Pregled bibliografske jedinice broj: 497551
Govor djece s orofacijalnim rascjepom
Govor djece s orofacijalnim rascjepom // Proizvodnja i percepcija govora : profesoru Damiru Horgi povodom njegovog sedamdesetog rođendana / Mildner, Vesna ; Liker, Marko (ur.).
Zagreb: Odsjek za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Odjel za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva ; FF Press, 2010. str. 49-57
CROSBI ID: 497551 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Govor djece s orofacijalnim rascjepom
(Speech of children with cleft palate)
Autori
Dembitz, Ana ; Knežević, Predrag
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni
Knjiga
Proizvodnja i percepcija govora : profesoru Damiru Horgi povodom njegovog sedamdesetog rođendana
Urednik/ci
Mildner, Vesna ; Liker, Marko
Izdavač
Odsjek za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Odjel za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva ; FF Press
Grad
Zagreb
Godina
2010
Raspon stranica
49-57
ISBN
978-953-175-351-7
Ključne riječi
orofacijalni rascjep, rascjep usne i/ili nepca, artikulacija, rezonancija, govor djece
(cleft lip and palate, children speech, articulation)
Sažetak
Govorni status djece s rascjepom nepca i/ili usne mijenjao se kroz vrijeme, ovisno o razvoju kirurških tehnika, logopedske i ortodontske terapije te ovisno o vremenu kada je učinjen kirurški zahvat. Činjenica da se svako dijete rodi s jedinstvenom biologijom ne daje nam za pravo da to prihvatimo kao konačan ishod. Poticanje ranog razvoja govora, podrška obitelji, timski rad imaju značajan učinak na opći razvoj djeteta, a posebice na razvoj govora. U posljednjim desetljećima učinjen je veliki napredak u tretmanu djece s orofacijalnim rascjepom. Napredak kirurških tehnika, vremenski protokol kirurških zahvata, rana logopedska i ortodontska intervencija doveli su do toga da danas 75% djece s orofacijalnim rascjepom ima potpuno uredan ili gotovo uredan govor. Artikulacijske pogreške ostvaruju se najčešće kao distorzija frikativa i afrikata, što je i inače najučestaliji artikulacijski poremećaj djece predškolske dobi. Umjerenu ili blagu nazalnost imalo je 20% djece. Ta se nazalnost kod jednog broja djece javljala samo povremeno, bez pravila, dok je kod drugog broja djece prisutnost nazalnosti u govoru bila stalna, ali vrlo blagog intenziteta. Nepreciznost velofaringealne aktivnosti moguće je objasniti i nezrelošću motoričke kontrole koja još nije u stanju regulirati mišićnu aktivnost. Prisutnost nazalnosti nedvojbeno ovisi i o djetetovoj sposobnosti svjesne kontrole oronazalne napetosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
065-0000000-3392 - Biomehaničko ispitivanje sila i osteosintetskog materijala na modelu lubanje (Knežević, Predrag, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Stomatološki fakultet, Zagreb,
Klinička bolnica "Dubrava"
