Naslov
Pojavnost značajnijih virusnih bolesti kokoši u Hrvatskoj tijekom 1997-1999. godine

Autori
Savić, Vladimir ; Tišljar, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
1. simpozij hrvatskog ogranka svjetske udruge veterinara peradara s međunarodnim učešćem / - Zagreb : Hrvatski ogranak svjetske udruge veterinara peradara, 2000

Skup
1. simpozij hrvatskog ogranka svjetske udruge veterinara peradara s međunarodnim učešćem

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 06.04.2000. - 09.04.2000

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
-

Sažetak
Spoznaje o aktualnim prilikama s obzirom na virusne bolesti peradi omogućavaju pravodobnu primjenu postupaka za suzbijanje i/ili iskorjenjivanje ili, barem, ublažavanje posljedica ovih zaraza. Budući da se epizootiološke prilike, u većem ili manjem opsegu, neprestano mijenjaju, redovito praćenje i pravodobno izvješćivanje od iznimnog je značaja za peradarsku proizvodnju. Za razdoblje od 1997. do 1999. godine najznačajnija je pojava vrlo virulentne zarazne bolesti burze. Vrlo virulentna zarazna bolest burze prvi je put zabilježena u Hrvatskoj krajem 1995. godine, no vrhunac je dostigla 1997. godine kada je ova bolest dijagnosticirana u 98 farmi. Tijekom naredne dvije godine pojavnost vrlo virulentne zarazne bolesti burze pokazuje silazni trend u farmske peradi ponajprije zahvaljujući prilagodbi u programu vakcinacije i izboru vakcinalnog soja te nespecifičnim mjerama preventive. Istodobno, pojavnost ove bolesti u slobodno držane peradi i malim jatima koja redovito nisu vakcinirana od 1997. godine je u porastu. Visokopatogena influenca ptica i newcastleska bolest nisu zabilježene tijekom razmatranog razdoblja, što ne isključuje mogućnost da virus visokopatogene influence ne perzistira u slobodnoživuće vodene peradi i ptica selica. Isto tako, moguće je i da patogeni virus newcastleske bolesti inaparentno inficira slobodno držanu vakciniranu perad. Budući da od 1991. godine, za razliku od prethodnog razdoblja, newcastleska bolest ne pričinjava epizootiološki problem u Hrvatskoj, trgovinsko otvaranje granica prema susjednim zemljama iziskuje pojačani pogranični veterinarski nadzor kao i neizostavne karantenske mjere za svu uvezenu perad. Zarazni bronhitis, ponajprije zahvaljujući redovitoj vakcinaciji budućih nesilica, ali i tovnih pilića, trenutačno ne čini značajan zdravstveni problem, no postoji mogućnost da sporadične pojave ne bivaju prepoznate već se tumače kompleksom kronične dišne bolesti ili tzv. "prehladama". Infekcije ptičjim reovirusima povremeno se mogu dokazati u naše peradi, no bolest se u pravilu očituje isključivo u nastambama s lošijim uvjetima smještaja. Najčešće se pojavljuju u dobi od 8 do 16 tjedana kao serozni artritis/tendovaginitis, te sporadično u starijoj dobi, obično kao komplicirana infekcija tj. gnojni artritisi. Leukoze su posljednje desetljeće, kako u svijetu tako i u nas, ponovno učestale u intenzivno držane peradi. No, pretragom uveženih jednodnevnih pilića i reklamacijom pozitivnog nalaza, dobavljači su bili prisiljeni isporučivati jata slobodna od leukoze. Navedeno je prošle godine rezultiralo značajno manjom pojavnošću ove bolesti u naše peradi. Marekova bolest je nazočna u našoj intenzivnoj peradarskoj proizvodnji, no zahvaljujući vakcinaciji i tehnološkim mjerama kliničko i patoanatomsko očitovanje ove bolesti svedeno je na tehnološki prihvatljivu razinu iako sveukupne štete, uključujući i imunosupresiju koja se nerijetko previđa, vjerojatno nisu beznačajne.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA