na etiri podru ja: ja anje demokracije, dobre vlasti i vladavine prava (suradnju s civilnim druatvom u promicanju politi kog pluralizma, slobodu medija i sna~an pravosudni sustav), ukidanje smrtne kazne u zemljama koje tu kaznu joa imaju, borba protiv torture preventivnim (npr. obrazovanje i izobrazba policijskih slu~benika) i represivnim mjerama (npr. stvaranjem meunarodnim kaznenih sudova). Putem prora una podupiru se projekti kojima je izravni cilj ja anje vladavine prava i demokratizacija, npr. potpora izbornim reformama ili obrazovanju odvjetnika. EU podupire i posrednije projekte poput poboljaanja osnovne infrastrukture za pitku vodu i prometnih veza, koji poma~u smanjivanju potencijalnih napetosti i prijetnji ljudskim pravima. Joa je jedno u inkovito sredstvo EU-a ostvareno putem Inicijative za demokraciju i ljudska prava slanje meunarodnih promatra a koji prate izbore i raspodjelu humanitarne pomoi. Zajedni ka vanjska i sigurnosna politika utemeljena je stupanjem na snagu Ugovora o EU 1993. godine, odnosno uvoenjem Glave V koja je dotadaanje odredbe o europskoj politi koj suradnji zamijenila drugim stupom meuvladine suradnje unutar struktura Zajednice. Ugovor o EU naglaaava da je jedan od ciljeva EU osna~iti svoj identitet na meunarodnoj sceni, posebno putem provedbe zajedni ke vanjske i sigurnosne politike, uklju ujui progresivno stvaranje zajedni ke obrambene politike ato bi moglo voditi zajedni koj obrani. Briga za ljudska prava i promicanje demokracije odra~ava se i u odredbama zajedni ke vanjske i sigurnosne politike. Razvoj i ja anje demokracije i pravne dr~ave, kao i poatovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda pripadaju ciljevima zajedni ke vanjske i sigurnosne politike EU ( l.11 Ugovora o EU). I mandat povjerenika EU-a za vanjske poslove uklju uje i brigu za poativanje ljudskih prava diljem svijeta. U cilju spre avanja kraenja ljudskih prava Unija uvodi ciljane ekonomske sankcije ( l. 301. Ugovora o osnivanju Europske zajednice) koje se kreu u rasponu od zabrane izdavanja viza viaim nositeljima vlasti do zamrzavanja sredstava tih zemalja koja se uvaju unutar EU-a. Unija sankcije, svojevrsne kaznene mjere uvodi rijetko. Ukoliko ekonomskim sankcijama prethodi odluka zajedni ke vanjske i sigurnosne politike, odluku, na prijedlog Komisije, donosi Vijee kvalificiranom veinom glasova ( l. 301 Ugovor o EZ). eae Unija u priopenjima svojih institucija osuuje kraenja ljudskih prava (npr. mu enja, politi ka uhienja ili cenzuru). EU raspola~e mogunoau da javnim i diskretnim izjavama i osudama uka~e na stanje u podru ju ljudskih prava u treim zemljama i izvan podru ja zajedni ke vanjske i sigurnosne politike. U posljednje vrijeme Unija sve eae nastoji promovirati koncept tzv.  good governance , dobrog upravljanja, kojeg bi elnici dr~ava kojima udjeljuje ekonomsku pomo trebali uzimati u obzir.  Tako Europska sigurnosna strategija, koja naglaaava globalnu ulogu EU i odgovornost EU za globalnu sigurnost te reflektira europski sigurnosni koncept sa airokim shvaanjem sigurnosti, uklju ujui politi ke, vojne, gospodarske, socijalne i ekoloake aspekte, navodi da  [k]valiteta meunarodne zajednice ovisi o vladama koje je ine. Najbolju e zaatitu naaem druatvu pru~iti svijet dobro voenih demokratskih zemalja. Promicanje dobre uprave, poticanje socijalnih i politi kih reformi, djelovanje protiv korupcije i zlouporabe moi, uspostavljanje vladavine prava i zaatita ljudskih prava najbolja su sredstva za osna~enje meunarodnog poretka.  Unija se slu~i zajedni kim strategijama (npr. podru je Mediterana), stanoviatima (npr. Isto ni Timor, Afganistan) i akcijama (npr. Palestinske autonomne vlasti, Bosna i Hercegovina) kada dr~ave EU koordiniraju svoje politike usmjerene na poboljaanje stanja ljudskih prava u treim zemljama. Politici EU u oblasti ljudskih prava u vanjskim poslovima prigovara se primjena dvostrukih mjerila u ocjeni stupnja kraenja ljudskih prava kod partnera koji su trgovinsko-politi ki zanimljivi (npr. politika prema Aziji). Potrebno inzistirati na procesu ujedna avanja (mainstreaming) ljudskih prava u svim politikama Unije, uklju ujui i vanjsku politiku. Pri poslovanju s treim dr~avama slu~benici Unije, ali i dr~ava lanica, trebaju sistemati nije i sveobuhvatnije uklju ivati tematiku kraenja ljudskih prava i njihovog unapreenja. Glavni tajnik Vijea, visoki predstavnik za zajedni ku vanjsku i sigurnosnu politiku, poma~e Vijeu u pitanjima koja ulaze u podru je zajedni ke vanjske i sigurnosne politike, posebice doprinosei oblikovanju, pripremi i provedbi politi kih odluka te, kada je to primjereno, voenjem politi kog dijaloga s treim stranama u ime Vijea a na zahtjev Predsjedniatva. Visoki predstavnik za zajedni ku vanjsku i sigurnosnu politiku dobio je nedavno pomonika za podru je ljudskih prava u osobi svoga Osobnog predstavnika za ljudska prava. Imenovanje estonske diplomatkinje Dr. Ritine Kioska, koja je na tom mjestu naslijedila Michaela Matthiessena u sije nju 2007. godine, svjedoci na joa jednoj razini odlu nost Unije da i dalje nastavlja pridavati veliki zna aj zaatiti ljudskih prava u vanjskoj politici. 5. NU}NOST PO`TIVANJA I ZA`TITE LJUDSKIH PRAVA U PROCESU PRIDRU}IVANJA EU Kriteriji iz Kopenhagena postavljeni su na sastanku Europskog vijea na sastanku u Kopenhagenu u lipnju 1993. godine i sadr~e tri skupine uvjeta koje su dr~ave kandidatkinje du~ne ispuniti ~ele li postii lanstvo u EU. Prvi uvjet je politi ki i zahtjeva stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poatovanje ljudskih prava kao i prava manjina te prihvaanje politi kih ciljeva Unije. Gospodarski uvjet pretpostavlja postojanje djelotvornog tr~ianog gospodarstva i sposobnost tr~ianih imbenika da se nose s tr~ianim pritiscima unutar EU. Kona no, trei uvjet je pravni, a on podrazumijeva usvajanje cjelokupne pravne ste evine Unije. Ovaj uvjet uklju uje sposobnost preuzimanja svih obveza koje proizlaze iz lanstva, uklju ujui provedbu ciljeva politi ke, ekonomske i monetarne Unije. Nadalje, Vijee je naglasilo pri tome da e u postupku proairenja voditi brigu o sposobnosti Unije da primi nove lanice, a da se pri tome zadr~i zamah postignut u europskom integracijskom procesu. Europsko vijee je na istom tom sastanku u Kopenhagenu zaklju ilo da:  [p]ridru~ene zemlje u Srednjoj i Isto noj Europi, koje to budu ~eljele, postat e lanicama Unije. Do pristupanja e doi im doti na zemlja postane sposobna preuzeti obveze lanstva ispunjavajui gospodarske i politi ke uvjete. U ovoj su izjavi dakle izra~eni politi ki i gospodarski kriteriji razmatranja zahtjeva za pristupanjem podnesenih od strane zemalja koje ~ele postati lanicama Unije. Na sastanku Europskog vijea u Madridu u prosincu 1995. godine ono je pozvalo na potrebu  stvaranja uvjeta za postupnu, usklaenu integraciju zemalja podnositeljica zahtjeva, i to ponajprije putem: razvoja tr~ianog gospodarstva, prilagodbe njihovog upravnog ustrojstva, stvaranja stabilnog ekonomskog i monetarnog okru~enja. Drugim rije ima, Europsko vijee je na ovom sastanku naglasilo va~nost prilagodbe upravnih struktura zemalja kandidatkinja procesu postepenog i skladnog pridru~ivanja. Uvjete pristupanja zemalja tzv. zapadnog Balkana (dakle, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije te Srbije), koje se nekada naziva i zemljama Procesa stabilizacije i pridru~ivanja, Vijee je definiralo 29. travnja 1997. godine. Uvjeti za ovu skupinu zemalja uklju uju suradnju s Meunarodnim kaznenim sudom za bivau Jugoslaviju te regionalnu suradnju. Ti su uvjeti, uz dakako i gore navedene kriterije iz Kopenhagena, temeljni elementi Procesa stabilizacije i pridru~ivanja i uklju eni su u Sporazum o stabilizaciji i pridru~ivanju (SSP) koji je do sada potpisan sa svim zemljama Zapadnog Balkana osim Kosova. Neki autori tvrde da je dugotrajna strategija Komisije  niti potpuno isklju enje, niti brza integracija zemalja zapadnog Balkana. Joa u lipnju 1999. godine Vijee ministara EU usvojilo je Proces stabilizacije i pridru~ivanja za Republiku Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Makedoniju i Saveznu Republiku Jugoslaviju, kao modifikaciju  regionalnog pristupa Europske unije iz travnja 1997. godine, nakon ato se ova pokazala nedovoljno fleksibilnom i dinami nom za u inkovito artikuliranje politike EU i dugoro nije ureenje odnosa s dr~avama regije. }elei ohrabriti reformske procese u zemljama Zapadnog Balkana, u tzv. Solunskom programu za Zapadni Balkan, koju je Europsko vijee usvojilo u lipnju 2003. godine, Europska unija naglasila je  da se brzina daljnjeg napretka zemalja Zapadnog Balkana na putu prema EU-u nalazi u njihovim rukama te da e ovisiti o uspjehu svake zemlje u provedbi reformi, ime se poatuju kriteriji koje je Europsko vijee usvojilo na svom sastanku u Kopenhagenu 1993. godine te uvjeti Procesa stabilizacije i pridru~ivanja.  Solunski program predvia uvoenje itavog niza novih instrumenata i oblika suradnje izmeu Unije i dr~ava regije zapadnog Balkana temeljenih na instrumentima i iskustvima iz ranijih procesa proairenja, ali uvodei niz novih uvjeta. Nadalje, Solunski program neke instrumente Procesa stabilizacije i pridru~ivanja, koji su dosada bili rezervirani samo za naprednije dr~ave, ini dostupnim svima. Uglavnom se i politi ari i politolozi sla~u da je proces stabilizacije i pridru~ivanja modalitet koji je Unija razvila za nadvladavanje politi kih kriza u regiji te na in za usmjeravanje i uklju ivanje zemalja Zapadnog Balkana u podru je mira, stabilnosti i blagostanje koje je Unija tijekom viae od pola stoljea svoga postojanja stvorila. Europska je unija inzistirala na demokratizaciji, procesu preobrazbe autoritarih komunisti kih re~ima u demokratske, i u ranijim valovima proairenja. Premda je literatura o europeizaciji, dakle ne samo utjecaju Unije na demokratizacijski proces u zemljama isto ne Europe, nego i na snagu utjecanja na strukturalne druatvene promjene u zemljama pristupnicama veoma obilna i dokumentira o it utjecaj Unije na promjene re~ima, ne treba zaboraviti da su i ranija proairenja (npr. na Gr ku, `panjolski i Portugal) takoer imale zna ajnu ulogu u konsolidacijama ovih demokracija. Tzv. demokratsko uvjetovanje isti e poatovanje i unapreivanje demokratskih pravila, postupaka i vrijednosti. EU razvija politiku demokratskog uvjetovanja nakon pada komunizma, i interesa zemalja s obje strane }eljezne zavjese da pristupe Uniji. Mo Unije u tom dvostranom odnosu je zna ajnija, jer  EU ima veliku mo jer je nagrada dr~avama aplikantima koje zadovolje te uvjete punopravno lanstvo u toj organizaciji.  Kako bi umanjila apsurd dvostrukih mjerila (za dr~ave lanice i kandidatkinje) i optu~aba za intervencionisti ki pristup (prema kandidatkinjama, ali i treim zemljama), Europska je unija u meuvremenu na ela sadr~ana u demokratskom uvjetovanju ugradila u Amsterdamski sporazum iz 1997. Taj Sporazum propisuje suspenziju onih dr~ava lanica EU koje krae na ela slobode i demokracije Europske unije, ne poatuju ljudska prava i temeljne slobode te vladavinu zakona. Kako objaanjava Pridham, potencijal Europske unije koji utje e na demokratizaciju varira izmeu triju airokih faza: (a) faze koja prethodi pregovorima, kad je potrebno zadovoljiti kopenhaake kriterije prije po etka pregovora; (b) faze pregovora, kad se redovno prati ispunjavanje dopunjenih politi kih uvjeta; i (c) faze nakon primanja u lanstvo, kad izravan utjecaj Europske unije na novoprimljene zemlje slabi, ali istodobno ja aju posredni u inci europske integracije u konsolidaciji demokracije intenziviranjem stvaranja mre~a koje lanstvo u Europskoj uniji donosi. Sli na se analogija mo~e primijeniti na politiku uvjetovanja koja se odnosi na ljudska prava u poglavljima ato slijede. Uvjeti primanja i prilagoavanje Ugovorima na temelju kojih je Unija osnovana i koje je preduvjet za prijem u lanstvo, predmet su ugovora izmeu dr~ava lanica i dr~ave podnositeljice zahtjeva za lanstvo. Sporazum o pridru~ivanju (SSP) daje dr~avi potpisnici status pridru~enog lana i potencijalne zemlje kandidatkinje. Njime se odreuju opa na ela, politi ki dijalog, regionalna suradnja, slobodno kretanje roba, kretanje radnika, osnivanje pravnih osoba, pru~anje usluga i kapitala, usklaivanje zakona, provedba zakona i pravila tr~ianog natjecanja, pravosue i unutraanji poslovi, politike suradnje i financijska suradnja. SSP predstavlja novu generaciju sporazuma o pridru~enom lanstvu za dr~ave obuhvaene Procesom stabilizacije i pridru~ivanja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija i Srbija). Tijekom druge polovine devedesetih godina proalog stoljea napredak na podru jima kao ato su demokratizacija, poativanje ljudskih prava, uklju ujui manjinska prava, te vladavina prava bio je nedostatan da potakne unaprjeenje odnosa s EU-om. Hrvatska je otpo ela proces intenzivnijeg pribli~avanja Europskoj uniji tek nakon promijene vlasti u sije nju 2000. godine te se u vrlo kratkom roku kroz ubrzane i stru no voene pregovore o potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridru~ivanju zapo ela postupak pristupanja Uniji. Naime, novo hrvatsko vodstvo pokazalo je odlu nost da u vrsti demokratske vrijednosti i na ela te je postiglo brz i zna ajan napredak u pogledu glavnih, otvorenih politi kih pitanja, i to ponajprije pitanja poativanja ljudskih prava, uklju ujui manjinska prava, demokratizacije medija, potpunog poativanja Daytonskog i Erdutskog sporazuma, suradnje s Meunarodnim kaznenim sudom za bivau Jugoslaviju i poboljaanih odnosa sa susjednim zemljama. Izradom i usvajanjem Studije o izvedivosti u lipnju 2000. godine, Europska komisija je dala preporuku Vijeu ministara EU za otpo injanje pregovora o SSP-u. Pregovori su otvoreni na marginama Zagreba kog summita u mjesecu studenom 2000. godine. Nakon ato Sporazum potpiau dr~ava koja je podnijela zahtjev za lanstvo te predstavnici svih dr~ava lanica Unije moraju ga ratificirati sve dr~ave lanice u skladu s njihovim ustavnim zahtjevima. Hrvatski Sporazum o stabilizaciji i pridru~ivanju  je parafiran 14. svibnja 2001. godine u Bruxellesu, a potpisan 29. listopada iste godine kada je ujedno zapo eo period unutar kojeg su hrvatski Parlament ali i sve zemlje lanice EU trebale ratificirati SSP kako bi on stupio na snagu. Unutar tog prijelaznog razdoblja, trgovinske i prometne odredbe SSP-a primjenjivale se su ve od 1. sije nja 2002. godine, primjenom Privremenog Sporazuma o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima izmeu Europske zajednice s jedne strane i Republike Hrvatske s druge strane koji je stupio na snagu 1. o~ujka 2002. godine. Sporazum je, nakon ratifikacije u svim dr~avama lanicama, stupio na snagu 1. velja e 2005. godine. Sklapanjem ovog Sporazuma, Republici Hrvatskoj se potvruje status potencijalnog kandidata za lanstvo u EU. SSP je preferencijalne prirode, a njegova namjena je pridonoaenje gospodarskoj i politi koj stabilizaciji RH te uspostavi bliskih i dugoro nih veza izmeu ugovornih stranaka. SSP je, dakle, ujedno i pravni temelj i sadr~ajni okvir odnosa RH i EU te je stoga prvi korak institucionaliziranju odnosa s Europskom unijom koji treba omoguiti postupne pripreme RH za ostvarenje punopravnog lanstva u EU. Rodin npr. tvrdi da se po stupanju SSP-a na snagu nacionalno pravo ve mo~e interpretirati na druga iji na in, stavljajui ga u kontekst europskih pravnih izvora. Hrvatska se potpisivanjem SSP-a s EU obvezala na postupno usklaivanje zakonodavstva s acquis communautaire-om te sukladno uskladila dio svojeg zakonodavstva s pravnom ste evinom Europske unije i u podru ju suzbijanja diskriminacije, zaatite kulturne, religijske i jezi ne razli itosti i do odreene mjere - prava manjina. Svoj zahtjev za lanstvo dr~ava upuuje Vijeu, koje odlu uje jednoglasno nakon konzultacija s Komisijom i nakon ato dobije suglasnost Europskog parlamenta, koji pak o zahtjevu za lanstvo odlu uje apsolutnom veinom svih lanova. Hrvatska je podnijela zahtjev za lanstvo u Europskoj uniji 21. velja e 2003. godine, a Vijee ministara je 14. travnja 2003. godine donijelo odluku o primjeni postupka utvrenog lankom 49. Ugovora o Europskoj uniji. l. 49. Ugovora o EU propisuje da svaka dr~ava koja poatuje na ela navedena u l. 6. st. 1. Ugovora o EU mo~e zatra~iti lanstvo u Uniji. U lanku 6., stavku 1., navodi se pak da je Unija utemeljena na na elima slobode, demokracije, poativanja ljudskih prava i temeljnih sloboda i vladavini prava, a koja su na ela zajedni ka dr~avama lanicama. Europska komisija izri e svoj stav o stanju ljudskih prava i u Mialjenju o zahtjevu za lanstvo (tzv. avis), dokumentu kojim se ocjenjuje sposobnost dr~ave podnositeljice zahtjeva za lanstvo da postane punopravnom lanicom Unije. Komisija u Mialjenju analizira zahtjev za lanstvo na osnovi sposobnosti zemlje da preuzme obveze ispunjavanja kopenhaakih kriterija i uvjeta utvrene za Proces stabilizacije i pridru~ivanja. U Mialjenju se daje detaljan pregled i ocjena stanja u vezi s ispunjavanjem politi kih i gospodarskih kriterija za lanstvo, kao i sposobnosti Republike Hrvatske da usvoji i provodi pravnu ste evinu Zajednice. Nadalje, u Mialjenju se opisuju dosadaanji odnosi izmeu Hrvatske i Unije, ponajprije u okviru postojeeg Sporazuma; analizira situacija vezano uz politi ke uvjete koje je spomenulo Europsko vijee (demokracija, vladavina prava, ljudska prava, zaatita manjina), uklju ujui ispunjavanje uvjeta iz Procesa stabilizacije i pridru~ivanja; ocjenjuje situacija i izgledi Hrvatske vezano uz gospodarske uvjete koje spominje Europsko vijee (tr~iano gospodarstvo, sposobnost suo avanja s konkurentskim pritiscima); postavlja pitanje sposobnosti Hrvatske da preuzme obveze lanstva, odnosno pravnu ste evinu Zajednice kao ato je to navedeno u Ugovoru, sekundarnom zakonodavstvu i politikama Unije; daje, naposljetku, opa ocjena situacije i izgleda Hrvatske vezano uz uvjete za lanstvo u Uniji te preporuka koja se odnosi na pregovore o pristupanju. Prilikom ocjenjivanja Hrvatske u pogledu gospodarskih kriterija i njezine sposobnosti preuzimanja pravne ste evine Zajednice, Komisija je uklju ila procjenu budueg razvoja. Nastojala je ocijeniti napredak koji se od Hrvatske mo~e razumno o ekivati u predstojeim godinama, prije pristupanja, uzimajui u obzir injenicu da e se pravna ste evina Zajednice nastaviti razvijati. U tu svrhu, ne prejudicirajui konkretan datum pristupanja, Mialjenje se temelji na srednjoro noj perspektivi u traj&(*8:BXZ\²Ғr`N?0?hhh<*CJOJQJaJhhh KCJOJQJaJ"hhhh65CJOJQJ\aJ"hhha5CJOJQJ\aJhhhh6CJOJQJ\aJhhh5CJOJQJaJhhhu5CJOJQJaJhhhh85CJOJQJaJhhh'd5CJOJQJaJhhh 45CJOJQJaJhhhr35CJOJQJaJhhhX}CJOJQJaJhhhh8CJOJQJaJ(2 ^$`$$/&/:4;DHnP$d`a$gd}T$d`a$gd}T $`a$gd}Tdgd}Tgdk $da$gda $da$gd Kgd  @ N \ j l | * 6 > D F ^ l  $ , 0 D ` j l 0 2 R r ĵĦėuhhhkCJOJQJ\aJ"hhhk5CJOJQJ\aJhhhuCJOJQJaJhhhCJOJQJaJhhh KCJOJQJaJhhh.,CJOJQJaJhhhaCJOJQJaJhhhlCJOJQJaJhhh(CJOJQJaJ)r *RNPjl36P#}m}}}}}}]M]]hhhM'CJOJQJ\aJhhhCJOJQJ\aJhhh KCJOJQJ\aJhhh<*CJOJQJ\aJ"hhhh65CJOJQJ\aJ"hhha5CJOJQJ\aJhhhhCJOJQJaJhhhkCJOJQJaJhhhB.yCJOJQJ\aJhhhkCJOJQJ\aJhhhaCJOJQJ\aJ#0ABr2Ͻ߭߭~n^OB5hhhh8aJmHsHhhh.,aJmHsHhhhh8CJOJQJaJhhhh8CJOJQJ\aJhhhh6CJOJQJ\aJhhh KCJOJQJaJhhhhCJOJQJ\aJhhhB.yCJOJQJ\aJhhhkCJOJQJ\aJ"hhhh65CJOJQJ\aJhhh<*CJOJQJ\aJhhhaCJOJQJ\aJhhhuCJOJQJ\aJ4JV(frt @f.0FHTX b!!!!!!!"&"H"|""#󮦮yyyyyyhhaJmHsHhhh71aJmHsHhhhh8mHsHhhh71mHsHhhmHsHhhhhmHsHhhh4aJmHsH%jhhhh80JUaJmHsHhhhi+aJmHsHhhhh8aJmHsHhhhhaJmHsH/#"#$#6#8## $\$^$`$$T&V&&J'''(()$/&/(222"3B33qaqRqahhh|>CJOJQJaJhhhh8CJOJQJ\aJhhhh8CJOJQJaJhhhi+CJOJQJaJ!hhhh8B*aJmHphsH%jhhhh80JUaJmHsHhhhh8\aJmHsHhhhi+\aJmHsHhhh0aJmHsHhhh71aJmHsHhhaJmHsHhhhh8aJmHsH33X5J6R6`6x6z6677::::2;"<$<F<H<HIIIIIILLM◈ueP(jhhhh80JU\aJmHsHhhhh80J 6aJmHsH%jhhhh80JUaJmHsHhhhh80JaJmHsHhhhh8aJmHsHhhhCJOJQJaJhhh|>CJOJQJaJhhh|>CJOJQJ\aJhhhh8CJOJQJ\aJhhhh8CJOJQJaJhhh71CJOJQJaJMMnPpPPQQ6Q@Q|QSSbVdVVVZZ]]l`n`p``0a2a4a4e6e.f0fjRnTn\p˶捄ulbuuXbuhhh0\aJhhhh8\aJhhhaJjhhhh80JUaJhhhh8aJhhhi+aJ%jhhhh80JUaJmHsHhhhh6aJmHsH(jhhhh80JU\aJmHsHhhhh8\aJmHsHhhhi+aJmHsHhhhh8aJmHsHhhh71aJmHsH"nPpPbVdVZZn`p`\ps\̩\^r$d`a$gd}T $`a$gd}Tdgd}T`gd}T$d`a$gd}Tgd}T $`a$gd}T\ppptjhhh0JB*CJOJQJU^JaJmHphsH ̩LvƵ\^l@BDwgwT$hhhh8CJOJQJaJnHtHhhhh8CJOJQJ\aJhhh;5CJOJQJaJ)jhhhh80JCJOJQJUaJhhhi+CJOJQJaJhhhh6aJmHsH%jhhhh80JUaJmHsHhhh71aJmHsHhhhi+aJmHsHhhhh8aJmHsHhhhh8CJOJQJaJrTLNfZ \  $d`a$gd}T $da$gd}T $`a$gdi+ $`a$gd}T$d7$8$H$a$gd}T$d7$8$H$`a$gd}T$d`a$gd}T8:DFRRpRT"$@0Ƴuuh[[F(jhhhh80JU\aJmHsHhhhi+aJmHsHhhh;5aJmHsH%jhhhh80JUaJmHsHhhhh8aJmHsHhhh;5CJOJQJaJhhhh8CJOJQJaJ$hhhh8CJOJQJaJnHtH'hhhh85CJOJQJaJnHtH$hhhqZCJOJQJaJnHtH$hhh;5CJOJQJaJnHtH0BJNfNPHZ \  (*2   ʵʤʵyiʵiZZhhhh6CJOJQJaJhhhh8CJOJQJ\aJhhhh85\aJmHsHhhhh8\aJmHsHhhh;5aJmHsH hhhh80JCJOJQJaJ)jhhhh80JCJOJQJUaJhhhh8CJOJQJaJhhhi+aJmHsHhhhh8aJmHsHhhhh6aJmHsH#`j#-4;PAGZY\YJ`L`ffiB:<`gdi+$d`a$gd}T$d<`a$gdi+ $da$gdi+$d`a$gd}T  f#h#&&&&**-0033@8B8::;;;\@^@@8ALANAPA$DdDGG⥌yj[jhhhV CJOJQJaJhhh5CJOJQJaJ$hhh}TCJOJQJaJnHtH1jhhhh80JCJOJQJUaJnHtH$hhhh8CJOJQJaJnHtH(jhhhh8CJH*OJQJUaJ)jhhhh80JCJOJQJUaJhhhh8CJOJQJaJhhhh6CJOJQJaJ GGIIxOzOTSVS^SXYZY\Y]]r^^H`L`ccffPgXgvkuB˸wuwbwYhhhh8aJ$hhh5CJOJQJaJnHtHU$hhhh8CJOJQJaJnHtHhhh5CJOJQJaJhhhh86CJOJQJaJhhhi+CJOJQJaJ%hhhh8B*CJOJQJaJph333)jhhhh80JCJOJQJUaJhhhh8CJOJQJaJhhhi+CJH*OJQJaJanju od pribli~no pet godina. Tijekom pripreme Mialjenja, Komisija je pribavila mnoatvo informacija o situaciji u Hrvatskoj od hrvatskih tijela dr~avne uprave i poslu~ila se brojnim drugim izvorima informacija, uklju ujui dr~ave lanice, meunarodne organizacije (Vijee Europe, OESS, UNHCR, Meunarodni kazneni sud za bivau Jugoslaviju, Pakt o stabilnosti, MMF, Svjetska banka, EBRD, EIB, itd.) i nevladine udruge. Europska komisija usvojila je na sastanku u Strasbourgu 20. travnja 2004. godine Mialjenje o hrvatskoj kandidaturi za lanstvo u Europskoj uniji i potom ga slu~beno uru ila Republici Hrvatskoj. Mialjenje sadr~i i klju nu preporuku Europskom vijeu da otvori pregovore s Hrvatskom o lanstvu te prijedlog teksta Europskog partnerstva, u kojem je navela kratkoro ne i srednjoro ne mjere koje bi Republika Hrvatske trebala poduzeti kako bi otklonila postojee nedostatke.  U slu aju Republike Hrvatske, Europska komisija zaklju ila je kako Hrvatska ispunjava sve politi ke kriterije dakle da sve institucije zemlje jam e demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava, te poativanje i zaatitu nacionalnih manjina. Komisija je naala da je stanje ljudskih prava zna ajno unaprjeeno u odnosu na 1990-te godine, ali da je potrebno osigurati provedbu svih prava manjina propisanih Ustavnim zakonom o nacionalnim manjinama, posebice ostvarenje prava srpske i romske manjine, te uspjeano okon ati proces povratka prognanika i izbjeglica iz Srbije i Bosne i Hercegovine od kojih najvei dio pripada srpskoj manjinskoj zajednici. Takoer, Mialjenje navodi da posebnu pozornost treba posvetiti provedbi Nacionalnog programa za Rome. Podru je poativanja manjinskih prava jedno je od onih podru ja u kojemu je potrebno ulo~iti dodatne napore, uz pitanje povratka izbjeglica, reforme pravosua, regionalne suradnje i suzbijanja korupcije. I Izvjeaa OSSE-a o napretku Hrvatske u ispunjavanju meunarodnih obaveza isticala su da je Hrvatska ostvarila zna ajan napredak na nekoliko podru ja zaatite ljudskih prava, no da bi u pitanju povratka izbjeglica i osiguranja njihova smjeataja kao i pri provedbi Ustavom zajam enih manjinskih prava trebalo ulo~iti dodatne napore kroz dulje vremensko razdoblje. Komisija ocjenjuje napredak koji je svaka od zemalja kandidatkinja i zemalja procesa stabilizacije i pridru~ivanja napravila u ispunjenju kopenhaakih uvjeta u redovnim godianjim izvjeaivanje o ostvarenom napretku u ispunjavanju politi kih uvjeta. Prilikom pripreme godianjih izvjeaa Komisija se, u nedostatku pravne ste evine i zajedni kih standarda zaatite manjina u dr~avama lanicama EU, oslanja na ocjene drugih meunarodnih organizacija (poglavito Vijea Europe, OESS-a i UNHCR-a), a kao izvor informacija koristi i izvjeaa meunarodnih i lokalnih nevladinih udruga, predstavnika udruga za zaatitu ljudskih prava i sl. Pri ocjeni stanja ljudskih prava Unija se ne zadovoljava tek normativnim rjeaenjima, nego sustavno razmatra na ine organizacije i djelovanja tijela dr~avne uprave te koraka koji su poduzeti u cilju zaatite temeljnih prava. Izvjeae o napretku za 2006. godinu isti e kao podru ja u kojima su potrebni dodatni napori Vlade u ostvarenju politi kih kriterija u pogledu ostvarenja prava manjina, povratka srpskih izbjeglica, izrade nacionalne anti-diskriminacijske strategije, efikasnosti pravosua, te primjene postojeih strategija. Europska komisija se u Izvjeau iz 2006. gode bavila u dijelu koji se odnosi na graanska i politi ka prava pravom zatvorenika, navodei slu aj Cenbauer protiv Hrvatske, Europski sud za ljudska prava presudio je da je doalo do povrede lanka 3., osudivai Hrvatsku za poni~avajue ponaaanje prema bivaem zatvoreniku dr~avnog zatvora u Lepoglavi. Komisija hvali odreen napredak glede prava na u inkovit pravni lijek i pravedno suenje. Takoer, ona navodi da je doalo do napretka u rjeaavanju etni kih predrasuda u suenjima za ratne zlo ine. Ipak, ostaju poteakoe vezane uz zaatitu svjedoka. Komisija smatra da je potrebno uspostaviti integrirani sustav pravne pomoi i za kaznene i za graanske postupke. `to se ti e slobode izra~avanja, Komisija smatra da su mediji slobodni, u velikoj mjeri deregulirani i openito podlo~ni pravilima slobodnog tr~iata. Ipak, i dalje ostaje Komisija izra~ava zabrinutost iz Izvjeau o napretku za 2005. u vezi s mogunoau politi kog utjecaja na medije na lokalnom nivou. Komisija ne nalazi posebnih poteakoa vezanih uz slobodu udru~ivanja i okupljanja. Komisija nadalje isti e kako organizacije graanskog druatva i dalje imaju va~nu ulogu u promicanju i zaatiti ljudskih prava i demokracije u Hrvatskoj ali primjeuje i da sustav esto na nevladine organizacije gleda sa sumnjom. Komisija u dijelu koji se odnosi na ekonomska i socijalna prava primjeuje da je na podru ju prava ~ena u 2006. godini doalo do odreenih napredaka. Hvali donoaenje Nacionalne politike za promicanje jednakosti spolova, a koja sadr~i velik broj mjera za poboljaanje opeg druatvenog polo~aja ~ena i za podizanje svijesti o potrebi poativanja prava ~ena. Na podru ju jednakih mogunosti na tr~iatu rada ciljevi uklju uju smanjenje nezaposlenosti i uklanjanje diskriminacije, pomicanje ~enskog poduzetniatva i bolju provedbu Zakona o radu, uklju ujui i ohrabrivanje ~ena da iskoriste postojee mehanizme kako bi ulo~ile ~albu protiv diskriminacije. Taj dokument takoer oja ava i promi e mjere koje omoguuju usklaivanje obiteljskih i profesionalnih obveza. U dijelu izvjeaa koje se bavi pravima manjina, kulturnim pravima i zaatitom manjina Komisija je nezadovoljna provedbom Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, smatrajui je sporom. Po Komisijinu sudu problemi su osobito ustrajni kad je rije  o premaloj zastupljenosti manjina u dr~avnoj upravi, pravosuu i policiji. U studenome 2005. Sabor je prihvatio pravne odredbe kojima se provodi pravo na zastupljenost u dr~avnoj upravi, zajam eno Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, zajedno sa Zakonom o dr~avnoj slu~bi i Zakonom o lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Komisija dakle u Izvjeau bilje~i niz novih nova kretanja u pogledu temeljnih prava, a u dijelu Izvjeaa koje se odnosi na Poglavlje 23.: Pravosue i temeljna ljudska prava Komisija primjeuje da je Hrvatska postigla odreeni napredak, ali, s obzirom na opseg ovoga poglavlja, Komisija najavljuje da se openito biti potrebno ulagati joa velike napore. Postignut je napredak u reformi pravosua, ali reforma je i dalje u po etnom stadiju i poboljaanje funkcioniranja pravosua i dalje za Hrvatsku ostaje glavni problem. Bilje~i se napredak u borbi protiv korupcije, ali to pitanje i dalje ostaje ozbiljan problem. U pogledu stanja temeljnih prava u Hrvatskoj ima joa mjesta za daljnja poboljaanja, primjerice u pogledu nediskriminacije. Komisija u Izvjeau isti e da je u podru ju meuetni kih odnosa u Hrvatskoj potrebno dodatno potaknuti inicijative koje promi u bolju integraciju, pomirenje i toleranciju, kao i zajedni ke aktivnosti unutar postojeeg sustava. `to se ti e promicanja i ja anja ljudskih prava, Komisija u Izvjeau o napretku za 2007. godinu primjeuje da su vlasti poduzele korake kako bi podigle svijest o razli itim pitanjima ljudskih prava u Hrvatskoj. Ipak, na ja anje prava i dalje negativno utje e loae funkcioniranje pravosua. Komisija predla~e i ulaganje dodatnih napora na uklju ivanju edukacije o ljudskim pravima u akolski sustav. U podru ju graanskih i politi kih prava Komisija smatra da je povean interes javnosti za pitanja neka~njavanja za korupciju i organizirani kriminal. Poduzeti su neki koraci prema regionalnoj suradnji na slu ajevima ratnih zlo ina u borbi protiv neka~njavanja uzrokovanog pravnim preprekama u izru enju i prijenosu slu ajeva. Vlasti su poduzele ograni ene korake kako bi istra~ile i procesuirale ratne zlo ine protiv srpskih civila. Ostaje zabrinutost zbog prava na pravedno suenje za ratne zlo ine, osobito stoga ato su u slu ajevima i dalje prisutne etni ke predrasude i poteakoe u zaatiti svjedoka. Komisija kritizira ato je pristup pravdi i dalje ometan nedostatkom sveobuhvatnog sustava pravne pomoi. Pristup pravdi ote~an je i zbog visokih honorara za pravne usluge. Komisija nadalje smatra da joa uvijek ima prostora za poboljaanje zatvorskih uvjeta. Komisija se pohvalno izra~ava o slobodi izra~avanja te isti e da nema posebnih poteakoa vezanih uz slobodu udru~ivanja i okupljanja kao ni uz slobodu vjeroispovijesti. Openito, uz neke specifi ne izuzetke, Komisija zaklju uje da se graanska i politi ka prava u Hrvatskoj relativno dobro poatuju. Ipak, nedostaci kao ato su neka~njavanje ratnih zlo ina, zatvorski uvjeti i pristup pravdi, zahtijevaju dodatnu pa~nju. U podru ju ekonomskih i socijalnih prava Komisija se osvre na jednakosti spolova i prava ~ena, smatrajui da je potrebna u inkovitija provedba politike jednakosti spolova. U podru ju prava djece, Komisija ukazuje na manjkavosti provedbe Nacionalnog plana aktivnosti za prava i interese djece za razdoblje od 2006. do 2012. godine. Komisija primjeuje i odreeni napredak ato se ti e socijalno ranjivih i/ili osoba s invaliditetom te ograni eni napredak u podru ju politike nediskriminacije. Mo~e se ia itati Komisijina kritika stoga ato nisu prihvaeni nacionalna strategija i akcijski plan o spre avanju svih oblika diskriminacije, budui da prema postojeem stanju razina zaatite od diskriminacije i njezin sudski progon joa nisu u skladu s normama EU-a. `to se ti e radnih prava i sindikata, Komisija zamjeuje ograni eni napredak, ali i isti e da na ostvarivanje prava radnika joa uvijek negativno utje e slaba dr~avna uprava i loae funkcioniranje pravosua. Komisija ukazuje i na odreene poteakoe u ostvarivanju prava na vlasniatvo. Posebice glede povrata imovine koja je oduzeta nakon 2. svjetskog rata. Openito, pravna zaatita za ekonomska i socijalna prava je djelomi no zajam ena. Potrebno je u praksi poboljaati provedbu prava ~ena i prava djece protiv svih oblika diskriminacije. Na polju prava manjina, kulturna prava i zaatita manjina Komisija odreeni napredak kad je rije  o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina budui je Sredianji dr~avni ured za upravu prvi put pripremio plan zapoaljavanja manjina u dr~avnoj upravi. Ipak, Komisija naglaaava da provedba odredaba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u praksi daje razli itu sliku jer se neke odredbe provode dobro, a neke samo u ograni enom opsegu. Naime, ne postoji sveobuhvatni akcijski plan koji bi obuhvaao sva tijela na koja se odnosi Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, kako bi se osigurala njegova puna provedba. Komisija u Izvjeau za 2007. godinu smatra da je Hrvatska u poglavlju 23. Pravosue i temeljna ljudska prava ostvarila odreeni napredak. Reforma pravosua napreduje, ali joa je dosta velikih problema, posebno onih koji se odnose na veu u inkovitost pravosua. U borbi protiv korupcije doalo je do odreenog napretka, uz daljnje ja anje zakonodavstva, izmeu ostalog vidljivog u prvim rezultatima postignutim u nekim va~nim slu ajevima koje je vodio USKOK. Meutim, korupcija ostaje airoko rasprostranjen problem i u tom su smislu potrebni joa veliki napori. Mjere kojima se jam e temeljna prava uglavnom funkcioniraju. Meutim, potrebni su daljnji napori, posebno u provedbi prava manjina, uklju ujui i povratak izbjeglica. Va~no je ne zanemarivati prava drugih socijalno ranjivih skupina. Nakon pozitivnog Mialjenja zemlji se dodjeljuje status kandidatkinje, nakon ega slijedi proces pregovaranja o pristupanju Uniji. Pregovori o pristupanju su pregovori koje dr~ava kandidatkinja za lanstvo vodi s dr~avama lanicama o uvjetima pod kojima e postati punopravnom lanicom EU-a. Pregovori o svim poglavljima pravne ste evine EU-a vode se na meuvladinoj konferenciji koju saziva Europsko vijee. Sudionici pregovara kog procesa su dr~ave lanice Europske unije i dr~ava kandidatkinja. Na strani Europske unije, Vijee ministara (koje predstavlja dr~ave lanice) je glavni donositelj odluka, u savjetovanju s Europskim parlamentom i drugim nadle~nim institucijama. Sa svoje strane, dr~ava kandidatkinja  Hrvatska - imenuje glavnog pregovara a i pregovara ku skupinu. Oni se savjetuju s Vladom i airom javnoau, poduzetnicima, sindikatima, civilnim druatvom, regionalnim skupinama i predstavnicima razli itih druatvenih interesnih skupina, prije nego po nu raditi na nacrtu nacionalnog stajaliata demonstrirajui sposobnost njihove zemlje da zadovolji kriterije za ulazak u EU. U sr~i procesa temeljni je pregovara ki okvir kojeg ini sljedei postupak: najprije dr~ava kandidatkinja mora prihvatiti zakonodavstvo EU-a; potom mora usvojiti, prenijeti, provesti zakonodavstvo EU-a; dok u isto vrijeme Europska komisija odobrava i nadzire proces pravne harmonizacije. Potom Europska komisija predla~e, kao odgovor na pregovara ko stajaliate dr~ave kandidatkinje, zajedni ko pregovara ko stajaliate EU-a za svako poglavlje koje je vezano uz pitanja nadle~nosti Zajednice . Potom Vijee ministara EU-a jednoglasno odobrava pregovara ka stajaliata i dvije strane zapo inju pregovore. Pregovara ke konferencije odr~avaju se na razini ministara ili njihovih zamjenika, dr~ave lanice predstavljaju njihovi stalni predstavnici pri EU u Bruxellesu, a dr~ave kandidatkinje veleposlanik ili glavni pregovara  o neispunjenim pitanjima. Poglavlja su privremeno zatvorena nakon postizanja dogovora o pojedinom poglavlju  ali sporazum vrijedi tek kada je sve dogovoreno. Kada je sporazum postignut, rezultati pregovora postaju sastavnim dijelom  Pristupnog ugovora . Nakon toga tekst se upuuje na odobrenje Vijeu i Europskom parlamentu koji mora dati pristanak. Nakon potpisivanja, Ugovor o pristupanju upuuje se dr~avama lanicama i dr~avama kandidatkinjama na ratifikaciju, koja u veini slu ajeva uklju uje i provoenje referenduma. Nakon tih postupaka Ugovor stupa na snagu i dr~ava kandidatkinja postaje lanica EU-a, na dogovoreni datum. Pregovori po inju sa tzv. screeningom, analiti kim pregledom i ocjenom usklaenosti nacionalnoga zakonodavstva dr~ave kandidatkinje s pravnom ste evinom Europske unije. Osnovna je svrha screeninga utvrditi postojee razlike u svakom poglavlju pregovora izmeu zakonodavstva dr~ave kandidatkinje i pravne ste evine Europske unije s kojom je do trenutka pristupanja u lanstvo potrebno uskladiti nacionalno zakonodavstvo. Screening se provodi zasebno za svako poglavlje pregovora, meutim mo~e se provoditi i za nekoliko poglavlja paralelno. Proces se odvija u etiri faze: u prvoj fazi Europska komisija detaljno objaanjava acquis i sve njegove implikacije lanovima pregovara ke skupine. U drugoj fazi nacionalni stru njaci okupljeni u pregovara kom timu objaanjavaju stanje u Hrvatskoj i predstavljaju svoje stajaliate. Potom Komisija, u treoj fazi, izrauje izvjeae o screeningu koje se upuuje dr~avama lanicama, u kojem daje preporuku za otvaranjepregovora o pojedinom poglavlju, a u etvrtoj fazi dr~ave lanice u Vijeu odlu uju o otvaranju poglavlja. Vijee ministara EU-a donosi zajedni ko stajaliate Europske unije (European Union Common Position) o svakom poglavlju, na temelju nacrta pregovara kog stajaliata EU-a uzimajui u obzir pregovara ko stajaliate dr~ave kandidatkinje te mo~e zatra~iti dodatne informacije; postaviti posebne uvjete pregovaranja ili pak postaviti mjerila (benchmarks) za zatvaranje poglavlja. Zajedni ko stajaliate je preduvjet za zaklju ivanje poglavlja. O privremenom zatvaranju poglavlja mo~e se odlu iti ukoliko EU smatra da je dr~ava kandidatkinja pokazala visok stupanj pripremljenosti; minimalna mjerila su zadovoljena, a prijelazne mjere su dogovorene. Meutim, zatvaranje poglavlja je samo privremeno: sva poglavlja mogu  i vjerojatno e biti  ponovno otvorena prije nego ato sve bude dogovoreno. Europska pravna ste evina u poglavlju 23 nije naro ito opse~na, ali je vrlo dinami na i vrlo se esto mijenja. U podru ju pravosua EU tra~i poatovanje etiriju na ela - neovisnosti, nepristranosti, profesionalnosti i u inkovitosti. Uspostava neovisnog i u inkovitog pravosua od najvee je va~nosti. Nepristranost, integritet i visoki standard donoaenja presuda od strane sudova neophodni su za o uvanje vladavine prava. To zahtjeva strogu posveenost uklanjanju vanjskih utjecaja na pravosue i pru~anju odgovarajuih financijskih resursa i obuke; moraju se osigurati pravna jamstva za pravedne sudske postupke. Jednako tako, dr~ave lanice moraju se na u inkovit na in boriti protiv korupcije,koja predstavlja prijetnju stabilnosti demokratskih ustanova i vladavini prava. vrst pravni okvir i pouzdane institucije potrebne su kako bi se poduprla dosljedna politika spre avanja i odvraanja od korupcije. Sukladno tome i izvjeaa o napretku razmatraju postizanje uvjetovanja u ova etiri podru ja, strukturirajui svoje izvjeae u pogledu neovisnost sudstva, u pogledu na nepristranost sudstva, u pogledu na profesionalizam i osposobljenosti kao i s obzirom na u inkovitost sudstva te bilje~i eventualne pomake, napretke ili pak stagnaciju i nazadovanje. Komisija se osvre i na trajanje postupaka, te poti e donoaenje reforme pravosua kao i provoenje antikorupcijske politike i mjera. U podru ju zaatite ljudskih prava poglavlje Pravosue i temeljna prava odnosi se uglavnom na ispunjenje politi kih kriterija. Dr~ave lanice moraju osigurati poativanje temeljnih ljudskih prava i prava graana Unije, kako je zajam eno pravnom ste evinom i Poveljom o temeljnim ljudskim pravima, ali i mnogobrojnim konvencijama Vijea Europe. Ostvarenje temeljnih sloboda i prava se uz ustavne garancije mogu joa poduprijeti odreenim meunarodnim konvencijama, poglavito Europskom konvencijom za zaatitu ljudskih prava i njezinim glavnim dodatnim protokolima. Ovi meunarodni izvori prava ine dio pravne ste evine Zajednice prema lanku 6. Ugovora o Europskoj uniji te ih svaka dr~ava koja se ~eli pridru~iti Europskoj uniji mora prije toga ratificirati. Uglavnom se smatra da je hrvatsko zakonodavstvo u podru ju temeljnih prava usklaeno s pravnom ste evinom EU jer Hrvatska je ratificirala, uz Europsku konvenciju za zaatitu ljudskih prava, veinu meunarodnih ugovora za zaatitu i promicanje ljudskih prava(npr. Europsku konvenciju o spre avanju mu enja, Europsku okvirnu konvenciju o pravima nacionalnih manjina, Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima, Europsku socijalnu povelju itd.). Prema Ustavu Republike Hrvatske, meunarodni ugovori sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni ine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Hrvatski Ustav dakle propisuje monisti ko shvaanje odnosa nacionalnog i meunarodnog prava ime je zakonodavac 1990. godine dokinuo dotada va~eu politi ku doktrinu   nemijeaanja u unutraanje stvari koju je zastupao Savez komunista, a koja je omoguavala izbjegavanje meunarodnih obaveza zaatite temeljnih ljudskih prava.  Ustavom i zakonodavstvom jam e se prava i slobode graana neovisno o njihovoj rasi, boji ko~e, spolu, jeziku, vjeri, politi kom ili drugom uvjerenju te nacionalnom podrijetlu. Svi su pred zakonom jednaki. Pripadnicima nacionalnih manjina jam i se ravnopravnost i zaatita prava manjina. Sukladno Ustavnom zakonu o pravu nacionalnih manjina zabranjuje se bilo kakva diskriminacija temeljena na pripadnosti nacionalnoj manjini. Pripadnicima nacionalnih manjina jam i je jednakost pred zakonom i jednaka pravna zaatita. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj zajam io je prava nacionalnih manjina na obrazovanje na svom jeziku i pismu, uporabi jezika i pisma kojim se slu~i nacionalna manjina, kulturnu autonomiju, te pravo na sudjelovanje u javnim poslovima putem zastupljenosti u predstavni kim tijelima na lokalnoj i podru noj, te na dr~avnoj razini, kao i na zastupljenost u upravnim i pravosudnim tijelima. Ustavni zakon uveo je i nove institute vijea i predstavnike nacionalnih manjina, a na dr~avnoj razini Savjet za nacionalne manjine. Budui da su Ustavnim zakonom proairena zaatita prava manjina, trebalo je osigurati posebne mjere kako bi se ta nova prava mogla provesti u praksi. Sukladno novom Zakonu o dr~avnim slu~benicima predvieno je donoaenje planova zapoaljavanja pripadnika nacionalnih manjina koji mora biti sastavni dio planova zapoaljavanja pojedinog podru ja. Na taj se na in namjerava utjecati na vee zapoaljavanja pripadnika nacionalnih manjina u svim podru jima u kojima obitavaju. Nacionalni program za rome Vlada je donijela joa u listopadu 2003. nastojei promijeniti postojee stanje romske manjine s ciljem ostvarivanja Ustavom i pravnim sustavom Republike Hrvatske zajam enih prava te uklanjanja svih oblika diskriminacije. Iz niza gore navedenih mjera proizlazi da su hrvatske vlasti u procesu prije po etka pregovora i tijekom pregovora nastavile unaprjeivati ostvarenje ljudskih prava, posebice prava nacionalnih manjina. Europska komisija je 11. sije nja 2008. predstavila tri mjerila za otvaranje poglavlja Pravosue i temeljna prava dobila, koja e Hrvatska morati ispuniti da bi mogla otvoriti pregovore u tom poglavlju. Mjerila se odnose na tri podru ja - reformu pravosua, borbu protiv korupcije te na temeljna prava, to jest pitanje manjina i povratak izbjeglica. O mjerilima za otvaranje pregovora u poglavlju Pravosue i temeljna prava, Hrvatska je formalno obavijeatena joa prijaanje godine pismom portugalskog predsjedniatva. Glavni hrvatski pregovara  Vladimir Drobnjak izjavio je tom prigodom  da ta mjerila nisu novost i da slijede uobi ajenu metodologiju pregovora u ostalim poglavljima te istaknuo da ovo poglavlje  predstavlja politi ku jezgru procesa pristupanja, te u tom kontekstu pozdravljamo mjerila kao pravu prigodu da njihovim brzim i temeljitim ispunjavanjem potvrdimo naau vjerodostojnost u tom va~nom poglavlju i procesu uope.  Glavni hrvatski pregovara  smatra da mjerila  nisu nikakvi uvjeti, nego instrument koji u sebi ima dvije podjednako izra~ene dimenzije - ona su mjerni instrument kroz koji se prati napredak svake zemlje u datom podru ju, ali su istodobno i dobar naputak, smjernica za daljnje djelovanje dr~ave kandidata kako u reformskom procesu izvui maksimum u najkraem moguem roku. Mi tako ta mjerila do~ivljavamo i slijedit emo ih kao smjernicu za daljnje djelovanje.  Rezultati pregovora se uklapaju u Ugovor o pristupanju kojim se odreuju svi uvjeti ulaska dr~ave u lanstvo Unije. Nakon ato se obje strane slo~e oko teksta Ugovora o pristupanju, sukladno lanku 49. Ugovora o osnivanju Europske unije, Komisija e izdati Mialjenje. Od Europskog parlamenta tra~it e se da da pristanak, nakon ega slijedi odluka Vijea o primanju kandidatkinje u lanstvo. Ipak, po etak i trajanje pregovora ne zna i da dr~ava kandidatkinja mo~e sa potpunom sigurnoau ra unati na bezuvjetnost uspjeanog okon anja istih. Osnovni cilj pregovora jest pristupanje Uniji, ali nova politika Unije, uvelike uvjetovana neizvjesnoau budunosti Unije koja je potencirana nakon negativnih referendumskih ishoda, prikazuje pregovara ki proces kao proces s otvorenim zavraetkom. Tako da je mogue zamisliti da Europsko vijee primjeni tzv. sigurnosnu klauzulu koja omoguuje prekidanje pregovora i u slu aju da zemlja kandidatkinja ozbiljno i ustrajno krai na ela slobode, demokracije, poativanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava na kojima Europska unija po iva. 6. ZAKLJU AK Zaatita ljudskih prava nije ni izvorni ni primarni zadatak Europske zajednice, ali je od samih po etaka europske integracije zaatita ljudskih prava prisutna u radu institucija Zajednice, da bi se istakla posebno va~nom u procesu proairenja te u odnosima s treim zemljama. I proces stabilizacije i pridru~ivanja, dakle politika Europske unije prema zemljama zapadnog Balkana (Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu, Makedoniji te Srbiji), uzima u obzir, kao i raniji procesi proairenja, poativanje ljudskih prava u zemljama (potencijalnim) kandidatkinjama. Budui su sloboda, demokracija, poativanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavinu prava prihvaeni kao na ela na kojima se Unija temelji, nije iznenaujue da politi ki kriterij za pristupanje Uniji zahtjeva upravo stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poatovanje ljudskih prava kao i prava manjina te prihvaanje politi kih ciljeva Unije. Naime, politike Unije u podru ju pravosua i temeljnih ljudskih prava imaju za cilj odr~ati i dalje razvijati Uniju kao tzv. podru je slobode, sigurnosti i pravde. Od po etka devedesetih godina EU poja ava svoj meunarodni anga~man u unapreenju ljudskih prava i demokratizacije u treim zemljama uvoenjem klauzula o ljudskim pravima i demokraciji u sporazume sklopljene s njima. Od 1992. godine svi sporazumi o trgovini i suradnji s treim zemljama sadr~e klauzule koje naglaaavaju da su ljudska prava klju an element tih sporazuma. Drugim rije ima, u slu aju da odreena zemlja ne poatuje temeljna ljudska prava, mo~e doi do suspenzije trgovinskih povlastica odnosno do smanjenja ili obustave programa pomoi. To se ne odnosi na programe hitne humanitarne pomoi koje EU provodi diljem svijeta. Ipak, vanjskopoliti ka odgovornost Unije za univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava legitimna je isklju ivo ukoliko Unija sama odgovara ovom zahtjevu djelovanjem svojih institucija, ali i kroz praksu dr~ava lanica. Dakle, brigu za poatovanjem ljudskih prava diljem svijeta trebaju pratiti nastojanja u spre avanja diskriminacije, poticanja pune zaposlenosti, mjera za poboljaanje ~ivotnih uvjeta unutar Unije, a sve to radi bolje zaatite ljudskih prava graana EU-a. Donoaenjem Povelje o osnovnim pravima i najavom osnivanja Agencije za ljudska prava i demokraciju, kao i stvaranjem Mre~e nezavisnih stru njaka o temeljnim pravima EU stvara dojam namjere daljnjeg intenziviranja svoga djelovanja u podru ju zaatite ljudskih prava na razini Unije, ali i u njenoj vanjskoj politici. Upotrijebivai Pridhamovu klasifikaciju potencijala utjecaja Europske unije na unaprijeenije ljudskih prava u zemlji koja te~i lanstvo u Uniji izmeu triju faza: prije pregovora, faze pregovora te faze nakon primanja u lanstvo, ovaj je rad pokuaao dokazati da dugotrajan i analiti an postupak pristupanja pridonosi unapreenju ljudskih prava i to na primjeru Hrvatske. Naime, iz gornje analize proizlazi da pravna harmonizacija koja je nu~na u procesu pristupanja Uniji zapo inje i prije formalnog po etka pristupanja Uniji potpisom Sporazuma o stabilizaciji i pridru~ivanju. Ve i u fazi pregovora o potpisivanju SSP-a, dr~ava koja stremi njihovu uspjeanom okon anju pobrinut e se zapo eti i provesti nu~ne izmjene u zakonodavnom okviru koji propisuje zaatitu prava ovjeka i ustanovljenju institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poatovanje ljudskih prava kao i prava manjina (npr. u slu aju Hrvatske pravobraniteljskih ureda, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, Vijea nacionalnih manjina itd.). Podru je zaatite ljudskih prava i sloboda kontinuirano se nadgleda kroz redovita godianja izvjeaa o napretku, kao i u proces tzv. screeninga zakonodavstva na po etku pregovora o pristupanju. Istina je da Unija u fazi nakon po etka pregovora posjeduje iznimnu, ak i zna ajniju, snagu u airoj politici uvjetovanja, budui je dr~ava kandidatkinja nu~na izvraiti prilagodbu zakonodavstva ili svojih politika kako bi doalo do zatvaranja poglavlja u kojemu se pregovara, eventualnog zatvaranja pregovora i pristupanja. U podru ju temeljnih prava Republika Hrvatska je doduae u najveoj mjeri prilagodila svoje zakonodavstvo acquis-u o ljudskim pravima, no problemati no podru je ostaje pitanje potpunog ostvarenja propisanog prava nacionalnih manjina. Zbog toga ne udi da je meu tri mjerila koje je Komisija dala Hrvatskoj za otvaranje pregovara kog poglavlja Pravosue i temeljna prava i pitanje zaatite manjina i povratak izbjeglica. Prije nego su otvoreni pregovori u tom poglavlju Hrvatska je morala dokazati da su poduzete sveobuhvatne aktivnosti u poboljaanju prava manjina i omoguavanja povratka izbjeglica srpske nacionalnosti. Na ovaj na in Komisija  poma~e ostvarenje prava, doduae zna ajnije u odnosu na odreene dijelove hrvatskog stanovniatva (tj. pripadnike nacionalnih manjina). Na izravan na in, uvjetovanje Komisije omoguava Vladi poduzeti mjere koje se ine nepopularnima za veinsko stanovniatvo, no na taj na in dr~avne institucije tek pridonose uspostavi fakti ke jednakosti pripadnika manjinskog stanovniatva s veinskim. Koliko god te mjere bile financijski zahtjevne, ili je za njihovo ostvarenje teako dobiti podraku aire javnosti, na dr~avnim je institucijama provesti ih. Usuujem se zaklju iti da bez politike uvjetovanja EU ostvarenje ovog dijela manjinskih prava ne bi bilo vjerojatno, pa ni mogue. Utoliko je pohvalna uloga Europske unije u realizaciji ljudskih prava te poboljaanju meuetni kih odnosa u regiji nedavno zahvaenoj sukobima. Drugom rije ima, Europska unija ima iznimnu ulogu u procesu pomirbe i odr~avanja stabilnosti jugoistoka Europe, kako uostalom sugeriraju i mnogi drugo radovi sadr~ani u zborniku skupa  Inter-ethnic Relations in the Function of Reconciliation . Ipak, ne treba smetnuti s uma da jednom kada zemlja kandidatkinja postane lanicom, na raspolaganju e Uniji za praenje ostvarenja temeljnih prava biti mnogo bla~i mehanizmi nadgledanja. Stoga je potrebno postii ato veu prilagodbu zakonodavstva i ustanoviti nadle~ne i djelotvorne institucije prije nego ato zemlja kandidatkinja postane lanicom. U tome vidim najva~niju i najsna~niju ulogu Unije u procesu unaprjeenja ljudskih prava u dr~avama kandidatkinjama. 7. LITERATURA Philip Alston (ur.), The EU and Human Rights (Oxford University Press, 1999). Philip Alston and JHH Weiler,  An  Even Closer Union in Need of a Human Rights Policy: The European Union and Human Rights , in Alston, Philip (Ed.) The EU and Human Rights (Oxford: Oxford University Press, 1999), 3-66. Jeffrey J. Anderson,  Europeanization and the Transformation of the Democratic Policy , 40(5) Journal of Common Market Studies ( JCMS) (2002), 793-822. Lorand Bartels, Human Rights Conditionality in the EU s International Agreements (Oxford, Oxford University Press, 2005). Michael Beis, Establishment of a European Agency on Fundamental Rights: Opportunities and Challenges (Vienna, EUMAP, 2005). Jonathan Bowman,  The European Union Democratic Deficit: Federalists, Skeptics and Revisionists , 5 European Journal of Political Theory (2006), 191 - 212. Malte Brosig (ed.), Human rights in Europe: A fragmented regime? (Lang, Frankfurt am Main 2006). Bruno De Witte,  Anticipating the Institutional Consequences of Expanded Membership of the European Union 23 International Political Science Review (2002), 235 - 248. Bruno De Witte and Gabriel von Toggenburg,  Human Rights and Membership of the European Union , in Peers, Steve and Angela Ward, The EU Charter of Fundamental Rights: Law Context and Policy (Oxford: Hart Publishing, 2004). Piet Eeckhout, External Relations of the European Union. Legal and Constitutional Foundations, (Oxford: Oxford University Press, 2004). Heather Grabbe, The EU's Transformative Power: Europeanization through conditionality in Central and Eastern Europe (Basingstoke: Palgrave Macmillan, 2006). Heather Grabbe,  European Union Conditionality and the Acquis Communautaire 23 International Political Science Review (2002), 249 - 268. Dieter Grimm,  Does Europe Need a Constitution? (1) 3 European Law Journal (1995), 282-302. James Hughes, Europeanization and Regionalization in the EU's Enlargement: The Myth of Conditionality (One Europe or Several?) (Palgrave MacMillan, 2005). James Hughes and Gwendolyn Sasse,  Monitoring the Monitors: EU Enlargement Conditionality and Minority Protection in the CEECs , 1 Journal of Ethnoopolitics and Minority Issues in Europe (2003). Dimitry Kochenov,  Behind the Copenhagen faade. The meaning and structure of the Copenhagen political criterion of democracy and the rule of law , 8 (10) European Integration online Papers (EIoP) (2004). Branka Lon ar Mrkoci,  Je li mogu europski politi ki narod? , 45(1) Politi ka misao (2008), 139-158. Vaughne Miller,  The Human Rights Clause in the EU s External Agreements , http://www.parliament.uk/commons/lib/research/rp2004/rp04-033.pdf Nanette A. Neuwahl and Philip Alston (ur.), The European Union and Human Rights (The Hague: Kluwer, 1995). Johan P. Olsen,  The Many Faces of Europeanization , 1 ARENA Working Papers (2002). Ivor Altaras Penda,  Temeljne vrijednosti Europske Unije  od utopije do stvarnosti , 42 (3) Politi ka misao (2005), 157 172. Tamara Periain,  Zaatita ljudskih prava po Ustavu Europske unije , 55 Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (2005), 1221-1241. Antonija Petri uai,  Regional Cooperation in the Western Balkans  a Key to Integration into the European Union , 1 Croatian Yearbook of European Law and Policy (2005), 213  233. Antonija Petri uai,  Wind of Change: Croatian Government's Turn towards Policy of Ethnic Reconciliation , 6 European Diversity and Autonomy Papers (EDAP) (2004). Antonija Petri uai,  Croatian Constitutional Law on the Rights of National Minorities , 2 European Yearbook of Minority Issues (2002/2003), 607-629. Geoffrey Pridham, Designing Democracy: EU Enlargement and Regime Change in Post-Communist Europe (Basingstoke: Palgrave Macmillan, 2005) Geoffrey Pridham,  Implementacija europskih standarda demokracije u procesu pridru~ivanja EU: Usporedba Slova ke i Rumunjske , 39 (4) Politi ka misao (2002), 11 30. Davor Rodin,  Ustav bez dr~ave i naroda , 42 (2) Politi ka misao (2005), 9-31. Siniaa Rodin,  Sporazum o stabilizaciji i pridru~ivanju u pravnom poretku Europske zajednice i Republike Hrvatske , 53 (3 4) Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (2003), 591 613. Siniaa Rodin,  Ustavnopravni aspekti primjene Europske konvencije za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda , 48 (1) Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (1998), 85-116. Guido Schwellnus,  Much Ado About Nothing? - Minority Protection and the EU Charter of Fundamental Rights , 5 Constitutionalism Web-Papers (ConWEB) (2001). Frank Schimmelfennig and Hanno Scholtz,  EU Democracy Promotion in the European Neighbourhood: Political Conditionality, Economic Development and Transnational Exchange , 9 European Union Politics (2008), 187 - 215. Frank Schimmelfenning, and Urlich Sedelmeier (Eds.) The Europeanization of Central and Eastern Europe (Ithaca and London: Cornell University Press, 2005) Ulrich Sedelmeier and F. Schimmelfennig,  Candidate countries and conditionality , in P. Graziano and M. Vink (eds.) Europeanization: new research agendas (Palgrave, 2007),88-101. Ulrich Sedelmeier, M. Merlingen, C. Mudde,  The right and the righteous? European norms, domestic politics and the sanctions against Austria 39(1) Journal of Common Market Studies (2001), 59-77. Siniaa Tatalovi,  Proairenje Europske unije i osvarivanje prava nacionalnih manjina , Mitja }agar et al. Manjine i europske integracije (Split: Stina, 2005), 29-30. Mustafa Trkes and Gksu Gkgz,  The European Union s Strategy towards the Western Balkans: Exclusion or Integration? , 20 East European Politics and Societies (2006), 659 - 690. Alan Uzelac,  Hrvatsko procesno pravo i jamstvo pravi nog postupka iz Europske konvenciju za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda , 19 Zbornik Pravnog fakulteta Sveu iliata u Rijeci (1998), 1005-1030. Gabriel von Toggenburg (ur.), Minority Protection and the Enlarged European Union: the Way Forward (Budapest: LGI/OSI, 2004). Gabriel von Toggenburg,  The Race Directive: A New Dimension in the Fight against Ethnic Discrimination in Europe , 2 European Yearbook on Minority Issues (2002/2003), 231-244. Gabriel von Toggenburg,  A Rough Orientation Through a Delicate Relationship: The European Union s Endeavours for (its) Minorities , 4(1) European Integration online Papers, Vol. (2000). Hans Vorlnder,  Ideja europskoga ustava , 39 (4) Politi ka misao (2003), 3-10. Lisa Waddington and Mark Bell,  More Equal than Others. Distinguishing European Union Equality Directives , 38 Common Market Law Review (2001), 587-611. J.H.H. Weiler and Nicolas J.S. Lockhart,  Taking Rights Seriously: The European Court and its Fundamental rights jurisprudence , 32 Common Market Law Review (1995), 579-589. Jan Zielonka,  The Quality of Democracy after Joining the European Union 21 East European Politics and Societies (2007), 162 - 180. Sabine C. Zanger,  Good Governance and European Aid: The Impact of Political Conditionality , 1 European Union Politics (2000), 293 - 317.  Dimitry Kochenov,  Behind the Copenhagen Facade. The Meaning and Structure of the Copenhagen Political Criterion of Democracy and the Rule of Law , 8(10) European Integration online Papers (EIoP) (2004).  Miomir Matulovi, Ljudska prava. Uvod u teoriju ljudskih prava (Hrvatsko filozofsko druatvo, Zagreb 1996).  Ivor Altaras Penda,  Temeljne vrijednosti Europske Unije  od utopije do stvarnosti , 42 (3) Politi ka misao (2005), 157 172.  Treaty Establishing the European Community, 298 U.N.T.S. 11, 25.03. 1957., Treaty Establishing the European Atomic Energy Community, 298 U.N.T.S. 167. 25.03. 1957. Stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji 1992. godine Europska ekonomska zajednica preimenovana je u Europsku zajednicu, a ugovor o EEZ-u postao je Ugovor o EZ-u.  Tekst Konvencije vidi u Narodne novine, Meunarodni ugovori, 18/97 i 6/99 - pro . tekst. Vidi takoer Siniaa Rodin,  Ustavnopravni aspekti primjene Europske konvencije za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda , 48 (1) Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (1998), 85-116.  Single European Act, OJ C 7, 12.1.1987.  Treaty of Amsterdam amending the Treaty on European Union, the Treaties establishing the European Communities and certain related acts, OJ C 340, 10. 11. 1997.  Vidi Treaty of Nice amending the Treaty on European Union, the Treaties Establishing the European Communities and certain related acts. OJ C 80 , 10 March 2001.  Povelja EU o temeljnim pravima (Charter of Fundamental Rights of the European Union), OJ 2000/C 364/01.  Narodne novine, Meunarodni ugovori, 15/02 i 8/03.  Vidi Guido Schwellnus,  Much Ado About Nothing? - Minority Protection and the EU Charter of Fundamental Rights 5 Constitutionalism Web-Papers (ConWEB) (2001).  Treaty establishing a Constitution for Europe, vidi tekst na engleskom na http://european-convention.eu.int/ docs/Treaty/cv00850.en03.pdf. Predstavnici dr~ava lanica Europske unije potpisali su ovaj instrument u Rimu 29. listopada 2004.  Hans Vorlnder,  Ideja europskoga ustava , 39 (4) Politi ka misao (2003), 3-10, 4.  Dieter Grimm,  Does Europe Need a Constitution? (1) 3 European Law Journal (1995), 282-302, 292-297.  Davor Rodin,  Ustav bez dr~ave i naroda , 42 (2) Politi ka misao (2005), 9-31.  Branka Lon ar Mrkoci,  Je li mogu europski politi ki narod? , 45(1) Politi ka misao (2008), 139-158, 141.  Ibid., 151.  Malte Brosig (ed.), Human rights in Europe: A fragmented regime? (Lang, Frankfurt am Main 2006).  Lisa Waddington and Mark Bell,  More Equal than Others. Distinguishing European Union Equality Directives , 38 Common Market Law Review (2001), 587-611.  J.H.H. Weiler and Nicolas J.S. Lockhart,  Taking Rights Seriously: The European Court and its Fundamental rights jurisprudence , 32 Common Market Law Review (1995), 579-589. Vidi takoder Bruno de Witte,  The past and future role of the European Court of Justice in the protection of human rights u Philip Alston (ur.), The EU and Human Rights (Oxford University Press, 1999).  Vidi Predmet C-11/70 Internationale Handelsgesellschaft mbH v Einfuhr- und Vorratsstelle fr Getreide und Futtermittel ECR (1970.) Vidi takoer Predmet C-29/69, Erich Stauder v City of Ulm - Sozialamt, ECR (1969.) str. 425.  Michael Beis, Establishment of a European Agency on Fundamental Rights: Opportunities and Challenges (Vienna, EUMAP, 2005).  Elizabeta Maarevi i Antonija Petri uai, 'Hrvatska u programima Zajednice', Europscope br. 77, str. I-VIII.  Zelena knjiga o jednakosti i ne-diskriminaciji u proairenoj EU (Commission Green Paper on equality and non-discrimination in an enlarged EU), COM(2004) 379, http://europa.eu.int/eur-lex/lex/LexUriServ/ site/en/com/2004/com2004_0379en01.pdf  Priopenje Komisije: Uloga Evropske unije u unapreenju ljudskih prava i demokratizaciji u treim zemljama [COM (2000)252 ]. Eibe Riedel and Martin Will,  Human rights clauses in external agreements of the EC u Philip Alston (ur.), The EU and Human Rights (Oxford University Press, 1999).  Vidi npr. Vaughne Miller,  The Human Rights Clause in the EU s External Agreements , http://www.parliament.uk/commons/lib/research/rp2004/rp04-033.pdf.  Pravnu osnova za osnivanje Europsku inicijative za demokraciju i ljudska prava ine dvije uredbe: prva u okviru razvojne suradnje [Ur.(EZ) 975/1999 ] u vezi sa l.179 UEZ, a druga za suradnju s treim zemljama [Uredba (EZ) 976/1999 ] koja ovlaatenja crpi iz l.308 UEZ. Vidi Europska inicijativa za demokraciju i ljudska prava (European Initiative for Democracy and Human Rights), http://europa.eu.int/comm/europeaid/projects/eidhr/eidhr_en.htm.  Frank Schimmelfennig and Hanno Scholtz,  EU Democracy Promotion in the European Neighbourhood: Political Conditionality, Economic Development and Transnational Exchange , 9 European Union Politics (2008), 187 - 215.  Sabine C. Zanger,  Good Governance and European Aid: The Impact of Political Conditionality , 1 European Union Politics (2000), 293  317; Lorand Bartels, Human Rights Conditionality in the EU s International Agreements (Oxford, Oxford University Press, 2005).  Europsko vijee,  Europska sigurnosna strategija ( A Secure Europe in a Better World  European Security Strategy) (2003). Strategija isti e da niti jedna od novih sigurnosnih prijetnji nije isklju ivo vojna te stoga i mjere za njihovo rjeaavanje trebaju uklju ivati kombinaciju civilnih i vojnih instrumenata.  O nejasnoi ovih uvijeta, tj. o nedostatku zajedni kih standarda vidi u Dimitry Kochenov, op.cit. Vidi takoder Manfred Nowak,  Human rights 'conditionality' in relation to entry to, and full participation in, the EU u Philip Alston (ur.), The EU and Human Rights (Oxford University Press, 1999), 687-698.  Mustafa Trkes and Gksu Gkgz,  The European Union s Strategy towards the Western Balkans: Exclusion or Integration? , 20 East European Politics and Societies (2006), 659  690, 690.  Antonija Petri uai,  Regional Cooperation in the Western Balkans  a Key to Integration into the European Union , 1 Croatian Yearbook of European Law and Policy (2005), 213  233.  Solunski program za Zapadni Balkan: Kretanje prema Europskoj integraciji (Thessaloniki Agenda for the Western Balkans: Moving towards European integration) HYPERLINK "http://www.legalis.hr/modules/news/index.php?storytopic=1" .  Heather Grabbe,  European Union Conditionality and the Acquis Communautaire 23 International Political Science Review (2002), 249  268, Jeffrey J. Anderson,  Europeanization and the Transformation of the Democratic Policy , 40(5) Journal of Common Market Studies ( JCMS) (2002), 793-822, Johan P. Olsen,  The Many Faces of Europeanization , 1 ARENA Working Papers (2002), Heather Grabbe, The EU's Transformative Power: Europeanization through conditionality in Central and Eastern Europe (Basingstoke: Palgrave Macmillan, 2006), James Hughes, Europeanization and Regionalization in the EU's Enlargement: The Myth of Conditionality (One Europe or Several?) (Palgrave MacMillan, 2005), Frank Schimmelfenning, and Urlich Sedelmeier (Eds.) The Europeanization of Central and Eastern Europe (Ithaca and London: Cornell University Press, 2005).  Geoffrey Pridham,  Implementacija europskih standarda demokracije u procesu pridru~ivanja EU: Usporedba Slova ke i Rumunjske , 39 (4) Politi ka misao (2002), 11 30, 14-15.  O (jedinoj dosadaanjoj) primjeni ove mjere vidi u Ulrich Sedelmeier, M. Merlingen, C. Mudde,  The right and the righteous? European norms, domestic politics and the sanctions against Austria 39(1) Journal of Common Market Studies (2001), 59-77.  Geoffrey Pridham, op.cit.  Dr~ave koje su postale lanicama Unije 1. svibnja 2004. godine i potpisale su sli ne sporazume o pridru~ivanju (tzv. Europske sporazume), s razlikom da Sporazum o stabilizaciji i pridru~ivanju i sadr~i I evolutivne klauzule te odredbe o nu~nosti regionalne suradnje.  Europska komisija, Misljenje o zahtjevu za clanstvo (Communication from the Commission. Opinion on Croatia s application for membership of the European Union. COM (2004) 257 final), 7.  Ibid.  Sporazum o stabilizaciji i pridru~ivanju izmeu Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih dr~ava lanica, Narodne novine - Meunarodni ugovori, broj 14/01.  Siniaa Rodin,  Sporazum o stabilizaciji i pridru~ivanju u pravnom poretku Europske zajednice i Republike Hrvatske , 53 (3 4) Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (2003), 591 613, 612.  Supra note 45.  Vidi Antonija Petri uai,  Wind of Change: Croatian Government's Turn towards Policy of Ethnic Reconciliation , 6 European Diversity and Autonomy Papers (EDAP) (2004); Antonija Petri uai,  Croatian Constitutional Law on the Rights of National Minorities , 2 European Yearbook of Minority Issues (2002/2003), 607-629. Vidi takoer Siniaa Tatalovi,  Proairenje Europske unije i osvarivanje prava nacionalnih manjina , Mitja }agar et al. Manjine i europske integracije (Split: Stina, 2005), 29-30; Gabriel von Toggenburg,  A Rough Orientation Through a Delicate Relationship: The European Union s Endeavours for (its) Minorities , 4(1) European Integration online Papers (2000).  Vidi npr. Statusno izvjeae o napretku Hrvatske u ispunjavanju meunarodnih obaveza Misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u Hrvatskoj, 7. srpnja 2005., http://www.osce.org/croatia.  Komisija Europskih Zajednica,  Izvjeae o napretku za 2006. godinu , (COM (2006) 649 kona ni tekst).  Komisija Europskih Zajednica,  Izvjeae o napretku za 2007. godinu , (COM (2007) 663).  Siniaa Rodin, (2003) op.cit., 604.  Hina, 11. sije nja 2008.  Hina, 24. rujna 2007.     Ȫʪ468<$Ĵδ޵HJtBDFHr`bLrX\*ҷҮҷҷҷҥҥҜҜҜhhhyaJhhhaJhhhV aJhhhfaJhhhi+aJhhh4aJhhhh8aJhhhi+0JaJjhhhh80JUaJhhhh80JaJ=Z\  jlL$4*6*`gdi+*J||    " $ , . D n  BThlJ$L$&&((2*6*h*j*/ 011лаjhhhh80JUaJhhh#%aJhhhh80J-56aJhhhh80J-aJhhhV aJhhhV 0J-5aJhhhh80J-5aJhhha7aJhhhqZaJhhhi+aJhhhh8aJ66*11hAjAZL\LTTUU\\bbhhqq *Ɔ$a$gdh8gdh8 $`a$gdi+$a$gd}T`gd}T`gd}T`gdi+1155=>r@@fAjAHHHVLXL\LMMTTTTUUULYYZ>Z\\\\bb`gyyjy[jhhhV CJaJmHsHhhhi+CJaJmHsHhhha7CJaJmHsHhhh&CJaJmHsHhhhh8CJaJmHsHhhh&\aJhhh&aJhhhh8\aJ hhhi+ hhh&jhhhh80JU hhhh8hhha7aJhhhh8aJhhhi+aJ#`gghhm>nqqrrv wtxxxxxx~yybzzzzzzz*{{{{}}~~$~>~  (*4ԃޱޢޢޢޓޓޓޓޓބބޢޢޢޢhhhlCJaJmHsHhhh'dCJaJmHsHhhhvCJaJmHsHhhhh6CJaJmHsHhhha7CJaJmHsHhhhi+CJaJmHsHhhhh8CJaJmHsH$hhhh8CJaJmHnHsHtH2 T<ЉPldTr`^ؑ`tܔjtxT@j4RHZĴĴĴĴĴĴĴĴĴĴģĴĴĴĴĴĴĴĴĔĴĔĴĴĴĴĴhhh 4CJOJQJaJ hhhh8CJOJPJQJaJhhhh86CJOJQJaJhhhh8CJOJQJaJhhhi+CJOJQJaJhhhh8CJaJmHsHhhhV CJaJmHsH:ƆԌ|қzvpڟ L^F$a$gd 4$a$gdh8֡n j (@,,>ƪV V&X>df*,`bNFL4b)jhhh80JCJOJQJUaJ$hhhh8CJOJQJaJnHtHhhhh8CJOJQJ]aJhhh 4CJOJQJaJhhhh8CJOJQJaJhhhh86CJOJQJaJ6F>"`ȱfbĵ:ܷjt&$a$gd}T$d7$8$H$a$gd}T $da$gd}T$a$gd 4$a$gdh8½&(*68HN\^hjоҾؾھ񱞱nXEn$h.,6CJOJQJ]aJnHtH*h.,h.,6CJOJQJ]aJnHtH*hhh86CJOJQJ]aJnHtH2hhh86CJOJQJ]aJmH nHsH tH$hhh8CJOJQJaJnHtH,hhh8CJOJQJaJmH nHsH tH1jhhh80JCJOJQJUaJmH sH hhh86CJOJQJaJhhh8CJOJQJaJ (.>@VXhjtz~ʿ̿пҿܿXZ\װ׏vhhhh80J6mH sH hhh80J!]mH sH hhh8mH sH !jhhh80JUmH sH hhh86CJOJQJaJ'hhh86CJOJQJaJmH sH $hhh8CJOJQJaJmH sH hhh8CJOJQJaJ1jhhh80JCJOJQJUaJmH sH #\ .2P\^`榓|hWKWW榓hhh8\mH sH !jhhh80JUmH sH 'hhh86CJOJQJaJmH sH -hhh8B*CJOJQJaJmH phsH $hhh8CJOJQJaJmH sH 1jhhh80JCJOJQJUaJmH sH hhh86mH sH hhh80J mH sH hhh80J!]mH sH hhh8mH sH hhh80J 6mH sH ^x&$$a$gd}Tdgd}T $da$gd}T$a$gd}Tgd}T$d7$8$H$a$gd}T$a$gd}Txz|&(*Ǽ|n^|n|E1jhhh80JCJOJQJUaJmH sH hhh86CJ]mH sH hhh86CJmH sH hhh8CJmH sH %jhhh80JCJUmH sH hhh8B*mH phsH  hhh8B*\mH phsH hhh8mH sH !jhhh80JUmH sH $hhh8CJOJQJaJmH sH 'hhh8CJOJQJ\aJmH sH *>n$L$&龥~jjYNBNhhh86mH sH hhh8mH sH !jhhh80JUmH sH 'hhh86CJOJQJaJmH sH 'hhh86CJOJQJaJmH sH $hhh8CJOJQJaJmH sH 1jhhh80JCJOJQJUaJmH sH $hhh8CJOJQJaJmH sH .hhh80J5CJOJQJ\aJmH sH +hhh80J5CJOJQJaJmH sH H$Tt۶ۄpT?)hhh8B*OJQJ^JmH phsH 6jhhh80JB*OJQJU^JmH phsH 'hhh86CJOJQJaJmH sH $hhh8CJOJQJaJmH sH hh6CJOJQJaJhhCJOJQJaJ)jhh0JCJOJQJUaJhhh86CJOJQJaJhhh8CJOJQJaJ)jhhh80JCJOJQJUaJ "$&,.>@BDXZlnrƶƣ{m{m{m{m{hhh86CJmH sH hhh86CJmHsHhhh8CJmH sH hhh8CJmHsH%jhhh80JCJUmH sH hhh86CJOJQJaJhhh8CJOJQJaJ)jhhh80JCJOJQJUaJ)hhh8B*OJQJ^JmH phsH (2 &(*,JLNPVX\^nrxDnӿӰӰӰӰӰӰӰӰӰӰӰӰӰӰӰӰӰӰӜӋhhh8mH sH !jhhh80JUmH sH 'hhh86CJOJQJaJmH sH hhh8CJOJQJaJ'hhh8CJOJQJ\aJmH sH $hhh8CJOJQJaJmH sH 1jhhh80JCJOJQJUaJmH sH /B$LN>Z\(8:<6~߼vc%hhh8B*CJOJQJaJph'hhh86CJOJQJaJmH sH $hhh8CJOJQJaJmH sH hhh86CJOJQJaJhhh8CJOJQJaJ)jhhh80JCJOJQJUaJhhh8CJ\mH sH hhh8CJmH sH %jhhh80JCJUmH sH "LZ: (ttB>t $dH$a$gd}T$a$gd}Tgd}Tdgd}T $da$gd}T "XZb6  ".0<>BFXZdfjlnpııġġġġġġġġhhh86CJOJQJaJ%jhhh8CJOJQJUaJhhh8CJOJQJaJ$hhh8CJOJQJaJmH sH 1jhhh80JCJOJQJUaJmH sH <r (*,̳렏x_J̠=jhhh80JU)jhhh80JCJOJQJUaJ0jhhh8CJH*OJQJUaJmH sH hhh86mH sH hhh8mH sH !jhhh80JUmH sH $hhh8CJOJQJaJmH sH 1jhhh80JCJOJQJUaJmH sH hhh8CJOJQJaJhhh86CJOJQJaJ'hhh86CJOJQJaJmH sH FtvxD~q]qqIq]q]q]q'hhh85CJOJQJaJmH sH 'hhh86CJOJQJaJmH sH $hhh8CJOJQJaJmH sH 1jhhh80JCJOJQJUaJmH sH hhh86CJOJQJaJhhh8CJOJQJaJ)jhhh80JCJOJQJUaJhhh8\mH sH !jhhh80JUmH sH hhh8mH sH  hhh8 "$&(8:JLNPhjnp*:BHNPXZ`bptvBD".>@jhhh80JUhhh86CJOJQJaJ)jhhh80JCJOJQJUaJ$hhh8CJOJQJaJmH sH hhh8CJOJQJaJB@rtvxhhhh8CJOJQJaJjh_Uh_jhhh80JUhhh8mH sH  hhh8$a$gdh8 dgdh8 21h:pX}. A!"#$% j2 666666666vvvvvv666>666666666666666666666666666666666666666666H666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J X}Normal dCJ_HaJmHsHtH jj h8 Heading 1$$d@&a$&5;CJOJPJQJ^JaJmH sH  h8 Heading 22$$dxx&#$./@&a$&5;CJOJPJQJ^JaJmH sH ff h8 Heading 3$$dxx@&a$5:CJOJPJQJ^JaJDA`D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( No List ZZ h8Heading 1 Char&5;CJOJPJQJ^JaJmH sH ZZ h8Heading 2 Char&5;CJOJPJQJ^JaJmH sH RR h8Heading 3 Char5:CJOJPJQJ^JaJXB@"X h8 Body Text d CJOJPJQJ^JaJmH sH TO1T h8Body Text Char CJOJPJQJ^JaJmH sH x^@Bx h8 Normal (Web)$ddd[$\$a$)B*CJOJPJQJ^JaJmH phDDDsH @&@Q@ h8Footnote ReferenceH*pC@bp h8Body Text Indent$d`a$CJOJPJQJ^JaJtH^q^ h8Body Text Indent CharCJOJPJQJ^JaJtH`@` h8 Footnote Text d CJOJPJQJ^JaJmH sH \\ h8Footnote Text Char CJOJPJQJ^JaJmH sH e@ h8HTML PreformattedA 2( Px 4 #\'*.25@9d%B*CJOJPJQJ^JaJphtHjj h8HTML Preformatted Char%B*CJOJPJQJ^JaJphtH*W@* h8Strong5\^ ^ h8Footer p#d CJOJPJQJ^JaJmH sH NN h8 Footer Char CJOJPJQJ^JaJmH sH .). h8 Page Number0a@0 h8 HTML Cite6]O h8sc# h8 Table Grid7:V"0 "dCJOJPJQJ^JaJtHl2l h8 konvention#$ & Fdxa$$CJOJPJQJ^JaJmH sH tH hBh h8einzug$ & Fdx-B*CJOJPJQJ^JaJmH phsH tH n/Rn h8T-9/8-2"%$ iV+1$H$`Va$$CJOJPJQJ_HaJmH sH tHXPbX 'h8 Body Text 2 &dxCJOJPJQJ^JaJtHTqT &h8Body Text 2 CharCJOJPJQJ^JaJtHlTl h8 Block Text&(hddd[$\$]^hCJOJPJQJ^JaJPP h8TOC 1 )d CJOJPJQJ^JaJmH sH 6U6 h8 Hyperlink >*B*phVV h8spip1+ddd[$\$CJOJPJQJ^JaJtHRR h8bodytext ,dKCJOJPJQJ^JaJtH4X@4 h8@Emphasis 56\]b/b h8Default .7$8$H$-B*CJOJPJQJ_HaJmH phsH tH `` h8itemtext/ddd[$\$ CJOJPJQJ^JaJmH sH ^^ 1h8Header0 p#d CJOJPJQJ^JaJmH sH NN 0h8 Header Char CJOJPJQJ^JaJmH sH PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] R * !z#%F(+-/)4Z589Z:<<K0MNQqUX^hi ouzK}]Z .jXQ l  !"#$%&'()*+,-./0123;H,|: I G $ E#X< !#u$$5%Z%u%%%l > r ##3M\p`̩0 G*1`g\*@nPr6*ƆFg%X8@0(  B S  ? _Toc209932726 _Toc212904342 _Toc151286919 _Toc209863936 _Toc209932727 _Toc212904343 _Hlt107308902 _Toc151286925 _Toc209863942 _Toc209932741 _Toc212904357 _Hlt107308273 _Hlt107308265 _Hlt107308266 OLE_LINK1 _Toc151286931 _Toc209863948 _Toc209932747 _Toc212904363 OLE_LINK4 _Toc151286941 _Toc209863958 _Toc209932757 _Toc212904374 _Toc209932758 _Toc212904375content--____QQQQUZZZb^)h)h)h)heeee++Sl@ @ @ @__ooooRRRRVZZZ^rhrhrhrhssss,,tSlz*4$9l>lC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter 16. st ProductIDemnuCJLTU\]fgklt()./23569?HINPXY]^lrz~  #&'/067ACMNWX[\abhirsuvyz !&'-.79?@BLV\ d @Q %3!!&'''' 's)u)))++22739333l6s6 7777t77>>??AAAA[DjDFFG GGGMMdOiOjOnO]]=eGeRe^eketeeeeeiiljoj`lclpppp}qqw!wxxy yFzIzLzPzQz[z{{v}y}}}}}14|5C 9Bˋ΋|Әޘ 3=DG9?@M57{~̹'+5   %UWloy  u!x!!!" "##f&h&)))))**** * *****$* ,,,,,,,!,%,(,/,5,7,=,>,H,I,N,W,],^,d,e,h,m,s,v,x,z,~,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,-- ----- -%-4-;-J-Y-Z-]-^-a-b-p-q-s-t-w-x--------------------------.....$.&.,.-.7.8.=.F.M.N.R.T.a.b.d.g.o.p.v.z.......................//////!/&/.///6/7/9/:/C/D/J/d/j/l/n/x/~//////////////////////00000000"0-0:0;0D0E0L0M0S0p0u0v0y0000000000000000000000000000000011 11111111$1&1,1.12131=1F1J1K1S1U1]1^1g1h1j1k1n1o1w1111111111111111111111112222%2&2(2124252<2E2P2R2Z2m2t2u2{2~2222222222222222222222233 3333%3.36373:3;3B3Z3`3b3q3r3u3v3333333333333333333333334 4 44444 4!4)4.494:4H4I4L4M4U4V4`4a4c4d4g4h4m4r4y4z4|4}444444444444444444444444444444445555555"5#5%5&5/50535457585<5=5?5@5C5M5U5V5a5b5h5i5o5q5u5555555666 666666"6#6-6r6y6}666666666666666666666666666666666666777!7"7(767=7>7C7B8J8K8V8W8Y8Z8]8^8e8f8m8r8u8y888888888888888888888888888999999!9"9)9*909193949:9;9I9N9V9W9`9a9d9e9m9n9t999999999999999999999999::":#:*:,:5:6:?:D:O:P:S:T:Z:[:a:b:d:j:s:|::::::::<<<= ===== =$=,=-=7=8=;=<=?=C=J=K=M=N=Y=Z=`=e=v={=========================== > >>> >!>$>%>2>@>H>O>W>q>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>? ? ?????,?/?8?9?B?C?F?G?U?X?Z?^?f?g?j?n?r?t?w?z?????????????????????????@@ @ @@@@@$@%@(@)@,@-@6@7@>@?@F@N@U@V@X@Y@_@`@f@g@n@@@@@@@AA,A2A3A6A7ACACGCPCXCaCbCdCeChCiCnCoCvCwC}C~CCCCCCCCCCCCCCCCCCCDD D DDD"D$D'D(D0D9DCDIDLDNDXD`DhDiDtDuD{D|DDDDDDDDDDDDDDE E EEEEE(E)E1E8E@EAEKEQEWEXE^E_EbEcEiEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEFF F FFFF-F5F8F;FKEK%L)LLLLLLL2M9M:M@MBMMMNMUM]M^MgMkMrM|MMM8NPCPMPVPWP\PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPP QQQQQQQ-Q.Q6Q=QEQFQPQVQ\Q]QcQdQgQhQnQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQRR R RRRRRR5RVBVCVIVJVMVUVYVbVhViVpVqVsVtV|V}VVVVVVVVVVVVVVWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXXXX X/X4X5X7X8X@XCXIXJXRXTXZXkXoXpXzX{XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXHYVYWYZY[Y`YaYhYnYwYxYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZ&Z,Z/Z3Z4Z>Z?ZBZCZKZLZOZQZTZUZ[Z\Z^Z_ZhZiZwZ|ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[[[[Y[_[g[i[l[r[|[[[[[[o\v\x\z\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\] ]]]]]]]*]+]-]/]2]I]K]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^^%^&^)^*^3^d^l^m^x^y^{^|^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^O_[_\_b_g_j_k_r_s_z_|_____________```` `!`$`%`+`,`9`>`K`L`U`V`]`^`d`x````````````````````````````aaaa!a$a%a)a*a/a0a2a3aBaMaTaUa[adakalaratawa}aaaaaaaaaaaaaaaaaab bbbb"b#b2b3b5b6b9b?bJbLbObPbTbUbWbXbfbvb}bbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbc c c cccc(c)c.cBcIcLcZc[cdcecncoczc}cccccccccccccccccccccccccdd d dddd d*d/d8d=dBddddeeee e eeeee"e&e-e4e:e;ej?jIjNjSjTj_j`jgjjjrjsjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjkkkkkk(k,k5k6k=k>kDkEkQkRkTkUk]k^kgkhkikjkrkuk~kkkkkkklllllllllllllllllllllllZ\deBCKLVX_`.0^_[\`!a!6%8%0(2(Y*[*6-8--5.566<<@@JGKGKK0M2MQQR RMTOTXX8^9^WaXadd)h*hrhshkknn%s's2u4uzzL}M}‰{|$&@BjmsuCE:<~CE`b{} "oq    "egsv57VXik{!}!++, ,V,W,3-4---E.F...]/^///f0g0E1F111l2m222S3T33344~5555q6r666071777+8,88899::::G;H;;;H<I<<<==j>k>????}@~@#A$AAABB$C%CCCDDDDzE{E(F)FFF8G9G;GH*HsHvHH"I8IIIIICJJJJJUKKL%LLLLL/M2MdMMMMNCNENNNNNOOOPDPFPuP{PPPPQQRRS\T_TT7VVVVVVV}WXXX?YBYZZ [#[[\^\O]]K^N^____6cbddd%e&e-e4e:eee fafbfffffffsgwg-h`jgjjjjkkkkllmlplllllllllllllllllllllll33333333333333333333333333333333333333333333333. 09Glllllllllllllll( 2 3 J g $16>9G)HGHPPPPQQ_T_TTTUU\\\\?hkll1$ -3.) lLXld $Sq>B#*Gv~|^`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(-pp^p`OJ QJ o(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJ QJ o(hH^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJ QJ o(@ @ ^@ `CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(PP^P`CJOJ QJ o(hhh^h`OJ QJ o(hHh88^8`OJ QJ o(hHh^`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJ QJ o(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hH hh^h`OJQJo( @ ^`OJQJo(-^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJ QJ o(@ @ ^@ `CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(PP^P`CJOJ QJ o(Sqld1$-3 lL*GvV2d        ED(,4l>w6vz/#%&i+71r3 45;5B5h6a7n=|>3Q@ K\K,P}TGVCYqZV[|^'dk)nUnItyB.y7z# h8/z0xePM'.,S$X}fV 9_4f8"kau<*h4`H9G;G@ %7IMRehkolXXX @XXX"X(X2XPXtXXXXXXXXUnknown G* Times New Roman5Symbol3. * ArialgAutoBlackJedanArial Unicode MS7.{ @Calibri7.  VerdanaI. ??Arial Unicode MS?= * Courier NeweTimes-NewRomanTimes New Roman;WingdingsA BCambria Math"1{F&t0cQq6V6!0F l2qHX $Ph82! xxAntonija PetricusicAntonija Petricusic$      Oh+'0  < H T`hpxAntonija PetricusicNormalAntonija Petricusic20Microsoft Office Word@{4@4 @u*^0c՜.+,D՜.+,D hp  Pravni fakultet u ZagrebuQF  Title 8@ _PID_HLINKSAR:http://www.legalis.hr/modules/news/index.php?storytopic=1   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F0R*^1Table@WordDocument 4>SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStorep^5*^@J*^ZELQU401GXA==2p^5*^@J*^Item PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q