ࡱ> V{bjbj4%XXXXXlll8Tl*lf ". . . %!%!%!iiiiiiim2piX%!%!%!%!%!iXX. . k%X%X%X%!+X. X. i%X%!i%X%Xucd. I"Wl!Mdik0*ldp U&p(dpXd(%!%!%X%!%!%!%!%!ii1W%!%!%!*l%!%!%!%!p%!%!%!%!%!%!%!%!%! : SENZORNA INTEGRACIJA U RADU S U ENICIMA S AUTIZMOM Mr.sc. Dragana Mami, dipl. defektolog voditeljca programa poticanja senzorne integracije Centar za autizam-Zagreb Prof. dr.sc.Rea Fulgosi-Masnjak, prof. psiholog redovita profesorica na Odsjeku za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju, voditeljica Kabineta za senzornu integracija pri Centru za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu Mr.sc. Ljiljana Pintari-Mlinar, asistent na Odsjeku za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu SENZORNA INTEGRACIJA U RADU S U ENICIMA S AUTIZMOM Sa~etak Cilj ovog istra~ivanja bio je procijeniti senzornu integraciju u u enika s autizmom. Ispitan je uzorak od 27 korisnika, oba spola osnovnoakolske dobi iz Centra za autizam  Zagreb. U radu je primijenjen Sustav za procjenu i utvrivanje disfunkcije senzorne integracije, Viola, 2002., (prijevod i adaptacija pripremljena za standardizaciju, Fulgosi-Masnjak, Osman evi, Lang, 2004.) u dvije vremenske to ke (inicijalno i finalno). Zbog utvrenih poteakoa senzorne integracije za svakog ispitanika izraen je individualizirani program poticanja senzorne inetgracije koji su osim voditelja programa provodili i edukacijski rehabilitatori tijekom cijele akolske godine. Dobivene su statisti ki zna ajne razlike izmeu inicijalnih i finalnih rezultata, ato govori u prilog u inkovitosti primijenjenih individualiziranih programa poticanja senzorne integracije u u enika s autizmom. Klju ne rije i: senzorna integracija, disfunkcija senzorne integracije, u enici s autizmom, individualizirani programi poticanja. Uvod Razni istra~iva i posljednjih godina ukazuju na sve prisutnije poteakoe senzorne integracije u djece (Yack, Sutton, 1998., Greenspan, Winder, 2003., Biel, Peske, 2007.), stoga fenomenu senzorne integracije pridaje sve vea pozornost. Kako bismo uspjeano komunicirali i sudjelovali u interakcijama s drugima, potrebno nam je odreeno stanje pobuenosti, odr~iva pozornost i emocionalni odgovori/reakcije (Greenspan, 2004.). Tako je na primjer Jean Ayres usmjerila svoju pozornost na inu na koji ovjek razvija svoje osjetilne sposobnosti, a koji je jednako va~an kao i razvoj njegovih motori kih sposobnosti (Gschwend, 1999.). Od presudne je va~nosti proces ugraivanja svih osjetnih podataka u jednu cjelinu, ato se naziva senzornom integracijom odnosno umre~avanjem osjetnih podra~aja koji sti~u u sredianji ~iv ani sustav iz tijela i iz okoline. Integracija svih ~iv anih impulsa vrai se u kori velikog mozga, koja se sastoji od globalnog sustava i viae pojedina nih, specifi nih sustava. Upravo globalni sustav vrai odlu ujue povezivanje svih osjetnih podra~aja koji sti~u u sredianji ~iv ani sustav (Gschwend, 1999.) u cjelovitu spoznaju pojedinog ljudskog bia kao odvojenog, posebnog tijela u prostoru. Osjeti nas odr~avaju na ~ivotu. U svakodnevnici i ne obraamo kontinuirano na njih pa~nju ve ih obi no nismo niti svjesni, ato zna i da smo dobro senzorno integrirani. Senzorna integracija je neurobioloaka aktivnost koja omoguava primanje i obradu osjetnih informacija koje u mozak pristi~u iz razli itih osjetila. Teakoe mogu nastati zbog neadekvatne, nedovoljne, ili slabe senzorne obrade podra~aja ato se manifestira poteakoama ili disfunkcijom senzorne integracije. Tek kada svi pojedina ni sustavi skladno djeluju dolazi do kvalitetne integracije na razini globalnog sustava te smo dobro orijentirani u okolini u kojoj se nalazimo, okolinu i sebe u njoj emocionalno primjereno do~ivljavamo i izra~avamo se (Fisher, Murroy, Bundy, 1991.). Kako svijet do~ivljavamo putem sedam osjetila, tako se na in na koji se vrai senzorni unos i obrada odra~avaju direktno na naae ponaaanje i u enje. Kada se govori o senzornom podatku, misli se na informaciju (podra~aj) koja dolazi u taktilni (dodir), vestibularni (kretanje i ravnote~a), proprioceptivni (pokreti, miaii i zglobovi), auditivni (sluh), vizualni (vid) i oralno-gustativni (okus i miris) sustav. Dijete/osoba tako mo~e biti prekomjerno osjetljivo na odreene podra~aje i nedovoljno osjetljivo na druge ili mo~e izra~avati kombinaciju ovih dviju vrsta osjetljivosti. Osoba s disfunkcijom senzorne integracije ne mo~e u inkovito djelovati (Kull-Sadacharam 1999.). Tipi ni problemi koje imaju djeca ili odrasli s takvim poremeajem su: poteakoe u enja usprkos dobi primjerenog ili ak viaeg intelektualnog funkcioniranja, osjeaj manje vrijednosti i izrazito nisko samovrednovanje, podlo~nost stresu, poteakoe kontroliranja ponaaanja, lako otklonjiva pa~nja, kaanjenje u razvoju govora, poteakoe ~vakanja, gutanja i automatskog zatvaranja usta, nedostatna usklaenost pokreta- izbjegavanje penjanja, sklonost ozljeivanju, prekomjerni strah od visine, nedostatna ravnote~a, promjene raspolo~enja, izbjegavanje koriatenja ruku, poteakoe pri zakop avanju gumbi, patent zatvara a i sl. Kako jedinstveno do~ivljavamo i primamo osjetne podra~aje, tako se i senzorne potrebe svakog od nas razlikuju. Djeca s autizmom po svojim obilje~jima pokazuju cijeli niz neobi nih reakcija na osjetne podra~aje i to na podru ju taktilnog, auditivnog, vizualnog i olfatornog te vestibularnog i proprioceptivnog sustava (Yack, 1998.). Ayres (2002.) je razvila terapiju senzorne integracije kao na in rehabilitacije u kojem se intenzivnim poticanjem poma~e razvoj integracijskih procesa i u osoba s autizmom. Autizam je slo~en neurobioloaki poremeaj koji karakteriziraju oateenja u komunikaciji i socijalnoj interakciji, ograni eni, repetitivni i stereotipni modeli ponaaanja, interesa i aktivnosti (Dijagnosti ko-statisti ki priru nik mentalnih oboljenja DSM-IV, 1994.). Autizam je poremeaj u okviru aire skupine razvojno-pervazivnih poremeaja u koje je joa uklju en Rettov poremeaj, Aspergerov poremeaj, dezintegrativni poremeaj i nespecifi ni razvojno-pervazivni poremeaj. Zbog toga ato je autizam neurorazvojni poremeaj, njegovi simptomi mogu biti prisutni u razli itim kombinacijama i popraeni ostalim teakoama poput onih u intelektualnom funkcioniranju koje mo~e biti i prosje no i iznadprosje no, no veina ovih osoba ima sni~eno intelektualno funkcioniranje u rasponu od blagog do izrazitog zaostajanja. Pojam autizma takoer podrazumijeva niz sli nih, ali i razli itih klini kih slika s prevladavajuim simptomima poremeaja socijalne interakcije i komunikacije, jezika, govora i maate, senzornih odgovora, ponavljajuih stereotipnih radnji i posebnih vjeatina, i to u razli itom intenzitetu - od slabih do naglaaenih simptoma. Ope je obilje~je tih poremeaja disharmoni an razvoj s kvalitativnim i kvantitativnim odstupanjima na pojedinim razvojnim podru jima. Zbog neuroloake osjetljivosti, ograni enja u razumijevanju svijeta, komunikacijskih teakoa i teakoa u formiranju li nosti osobe s poremeajem iz autisti nog spektra su podlo~ne i razvoju emocionalnih poremeaja kao i poremeaja u ponaaanju (Wing, 1996.). Specifi no se poteakoe mogu manifestirati i pojavom agresivnosti, autoagresivnosti, destrukcije, osamljivanja, preosjetljivosti i na svakodnevne i na nepoznate situacije, preosjetljivosti ili nedovoljne osjetljivosti na zvuk, prizor, dodir, u nedostatku samokontrole ili nesposobnosti samosmirivanja i opuatanja. U enici s autizmom razlikuju se od ostalih u enika i po svojim senzornim (osjetnim) iskustvima. Tako neugodna osjetna iskustva mogu dodatno pridonijeti pojavi joa nekih neprimjerenih i nepo~eljnih oblika ponaaanja u djece s autizmom (Davis, Dubie, 2004.). Na primjer djeca s problemima senzorne obrade mogu se u potpunosti zatvoriti ne bi li tako izbjegli neugodne podra~aje. Pronala~enjem samokontrolirajueg, repetitivnog podra~aja samopodr~avajua ponaaanja mogu pomoi u eniku s autizmom da se smiri kada je podra~aj postao prejak. Znanja o razli itosti senzornih iskustava predstavljaju temelje za razumijevanje ponaaanja i planiranja programa rada za u enike s autizmom (Rosenbaltt, 1995.). Nedovoljna ili slaba senzorna obrada mo~e pridonijeti slici autizma, stoga je potrebno razmatrati vrstu i koli inu osjetnih podra~aja u okolini kao i reakcije svakog pojedinog u enika na te podra~aje. Znajui da je autizam te~ak poremeaj za dijete i njegove roditelje, kao i za stru njake, veliki je izazov razvijanje i primjena strategija postupanja koje se temelje na djetetovim postojeim sposobnostima i potrebama s ciljem poboljaanja u enikovog cjelokupnog funkcioniranja. Ciljevi istra~ivanja Kako u Hrvatskoj do danas nema sustavnih istra~ivanja o senzornoj integraciji u populaciji djece s autizmom, u ovom smo istra~ivanju postavili sljedei cilj: Procijeniti vrstu i stupanj senzorne integracije u u enika s autizmom te izraditi, primijeniti i evaluirati individualizirani program poticanja senzorne integracije. Hipoteza Zbog toga ato poticanje senzorne integracije oja ava u enikovo unutarnje upravljanje, te on/ona postaje sposoban za samousmjeravanje u svakodnevnim aktivnostima postavili smo sljedeu hipotezu: H-1 Primjena individualiziranih postupaka poticanja senzorne integracije rezultirat e poboljaanjem osjetne obrade na osjetilnim podru jima. Primjenom individualiziranog program poticanja senzorne integracije doi e do podizanja praga tolerancije na osjetne podra~aje razli itih osjetnih modaliteta, njihove modulacije i bolje senzorne integracije kod u enika. Uzorak ispitanika Istra~ivanje je provedeno na uzorku od 27 ispitanika osnovnoakolske dobi, polaznika Centra za autizam-Zagreb. Prema Programu odgoja i osnovnog akolovanja u enika s autisti nim poremeajem (1997.) osnovnim akolovanjem obuhvaeni su u enici u dobi od 7 do 21 godina stoga je uzorak u ovom istra~ivanju inilo 18 u enika i 9 u enica kronoloake dobi od 7-20 god. Oni su obuhvaeni cjelodnevnim tretmanom odgoja, obrazovanja i rehabilitacije u Centru za autizam-Zagreb. Prema medicinskim anamnesti kim podacima prikupljenim iz dosjea, u enici osim dijagnoze poremeaja iz autisti nog spektra imaju i ADHD sindrom (njih 5), epilepsiju (njih 6), a 9-ero ih prima medikamentoznu terapiju. Svi imaju sni~ene intelektualne sposobnosti s dijagnozom mentalna retardacija i to: 3 laka, 1 laka prema umjerenoj, 17 umjerena, 2 umjerena k te~oj, te 4 te~a mentalna retardacija. Kod njih 17 govor se smatra nerazvijenim, a kod njih 10 je djelomi no razvijen te obiluje nizom poteakoa kao ato su eholali an govor, ograni en rje nik, neobi na intonacija i ritam govora i problemi iniciranja komunikacije. U odnosu na manifestaciju ponaaanja karakteristi na su neprimjerena i neprihvatljiva ponaaanja kao ato su ispadi agresije (kod 4 u enika), autoagresije i destrukcija (4), agresija i destrukcija (4), perseveracijska i stereotipna ponaaanja (7), te impulzivna i nepredvidiva ponaaanja (8). U enici takoer pokazuju emocionalnu disharmoniju koja se o ituje u razli itim stanjima i promjenama raspolo~enja. Mjerni instrument Za procjenu senzorne integracije upotrijebljen je Sustav za procjenu disfunkcije senzorne integracije, Viola, 2002., (prijevod i adaptacija Fulgosi-Masnjak, Osman evi, Lang, 2004.), kojim se procjenjuju djeca u dobi od 4 do 16 godina. Iz sustava smo koristili: a) Opi upitnik, b) Listu za ozna avanje disfunkcije senzorne integracije kojom se procjenjuju sva ponaaanja karakteristi na za dijete (procjenu daje roditelj ili osoba koja najbolje poznaje dijete - za potrebe ovog istra~ivanja procjenu je izvraio edukacijski rehabilitator u suradnji s voditeljem programa senzorne integracije), i c) Test disfunkcije senzorne integracije (procjenu je vraio edukacijski rehabilitator - voditelj programa senzorne integracije). Testom se ispituju sedam osjetnih podru ja kroz 35 estica (taktilno, vizualno, auditivno, vestibularno, proprioceptivno, olfaktorno i oralno). Procjena je vraena pojedina no sa svakim u enikom s autizmom u dvije vremenske to ke, inicijalno (u listopadu) i finalno (u svibnju) u ak. god. 2007./ 2008. Kako bi individualizirani program poticanja senzorne integracije bio u inkovit vrlo je va~no pru~iti / prilagoditi senzorni unos djeci s disfunkcijom senzorne integracije u njihovoj prirodnoj okolini. Autorica Aquilla (prema Davis i Dubie, 2004.) u svrhu opisivanja individualiziranih programa poticanja senzorne integracije koristi termin  senzorna dijeta i smatra da ona treba uklju ivati za svakog u enika slijedee elemente: raspored aktivnosti tijekom dana, pru~anje senzornog unosa kroz svakodnevne aktivnosti, mogunosti senzornog unosa putem rekreacijskih sadr~aja i pasivnih opuatajuih aktivnosti i to u interakciji s drugima. U enici s poremeajem iz autisti nog spektra su meusobno razli iti, ato uvjetuje znatne teakoe u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji. 50% njih nema funkcionalnu komunikaciju, a 70-80% ima sni~eno intelektualno funkcioniranje. Na planu socijalnog funkcioniranja takoer postoji raznolikost reakcija koje idu od osamljivanja i socijalne pasivnosti do osebujnoga, ali aktivnoga odnosa kao i rigidnoga socijalnog ponaaanja. Treina njih ima epilepsiju sa specifi nom dobnom pojavnoau u pubertetu ili ranoj adolescenciji, koja zna ajno utje e na sveukupno funkcioniranje (Peeters,1995.) Kako bi pristupi ili terapijski postupci bili u inkoviti za svakog pojedinog u enika potrebno je izraditi individualizirani program s jasno definiranim ciljevima i na inima rada (Prizant, Weterby i Rydell 2000. prema Ljubeai 2005.). Individualizirani program poticanja senzorne integracije (IPPSI) Za dobro izraeni u eniku prilagoen program klju nu ulogu ima sustavna procjena, praenje i opservacija ponaaanja koje se odnose na na ine senzornih unosa i obrade senzornih podra~aja. Tako su prikupljeni svi relevantni podaci na osnovu kojih je za svakog u enika izraen Individualizirani program poticanja senzorne integracije (IPPSI), program koji provodi osim voditelja programa senzorne integracije i edukacijski rehabilitator u u ionici. Program koji sadr~i strategije postupanja temeljio se je na najizra~enijim poteakoama u podru jima osjetne obrade u enika. Primjer Individualiziranog programa poticanja senzorne integracije (IPPSI) (dodatni materijal u prilogu 1.): Inicijalna procjena pokazala je da u enik N.N. ima poteakoe senzorne integracije kao i da se te poteakoe manifestiraju u obliku pretjerane osjetljivosti na podru ju taktilnog osjeta (osjeta dodira), vestibularnog (osjeta kretanja), proprioceptivnog (osjeta pokreta), te nedovoljne osjetljivosti na podru ju oralnog osjeta (osjeta okusa). Za realizaciju IPPSI va~no je uskladiti meusobno pro~imajui dva pristupa kao ato naglaaava i Lindsey, 2007: Potrebno je prvotno prilagoditi fizi ku okolinu u enika s obzirom na njegove senzorne potrebe: mjesto u enika u u ionici, vrsta sjedala pri emu treba uva~avati potrebu za promijenjenim na inom sjedenja kao i promjenama polo~aja tijela. Podupirati u enikovu vlastitu sposobnost modulacije i integracije senzornih podra~aja iz okoline i iz vlastitog tijela.Tako emo uravnote~iti osjetne podra~aje, podii prag tolerancije na njih, ato e utjecati na uspostavljanje bolje samokontrole i izbjegavanje frustrirajuih situacija. Cilj nam je da u enika postupno nau imo da sam mo~e odrediti kada je prezasien unosom osjetnih podra~aja i da ih sam mo~e regulirati. Individualizirani rehabilitacijski program poticanja senzorne integracije se provodio prema propisanom godianjem edukacijsko-rehabilitacijskom programu 2 puta tjedno po 2 akolska sata tijekom akolske godine u posebno opremljenom prostoru za SI. Radilo se je sa skupinama u enika i u paru. S obzirom na potrebe u enika s autizmom, kao i zbog injenice da je prikladan senzorni unos potreban tijekom svakog dana (Biel 2007.) pou ili smo edukacijske rehabilitatore pru~anju adekvatnih senzornih unosa u enicima. Individualizirani program poticanja senzorne integracije po injao je pru~anjem razli itih osjetnih iskustava koja stvaraju bolju osnovu za u enje novih vjeatina. Te su se aktivnosti protezale u rasponu od velikih pokreta poput ljuljanja, skakanja/odr~avanja ravnote~e i vrtnje na trampulinu i razli itim loptama, vo~nje na razli itim daskama/platformama (istezanje i pru~anje cijelog koatano-miainog sustava), do specifi nih taktilnih iskustava s razli itim teksturama, stiskanja zglobova, ili relaksacije / stimulacije na stolcu za ljuljanje u svjetlosnom kutku. Osnovno na elo programa poticanja SI jest omoguiti upravljanje senzornim unosom, posebno onim iz vestibularnog sustava (miaia, zglobova i ko~e) tako da u enik spontano stvara adaptivne reakcije koje integriraju te osjete. U enici s autizmom esto izbjegavaju slijediti svoj unutarnji poriv za  initi stoga ih je potrebno poticati i usmjeravati u odabiru aktivnosti koje e pomoi boljoj senzornoj integraciji. Metode obrade podataka Prikupljeni su podaci obraeni tehnikama deskriptivne statisti ke analize i t-testom za male zavisne uzorke iz programskog paketa  SPSS . Rezultati i diskusija Na temelju individualne procjene provedene inicijalno i finalno utvrdili smo specifi ne uzorke senzorne integracije. Rezultati su prikazani u Tablici 1. Tablica 1. ovdje Iz Tablice 1. vidljiva je raspodjela ispitanika s klini ki zna ajnim poteakoama senzorne integracije (SI) koja ukazuje da veina ispitanika po postignuima pripada u skupinu s te~om disfunkcijom SI, njih 96% u inicijalnom testiranju, te 85% u finalnom. U inicijalnom ispitivanju nije bilo niti jednog ispitanika u skupini s umjerenom disfunkcijom SI, dok je u finalnom ispitivanju bilo 4 ispitanika ili 15%. S blagim teakoama bio je samo 1 ispitanik u inicijalnoj pro tvx` P b d  "   & ( ͿͿ͜xfTBx#hQ#h_5OJQJ^JmHsH#hQ#h45OJQJ^JmHsH#hQ#h_.5OJQJ^JmHsH#hQ#hp 5OJQJ^JmHsH#hQ#h/5OJQJ^JmHsH h5Mh*xzOJQJ^JmHsH#hILh*xz5OJQJ^JmHsHh*xzOJQJ^JmHsH h/h*xzOJQJ^JmHsH#h/h*xz5OJQJ^JmHsHh*xz5OJQJ^JmHsH  tv. ` d $dh^a$gd*xz$dh^a$gd*xz $dha$gd*xz $dha$gds ( * , <  ", $dha$gdIL $dha$gd~$dh`a$gd $dh`a$gdIL $dha$gd/ $dha$gds( * , : < j p v x ˹udS hQ#hILOJQJ^JmHsH hQ#hILOJQJ^JmHsH hQ#h;OJQJ^JmHsH hQ#hSOJQJ^JmHsH hQ#hSOJQJ^JmHsH hQ#h;OJQJ^JmHsH#hQ#hp 5OJQJ^JmHsH#hQ#h45OJQJ^JmHsH#hQ#hR55OJQJ^JmHsH hQ#h4OJQJ^JmHsH*,hn*,.>@VX޼xg hQ#h OJQJ^JmHsH hQ#h_.OJQJ^JmHsH hQ#h_.OJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#h%"OJQJ^JmHsH hQ#hwOJQJ^JmHsH hQ#hILOJQJ^JmHsH hQ#h%"OJQJ^JmHsH!XZfh *,:<>HJ\^bdhlͼ޼޼{{{{jYjYjYj{ hQ#hwOJQJ^JmHsH hQ#hwOJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsH hQ#hpOJQJ^JmHsH hQ#h OJQJ^JmHsH hQ#h5MOJQJ^JmHsH hQ#hx]OJQJ^JmHsH hQ#hxOJQJ^JmHsH  (*.06XZhj|~4tͼͫͫͫͼޚޚ͚ޚ hQ#hwOJQJ^JmHsH hQ#hwOJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#hO OJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#hSOJQJ^JmHsH hQ#hSOJQJ^JmHsH6 ,.02>@BDZ\vx8ͼͼͼͼͼͼͼͼͼͼͼ hQ#h`OJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#h~OJQJ^JmHsH hQ#h~OJQJ^JmHsH hQ#hwOJQJ^JmHsH hQ#hwOJQJ^JmHsH:8 "*,ͼudSBS1 hQ#h OJQJ^JmHsH hQ#hrOJQJ^JmHsH hQ#h"LOJQJ^JmHsH hQ#hO OJQJ^JmHsH#hQ#hp 5OJQJ^JmHsH#hQ#h45OJQJ^JmHsH#hQ#h;5OJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#h~OJQJ^JmHsH hQ#hIOJQJ^JmHsH hQ#h4OJQJ^JmHsH hQ#h*OJQJ^JmHsHXdnpr|~$Xlnz|~djlпﮝ{jjYj{{{ hQ#hC)OJQJ^JmHsH hQ#hrhOJQJ^JmHsH hQ#hg/#OJQJ^JmHsH hQ#hx]OJQJ^JmHsH hQ#h"LOJQJ^JmHsH hQ#h5MOJQJ^JmHsH hQ#h OJQJ^JmHsH hQ#hQ=OJQJ^JmHsHh4fOJQJ^JmHsH hQ#h#OJQJ^JmHsH", $").2 9;>vJJK|m$dh`a$gdJ` $dha$gd 2j$dh`a$gdQ#$dh`a$gdum$dh`a$gd!$dh`a$gdum$dh`a$gd$dh`a$gd;74$dh`a$gd5M$dh`a$gd J.Vjj|.X  .!>!V!X!!"<"f"d#f#J$ͼͼͼͫͼͼͫͫͼͫͫމ޼މͼͫͼͫ hQ#h OJQJ^JmHsH hQ#hjtOJQJ^JmHsH hQ#h lOJQJ^JmHsH hQ#h5MOJQJ^JmHsH hQ#h"LOJQJ^JmHsH hQ#hTz OJQJ^JmHsH hQ#hg/#OJQJ^JmHsH6J$N$Z$^$j$n$x$$$$$$$$$n%t%h&j&& ''''*(J(R(\(()v)))))ѯўѐўnnn]] hQ#hYOJQJ^JmHsH hQ#hOJQJ^JmHsH hQ#hxOJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsH hQ#h;74OJQJ^JmHsH hQ#hjtOJQJ^JmHsH hQ#hILOJQJ^JmHsH hQ#h"LOJQJ^JmHsHhQ#hTz OJQJ^J hQ#hTz OJQJ^JmHsH")))D+++,,,-j-R...4/J////0P01H1J1X1Z1^1d11222<2>22ͼ͚͉͉͚͚x͉͉g hQ#hrhOJQJ^JmHsH hQ#humOJQJ^JmHsH hQ#hOJQJ^JmHsH hQ#h;74OJQJ^JmHsH hQ#h#OJQJ^JmHsH hQ#hsOJQJ^JmHsH hQ#h"LOJQJ^JmHsH hQ#hYOJQJ^JmHsH hQ#h~xtOJQJ^JmHsH!2222222244"5d5t6677@8l8v88 9"9*9ͼs\I$hQ#humB*OJQJ]^Jph""",hQ#humB*OJQJ]^JmHph"""sHhQ#hum5OJQJ^JhQ#h!5OJQJ^JhQ#h{?5OJQJ^JhQ#h~xt5OJQJ^J hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#hOJQJ^JmHsH hQ#h2YOJQJ^JmHsH hQ#h2YOJQJ^JmHsH hQ#hOJQJ^JmHsH*9,96989:9<9L9f9j9p9r9x9z999999999999999999999999: ::::(:*:@:B:D:F:^:b:n:r:~::::::::::::::::::,hQ#humB*OJQJ]^JmHph"""sH$hQ#h~xtB*OJQJ]^Jph"""$hQ#h{?B*OJQJ]^Jph""",hQ#h~xtB*OJQJ]^JmHph"""sHD:::;;;;;;$;(;*;,;0;2;4;6;@;B;J;L;b;h;l;n;z;|;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<< < <<<<<8<:<<<><Z<\<t<v<z<|<<<<<<<<<<$hQ#h!B*OJQJ]^Jph""",hQ#h~xtB*OJQJ]^JmHph"""sH$hQ#h~xtB*OJQJ]^Jph"""M<<<<<<<<<======0=2=@=D=b=d=h=j=n=p=r=t=v=x=|=~=============>>>> >">$>&>4>6>N>P>\>^>d>f>n>p>r>~>>>>>>>ֿֿ֬$hQ#h!B*OJQJ]^Jph""",hQ#h!B*OJQJ]^JmHph"""sH,hQ#h~xtB*OJQJ]^JmHph"""sH$hQ#h~xtB*OJQJ]^Jph"""D>>>>>>>>??(?????@@@@@@@@@0Aֿ靌{jj{YH{ hQ#h=OJQJ^JmHsH hQ#hrOJQJ^JmHsH hQ#h;74OJQJ^JmHsH hQ#hxOJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#humOJQJ^JmHsH hQ#h!OJQJ^JmHsH,hQ#h!B*OJQJ]^JmHph"""sH$hQ#h~xtB*OJQJ]^Jph""",hQ#h~xtB*OJQJ]^JmHph"""sH0A2AfAAAAAAAAABB:BJBVBXBnBpBxBBBBCCCC C"C.C޼ޫޚޚͫxgVxVxV hQ#hM@OJQJ^JmHsH hQ#h_OJQJ^JmHsH hQ#h=OJQJ^JmHsH hQ#hJ` OJQJ^JmHsH hQ#htOJQJ^JmHsH hQ#h8OJQJ^JmHsH hQ#hrOJQJ^JmHsH hQ#humOJQJ^JmHsH hQ#h}DOJQJ^JmHsH hQ#h]\OJQJ^JmHsH.C0C4CFC^CCCCCDDDD EfEpErEEEFFFFFG G G(G*G.G0G2G4GjGGͼޫ޼ޚ͚͚xg͚x hQ#hO OJQJ^JmHsH hQ#h$5OJQJ^JmHsH hQ#h}DOJQJ^JmHsH hQ#hmAYOJQJ^JmHsH hQ#hsOJQJ^JmHsH hQ#h=OJQJ^JmHsH hQ#hrOJQJ^JmHsH hQ#h8OJQJ^JmHsH hQ#h]EOJQJ^JmHsH"GH:HH\HjHlHHHHHHI"I,I.IBIDIFIZI^IrItII"J$Jͼ͚ͫͼމމ͉xgV hQ#h.OJQJ^JmHsH hQ#hOJQJ^JmHsH hQ#hsOJQJ^JmHsH hQ#h]OJQJ^JmHsH hQ#hOJQJ^JmHsH hQ#hO OJQJ^JmHsH hQ#h}DOJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#hrOJQJ^JmHsH hQ#hOJQJ^JmHsH$J8JPJpJrJtJvJ~JJJJJJJJJJJJJJJJJJJK KKKK$K&KK@KBKVKXKbKͼ޼ududududududududududududududu hQ#hJ` OJQJ^JmHsH hQ#hJ` OJQJ^JmHsH#hQ#hp 5OJQJ^JmHsH#hQ#hJ` 5OJQJ^JmHsH#hQ#h45OJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#hrOJQJ^JmHsH hQ#h.OJQJ^JmHsH hQ#h=OJQJ^JmHsH'bKdKfKhKxK|K~KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK@LDLFLVLjLpLLLLLL*M,M.Mͼ：x hQ#hOJQJ^JmHsH hQ#h 2jOJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#hiOJQJ^JmHsH hQ#h$5OJQJ^JmHsH hQ#h$5OJQJ^JmHsH hQ#hJ` OJQJ^JmHsH hQ#hJ` OJQJ^JmHsH+K.M@MNOQQThUWRZ|]]pdej$dh`a$gd{?$dh`a$gd)$dh`a$gdqW' $dha$gd/ $dha$gd$dh`a$gdw9 $dha$gdqW' $dha$gdJ` $dh`a$gd$5.M@M^MfMMMMN&NNNOO0OZOOOOOOhPrPxPPPPP˺˩ܘܘvveTevC hQ#hyOOJQJ^JmHsH hQ#h$5OJQJ^JmHsH hQ#h)OJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#h]OJQJ^JmHsH hQ#h_.OJQJ^JmHsH hQ#h;OJQJ^JmHsH hQ#h 2jOJQJ^JmHsH hQ#hmAYOJQJ^JmHsH hQ#hJ` OJQJ^JmHsH#hQ#hJ` 5OJQJ^JmHsHPPPP QQFQQQQQQQQ(RPRRRRRͼͫvdSSSB hQ#hw9OJQJ^JmHsH hQ#hh`OJQJ^JmHsH#hQ#hp 5OJQJ^JmHsH#hQ#h45OJQJ^JmHsH#hQ#hqW'5OJQJ^JmHsH hQ#h 2jOJQJ^JmHsH hQ#h{?OJQJ^JmHsH hQ#h$5OJQJ^JmHsH hQ#hJ` OJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#hyOOJQJ^JmHsHRR6SFSHSTSXSnSSSSSST$T&TjTTTTTT.UdUfUhUtU޼ＫxgV hQ#hqW'OJQJ^JmHsH hQ#h9OJQJ^JmHsH hQ#h{?OJQJ^JmHsH hQ#hh`OJQJ^JmHsH hQ#h)OJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#hw9OJQJ^JmHsH hQ#hQ#OJQJ^JmHsH hQ#hsOJQJ^JmHsH hQ#hDOJQJ^JmHsHtUUUUUUUUUV.VZV\VlVtVvVVVVVVVVVVVVVVVVV W"Wͼ޼޼޼޼޼xgV hQ#h OJQJ^JmHsH hQ#h5`OJQJ^JmHsH hQ#hxOJQJ^JmHsH hQ#hOJQJ^JmHsH hQ#hSpOJQJ^JmHsH hQ#h)OJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#hw9OJQJ^JmHsH hQ#hqW'OJQJ^JmHsH hQ#h$5OJQJ^JmHsH!"W.W0WZWrWWWWWWXXFXHXZXX0YjYxYzYYYYYY ZZNZPZZ4[R[b[f[h[[[[[[.\ͼ޼͉͉͉͉ͫͫͫxxxx hQ#hOJQJ^JmHsH hQ#h+?OJQJ^JmHsH hQ#hSpOJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#hqW'OJQJ^JmHsH hQ#h)OJQJ^JmHsH hQ#h OJQJ^JmHsH hQ#hw9OJQJ^JmHsH(.\6\8\:\\\]v]x]z]|]]]]]]]]*^^^^^^_z_|_ͼ޼滛veTTCCCC hQ#h5`OJQJ^JmHsH hQ#h OJQJ^JmHsH hQ#h}HOJQJ^JmHsH hQ#hyOOJQJ^JmHsH hQ#h`OJQJ^JmHsH#hQ#h 5OJQJ^JmHsH#hQ#ht5OJQJ^JmHsH hQ#h)OJQJ^JmHsH hQ#hOJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#htOJQJ^JmHsH|____________B`R`V```lDlFlLlNlhljlllllllllllllllllmmmm"m$m*m,m0m2mJmLmNmPmbmdmxmzm~mmmmmmmmmmmmmmmmnn nnnnnn&n(n.n0nDnFnJnLnZn\nbndnpnrn,hQ#hWB*OJQJ]^JmHph"""sH,hQ#hWB*OJQJ]^JmHph"""sHSrnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnoooo2o6oPoRoToppppp黤qq hQ#h!=7OJQJ^JmHsH hQ#hsgOJQJ^JmHsH hQ#hWOJQJ^JmHsH,hQ#h-B*OJQJ]^JmHph"""sH,hQ#hWB*OJQJ]^JmHph"""sH,hQ#hsB*OJQJ]^JmHph"""sH,hQ#hWB*OJQJ]^JmHph"""sH&jTo,qq(vvwzr|փʌ} $dha$gd/$dh`a$gdQ#$ & Fdh^`a$gdpN$ & Fdh^`a$gd8 $dh^`a$gd8 $dha$gd{?$dh`a$gdx$dh`a$gdWpppp$q(q*q,qqqqr.r@rTrrrrr s"ssssstFtRtTtVtht޼ޫwwވwfwfwUfUfUw hQ#h_.OJQJ^JmHsH hQ#hxOJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#hsOJQJ^JmHsH#hQ#h{?5OJQJ^JmHsH hQ#h{?OJQJ^JmHsH hQ#h!=7OJQJ^JmHsH hQ#hDOJQJ^JmHsH hQ#hsgOJQJ^JmHsH hQ#h-OJQJ^JmHsHhtttuu(u*u,u:u~uuuuuuuu v$v&v(vvvvvͼͫxxxfUD hQ#h{?OJQJ^JmHsH hQ#h8 OJQJ^JmHsH#hQ#h8 6OJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#hsOJQJ^JmHsH hQ#hOJQJ^JmHsH hQ#hxOJQJ^JmHsH hQ#h-OJQJ^JmHsH hQ#h=OJQJ^JmHsH hQ#h9OJQJ^JmHsH hQ#hIOJQJ^JmHsHvvwwxx yyyy@{{{{{{,|P|r|||`}b}}}~Zx;~~~iTiTi(hQ#hPCJOJQJ^JaJmHsH(hQ#h8 CJOJQJ^JaJmHsH hQ#hCJOJQJ^JaJ hQ#h8 CJOJQJ^JaJhQ#hCJOJQJ^JhQ#h9CJOJQJ^JhQ#h8 CJOJQJ^J hQ#h8 OJQJ^JmHsH hQ#hOJQJ^JmHsH hQ#hpNOJQJ^JmHsH\rtnp~Ёԁ "<rͼͫͼ͚͉ޚޚޚxgVxͼ hQ#hWOJQJ^JmHsH hQ#h{?OJQJ^JmHsH hQ#hIOJQJ^JmHsH hQ#hFOJQJ^JmHsH hQ#hYOJQJ^JmHsH hQ#hUOJQJ^JmHsH hQ#hSOJQJ^JmHsH hQ#hxOJQJ^JmHsH hQ#hpNOJQJ^JmHsH hQ#hWCJOJQJ^JaJ!ЃփHĆ2VދFdnČƌȌʌ޻ޙޙޙwfT#hQ#h15OJQJ^JmHsH hQ#htOJQJ^JmHsH hQ#h~0OJQJ^JmHsH hQ#h{?OJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#hIOJQJ^JmHsH#hQ#hp 5OJQJ^JmHsH hQ#hCOJQJ^JmHsH hQ#hxOJQJ^JmHsH hQ#hpNOJQJ^JmHsHʌ*L0Bu$dh`a$gdl$dh`a$gdm $dha$gdm $dha$gd0%$1dh]1`a$gdO$dh`a$gdSN $dh`a$gdI $dha$gd{?$dh`a$gd2_ $dha$gd/ dxȍލ*JLPR`hxz~ŽȎʎԎ֎ގ$,.<>BFJܺ˩˘˘˘˘˘˘˘˘˘˘˘˘˘˘˘˘˘˘˘ hQ#hYOJQJ^JmHsH hQ#h-;OJQJ^JmHsH hQ#hzOJQJ^JmHsH hQ#hIOJQJ^JmHsH hQ#h-;OJQJ^JmHsH hQ#h2_OJQJ^JmHsH#hQ#h&L@5OJQJ^JmHsH5JLRVjlprڏ܏&*.8:<LPRTjlĐƐȐʐؐڐܐސ  "$ͼͼͼͼͼͼͼͼ޼ͼͼ hQ#hPOJQJ^JmHsH hQ#hPOJQJ^JmHsH hQ#h-;OJQJ^JmHsH hQ#h-;OJQJ^JmHsHJ$&68NPX^z 8<V>@tTVBPhlͼ޼vvveve hQ#hIOJQJ^JmHsH hQ#h OJQJ^JmHsH hQ#hCOJQJ^JmHsH hQ#hYOJQJ^JmHsH hQ#hh<OJQJ^JmHsHU hQ#h-;OJQJ^JmHsH hQ#h-;OJQJ^JmHsH hQ#hPOJQJ^JmHsH hQ#hPOJQJ^JmHsH$cjeni. Rezultati ukazuju na izrazito visoko izra~enu disfunkciju senzorne integracije u ispitanom uzorku u enika s autizmom. Takvi su rezultati i o ekivani i s obzirom na druga istra~ivanja. Tako su Greenspan i Wieder, (1998.) na uzorku od 200 djece s poremeajem iz autisti nog spektra ustanovili da 94% njih ima neobi ne reakcije na osjetne podra~aje gdje 39% ih izra~ava nedovoljnu osjetljivost, 19% pretjeranu osjetljvost, a 36% mjeaovitu osjetljivost na podra~aje. Ako pak kompariramo naae inicijalne i finalne rezultate, vidljivo je blago ukupno poboljaanje, odnosno smanjenje poteakoa senzorne integracije. Pod utjecajem provedenih individualiziranih programa poticanja senzorne integracije, doalo je do poboljaanja u osjetnoj obradi, ato je prikazano u Tablici 2. Tablica 2. ovdje Iz Tablice 2. vidi se da su inicijalno poteakoe senzorne integracije bile prisutne na svim osjetnim podru jima, te da je doalo do statisti ki zna ajnog poboljaanja na svim podru jima osjeta osim na auditivnom podru ju. Ovakvi su rezultati takoer o ekivani i mo~emo ih obrazlo~iti injenicom da su u ispitanom uzorku u enici s autizmom uz koji se vrlo esto javlja nerazvijen ili nedovoljno razvijen govor. Ve smo napomenuli kako je komunikacija djece s autizmom vrlo esto oskudna. Varijable testa za procjenu auditivnog podru ja odnose se na govorne sposobnosti i vjeatine komunikacije (zadaci zahtijevaju razvijen ekspresivni govor ponavljanje slijeda znamenki i re enica), te su stoga naai ispitanici bili neuspjeani u njihovom rjeaavanju. U svom istra~ivanju Bellis (2004.) takoer potvruje da u enici s autizmom imaju znatne probleme u razumijevanju govora drugih i to radi smetnji zbog pozadinske buke i loae zvu ne diskriminacije. Autorica navodi i da primjena primjerenih intervencija (kao ato su promjene u okru~ju za u enje i komunikaciju i neke kompenzirajue strategije) svoj djeci poma~u da aktivno participiraju u u enju, bolje sluaaju, komunikacijske sposobnosti se poveavaju, ato ih emocionalno osna~uje. Primjenjene intervencije postupanja s ovim u enicima takoer su pokazala pomake, posebno primjena zvu nih stimulacija (prepoznavanja i otkrivanja zvukova ) te Mozart terapije zvukom putem direktnog sluaanja preko sluaalica. Kientz i Dunn (1997.) usporeujui djecu s autizmom i bez autizma otkrili su da je 85% prisutna razlika meu njima. U prvom redu to je bila pretjerana osjetljivost na podru ju osjetila dodira i zvuka. Jedako tako pretjeranu osjetljivost na podru ju osjeta dodira i zvuka opisuje i odrasla osoba s autizmom (Grandin, 1986., Williams, 1992.). Sastavni dio Sustava za procjenu je Lista za ozna avanje prisutnosti poteakoa SI. Njome smo takoer izvraili inicijalnu i finalnu procjenu. Ti su podaci prikazani u Tablici 3. i u Grafu 1. Tablica 3. ovdje Graf 1. ovdje Prisutnost loae osjetne obrade ukazuje da su najizra~enije poteakoe na podru ju osjeta sluha, 81%, zatim osjeta okusa 78% i njuha 70%. Neato su manje izra~ene poteakoe na proprioceptivnom podru ju, 56%. Iz rezultata evidentan je pozitivni pomak do kojeg je doalo na podru ju osjeta okusa, 37%, vestibularnog osjeta, 30%, proprioceptivnog osjeta, 30%, dok je na podru ju auditivnog osjeta doalo do neznatnog pogoraanja. Poticajne aktivnosti na vestibularnom osjetnom podru ju; aktivnosti spretnosti i koordinacije velikih pokreta na loptama, aktivnosti ravnote~e na zibalima i disku, preuzimanja kontrole nad loptama, vo~nja na dasci u svim smjerovima, airok spektar aktivnosti na trampulinu, ljuljanje na posebnom stolcu za ljuljanje, intezivno pou avanje i izlaganje ugodnim mirisima imale su pozitivan u inak. Pri izradi individualiziranih programa bili smo svjesni i druge dimenzije osjetljivosti odnosno reakcija u enika na podra~aje, koja se odnosi na mjeru u kojoj u enik kontrolira podra~aj. esto se kod u enika s autizmom razvije druga vrsta preosjetljivosti. Isto tako u radu s djecom s autizmom dok pou avamo i poboljaavamo integriranost jednog podru ja mo~e doi do slabljanja osjetne modulacije u drugoj aktivnosti ili osjetnom podru ju. Promatranja ponaaanja ispitanih u enika, pokazala su da je najslabija osjetljivost na oralnom podru ju. Istra~ivanja su pokazala (Kientz, M. i Dunn,W., 1997.), kako osjetni unos i njegov nedostatak mogu rezultirati jedenjem i grizenjem nejestivih predmeta. To mo~emo potvrditi i ovim istra~ivanjem u kojem su ispitivani u enici pokuaavali poveati senzorni unos time ato su grizli sami sebe ili druge. Meutim, ako u individualiziranim programima u eniku osiguramo potrebnu i pravilnu vrstu oralnog unosa dolazi do normaliziranja oralne osjetljivosti (Ayres, 2002.). Praenje programa poticanja senzorne integracije (Mami, Fulgosi-Masnjak, 2008.) pokazuje kako poticanje i primjena postupaka na oralno-olfaktornom podru ju s u enicima s autizmom rezultira pozitivnim pomacima i poboljaanjem na tom podru ju. Primjenjivane su aktivnosti kojima se je nastojalo pomoi u enicima da poboljaaju senzornu svjesnost oralnofacijalnog podru ja; kao i da fukcionalnije koriste sve pokrete tijela a posebno podru je oko usta. Program poticanja senzorne integracije izraen prema rezultatima inicijalne procjene za svakog ispitanika, koji je provoen tijekom jedne akolske godine (od listopada do svibnja). Uklju ivao je rad upravo na onim temeljnim vjeatinama koje su procijenjene kao nedostatne ili su slabo razvijene, a koje su potrebne da bi u enik s autizmom uspjeanije ostvario socijalnu interakciju. SI prostor je poticajno opremljen biranim sredstvima i pomagalima koja poti u u enika na samoaktivnost. Takva oprema zadovoljava osjetilne potrebe na svakom od sedam osjetnih podru ja: proprioceptivno, taktilno, vestibularno, oralno-olfaktorno, vizualno i auditivno. Koriste se velike stabilne lopte razli ite veli ine, oblika i teksture, zvu ne, kvrgave i teake lopte, tramuplin, oblo~ene daske za vo~nju razli itih visina, stolac za ljuljanje, zibala, razli iti diskovi za ravnote~u i podupira i, svjetlosna oprema kao ato je vodeni stup, semafor, fontana, akvarij, kaledioskopi, podne taktile, podloaci razli ite teksture, zvu ne kutije, tube, velike vree punjene stiropornim kuglicama, pribor s mirisima, mirisne svijee i ulja, te sustav za provedbu Mozart-efekt terapije zvukom. Mozart-efekt metoda se zasniva na sluaanju glazbe i drugih odgovarajuih zvukova koji su akusti ki izbalansirani i modificirani kako bi se postigla udesna pojava naziva  Mozart-efekt (Hedjever, 2004.). Davis i Dubie (2004.) naglaaavaju potrebu za dinamikom programa poticanja senzorne integracije i nude spektar ideja o realizaciji istih. Pa tako za taktilno podru je poteakoa senzorne obrade isti u va~nost noaenje teake odjee, sjedenje na vreama punjenim razli itim sadr~ajem, te eksperimentiranje s razli itim teksturama. U naaem smo radu takoer primijenili ovakve taktilne podra~aje (stimulacije). Od izuzetne je va~nosti i primjena specifi ne opreme za osobe s autizmom prilagoene svakom u eniku, a koja se je takoer kontinuirano koristila. Tu opremu ine prsluci, deke, obru i, jastuci punjeni teretom (utezima razli ite te~ine ovisno o tjelesnoj te~ini u enika). Rezultate ovog istra~ivanja smo i kavlitativno analizirali s aspekta osobnog iskustva edukacijskog rehabilitatora voditelja programa senzorne integracije. Pomaci koji su zamijeeni bili su stjecanje sigurnosti i samopouzdanja u enika u vlastite osjete, kao i emocionalno zadovoljstvo u enika koje se o itovalo na njihovim licima (zadovoljstvo, radost, veselje), u dr~anju tijela (opuatenost, manje plaaljivi u kretanju u razli itim prostorima, spretniji i sigurniji hod), socijalnim odnosima (uva~avanje drugih, i posebno ekanje na red, zajedni ko sudjelovanje u aktivnostima). Zbog toga ato su bili izlo~eni novim poticajima u interakciji s okolinom to je pozitivno utjecalo i na razvoj socijalnih vjeatina. Primijeeno je takoer da se ovaj program odra~ava i na poboljaanu usmjerenost pa~nje na obrazovne sadr~aje koji se o itovala kroz uspjeanije izvraavanje zadataka i dugotrajnije zadr~avanje za radnim stolom. Stalna suradnja meu edukacijskim rehabilitatorima koja je bila nu~na za provoenje IPPSI-a istaknuta je takoer kao njegova zna ajna pozitivna posljedica. Zaklju ak Razvijanje i primjena novih pristupa je naaa odgovornost kao edukacijskih rehabilitatotora stru njaka i znanstvenika. Stoga poticanje senzorne integracije kao jedan od njih omoguuje cjelovit osjetilni i osjeajni do~ivljaj. U inci poticanja senzorne integracije su trajniji upravo zbog sna~nih pozitivnih osjeaja koja u enici pri tom do~ivljavaju. Va~nu ulogu u razumijevanju ponaaanja u enika s autizmom i planiranju individualiziranih programa ima znanje o razli itim do~ivljajima senzornog podra~avanja i integriranja osjeta, te procjena osjetnih reakcija i primjena adekvatnih strategija ovisno o na inu na koji u enik prima podra~aje (Yack, 1998.). U ovom istra~ivanju cilj je bio poticanjem i primjenom individualiziranih programa ubla~iti poteakoe snezorne integracije u u enika s autizmom. U enici s autizmom su individualiziranim programima poticanja senzorne integracije dobili iskustva koja su im pomogla u uspjeanijem usvajanju adaptivnih vjeatina i smanjila u estalost neprimjerenih i nepo~eljnih oblika ponaaanja. Rezultati su potvrdili pozitivne i statisti ki zna ajne pomake u kvaliteti senzorne integracije pod utjecajem primijenjenih individualiziranih programa. Najzna ajnije promjene vidljive su na vestibularnom, proprioceptivnom i olfaktornom osjetnom podru ju (Lista procjene). Rezultati na testu disfunkcije senzorne integracije (DSI) pokazali su da je pod utjecajem primijenjenih postupaka doalo do blagih pozitivnih pomaka u osjetnoj obradi i to na vestibularnom, proprioceptivnom i vizualnom osjetnom podru ju. Primjena individualiziranih programa poticanja senzorne integracije pokazala se pozitivnim i kvalitetnim pristupom i metodom rada s u enicima s poremeajem iz autisti nog spektra. Fisher i sur.,1991. napominju kako bismo kao profesionalci trebali biti oprezniji u razumijevanju uzroka ponaaanja, jer na ~alost i kod mnoge tipi ne djece s disfunkcijom senzorne integracije propuatamo izvraiti standardiziranu procjenu i u skladu s njom provesti primjeren program poticanja, a u enike s autizmom to ini joa ranjivijima. Literatura: Agencija za odgoj i obrazovanje (2008), Pou avanje u enika s autizmom. akolski priru nik. Zagreb: Kikagraf. Ayres, J.,A., (2002), Dijete i senzori ka integracija. Zagreb:Naklada Slap. Bellis,T.,J., (2004), Understanding Auditory Procesing Disorders, book in: When the Brain Can't Hear. American Speach Language Hearing Association Biel, L., Peske, N., (2007), Senzorna Integracija iz dana u dan. Zagreb: Ostvarenje. Davis, K., Dubie, M., (2004), Sensory Integration- Tips to Consider. Indiana Resource Centre for Autism. Dijagnosti kii statisti ki priru nik mentalnih oboljenja DSM-IV, (1994), Ameri ka psihijatrijska udruga. Jastrebarsko: Naklada Slap.67-80. Fisher, A. G., Murroy,E.A., Bundy, A. C., (1991), Sensory integration: Theory and practice. Philadelphia: F.A. Davis. Fulgosi-Masnjak, R., Osman evi, L., Lang, M., (2004), Sustav za procjenu disfunkcije senzorne integracije (Viola, S., G., 2002, prijevod i adaptacija pripremljena za standardizaciju), Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveu iliata u Zagrebu. Grandin,T., (1995): Thinking in pictures and other reports from my life with Autism. New York: Random House. Greenspan, S., Winder, S., (2003), Dijete s posebnim potrebama. Zagreb: Ostvarenje. Greenspan, S., Wieder, S., (1998), The child with Special needs: Encouraging Intellectual and Emotional Growth. Reading. Mass:Addison-Wesley. 15. Hedjever, M., (2004), Sluani Integracijski trening. Zagreb: Tara centar. 16. Jordan, R., Powell, S., (1995), Understanding and teaching students with autism. Rexdale. ON: John Wiley and Sons. 17. Kientz, M. i Dunn,W., (1997), A comparison oft he perfomance of children with and without autism on the sensory profile. American Journal of Occupational Therapy, 51. (7), 530-537. 18. Kull-Sadacharam, K., (1999), Neurofizioloaki temelji senzorne integracije. Zagreb: Te aj Akademija za razvojnu rehabilitaciju. 19. Mami, D., Fulgosi-Masnjak R., (2008), Primjena Mozart terapije zvukom, pou avanje i primjena audio-vizualnih i oralno-olfaktornih stimulacija u radu s u enicima s poremeajem iz autisti nog spektra. asopis Autizam. Zagreb: Centar za autizam. 20. Ljubeai,M., (2005), Obilje~ja komunikacije male djece s autizmom. Revija za rehabilitacijska istra~ivanja. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveu iliata u Zagrebu. 21. Peeters, T., Gillberg, c., (1999), Autism Medical and Educational Aspects. Whurr Publishers Ltd. London. 27-41. 22. Program odgoja i osnovnog akolovanja u enika s autisti nim poremeajem (1997), Zagreb: Ministarstvo prosvjete i aporta. 23. Yack, E., Sutton, S., (1998), Building Bridges through Sensory Integration. Weston. ON: Authors. Summary: The aim of this investigation was to assess sensory integration in pupils with autism. For this purpose the sample of 27 primary school age pupils of both sexes attending Centre for Autism-Zagreb were tested. The Test of Sensory Integration Dysfunction (Viola, S.,G., 2002.), was applied in the two time spots, in order to investigate possible influence of the individualized support programs. For the each pupil individualized program for stimulating sensory integration was developed and carried out by the educational rehabilitator, during the period of the one school year. Statistically significant differences between initial and final results were obtained, which proved the positive influence of the applied individualized support programs. Key words: Sensory Integration, dysfunction, pupils with autism, individualized support program. PRILOG 1. INDIVIDUALIZIRANI PROGRAM POTICANJA SENZORNE INTEGRACIJE (IPPSI) U enik: N.N. Osjetno podru je/ poteakoaPostupakTaktilno: Pretjerano reagira na tjelesna bolna iskustva i na dodir (povla i se) Pretjerano akakljiv Odbija neuredne aktivnosti (rad prstima, ljepilom) Ne voli biti dodirnut, osobito neo ekivano Primjenjivati vrst dodir i stisak cijelog tijela, razli ite vrste pritisaka i dodira na tijelo velikom loptom,te raznim teksturiranim loptama. Dopustiti slobodu izbora mjesta sjedenja u prostoru. Postupno provoditi razli ite taktilne do~ivljaje izmjene i vrste materijala ( hrapavo, glatko, mekano, oatro).Vestibularno: Izbjegava ljuljanje, igre na igraliatu, ne voli podizanje od poda esto se njiae, osjea nesigurnost na visiniPoticati pravocrtno kretanje koje je umirujue, ljuljanje na vrstoj i niskoj platformi uz pru~anje pomoi u penjanju, kretanju osobito na neravnom tlu ( va~an je osjeaj sigurnosti, pa tek onda prihvaanja aktivnosti).Proprioceptivno: Naizgled uko ena i kruta, hvata predmete pre vrsto, ini se da stalno neato dr~i u rukama, raste~e se, sjedi na rubu stolcaAktivnosti kretanja na niskim objektima (daska s kota ima visine 10-ak cm). Dozvoljavati ljuljanje na lopti ili koristiti podlo~ak za stolac dok izvraava zadatke za stolom. Postupno uvoditi ljuljanje i skakanje uz fizi ku podraku.Oralno: Izbirljiva u odabiru hrane, voli za injena jela, preferira grubo strukuriranu hranuPostupno davati viae razli itih oralnih stimulacija putem aktivnosti puhanja, podra~ivanja podru ja oko usta razli itim omiljenim igra kama ( razli ite teksture i materijali),usmjeravati i nuditi nekoliko ugodnih mirisa npr. agruma Voditelj programa SI:______________________ Tablica 1.: Apsolutne i relativne frekvencije stupnja izra~enosti disfunkcije SI, inicijalno i finalno, N=27 Inicijalnof %Finalno f %Minimalan (0-5) 0 0,0%Minimalan (0-5)0 0,0% Blag (6-10) 1 3,7%Blag (6-10)0 0,0%Umjeren(10-30) 0 0,0%Umjeren (10-30)4 14,8% Te~i (31+) 26 96%Te~i (31+)23 85,2% Ukupno 27 100%Ukupno 27 100% Tablica 2.: Razlike u inicijalnim i finalnim rezultatima, t-test po podru jima testa disfunkcije SI, N=27  M st.dev. st.pogreakainterval od 95% pouzdanosti tstupnjeva slobode pdonjigornjivizualno1.40.90.21.01.77.7260.000vizuomotori ko2.32.40.51.43.35.2260.000auditivno-0.10.50.1-0.30.1-1.1260.265olfaktorno0.60.80.10.30.93.9250.001oralno 0.81.10.20.31.23.7260.001taktilno2.01.70.31.42.76.4260.000vestibularno2.12.50.51.13.14.3260.000 Tablica 3.: Aritmeti ke sredine i standardne devijacije za sva ispitana osjetna podru ja na Listi za ozna avanje, N=27  Podru ja osjeta M N " st.pogr. M 1disf. inicij. taktilno2.741271.4300.275disf. final.taktilno2.296271.3530.2602disf. inicij.vestibularno2.889271.4760.284disf. final.vestibularno2.852271.2920.2493disf. inicij.proprioceptivno3.333271.7100.329disf.final. proprioceptivno2.926271.2990.2504disf. inicij.sluh4.259272.0110.387disf. final.sluh4.333272.0940.4035disf. inicij.vid4.481271.7400.335disf. final.vid4.259271.6780.3236disf. inicij.miris0.815270.6220.120disf. final. miris0.815270.5570.1077disf. inicij. okus0.815270.4830.093 Graf 1.: Inicijalni i finalni rezultati na Listi za procjenu disfunkcije SI, N=27     PAGE  PAGE 2 Nx $.0246DHJLTVZ\`bfh|~ͼͼͼxgxgxgxgxgV hQ#h%BOJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#h{?OJQJ^JmHsH hQ#hSOJQJ^JmHsH hQ#hSN OJQJ^JmHsH hQ#hGOJQJ^JmHsH hQ#hGOJQJ^JmHsH hQ#hCOJQJ^JmHsH hQ#hSOJQJ^JmHsH!"$(*.046FHLNTV`bnpx|ͼxxxxxxͼͼͼͼxxxxx hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#hSOJQJ^JmHsH hQ#hSOJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#hGOJQJ^JmHsH hQ#hGOJQJ^JmHsH hQ#h%BOJQJ^JmHsH hQ#h%BOJQJ^JmHsH/ "$&468:>@FHLNX\^dfhz|ͼͼͼͼͼͼͼͼͼͼͼ﫚x hQ#h,wOJQJ^JmHsH hQ#h,wOJQJ^JmHsH hQ#hTSXOJQJ^JmHsH hQ#hTSXOJQJ^JmHsH hQ#hGOJQJ^JmHsH hQ#hGOJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH/  "$*,@BRT^`ͼͼͼͼͼͼͼxͼxxxxx hQ#hTSXOJQJ^JmHsH hQ#hTSXOJQJ^JmHsH hQ#h7FOJQJ^JmHsH hQ#h7FOJQJ^JmHsH hQ#hGOJQJ^JmHsH hQ#hGOJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH(`b8lr0LN >@BLNPͼͫxgxgxVVV hQ#hPOJQJ^JmHsH hQ#hSOJQJ^JmHsH hQ#hSOJQJ^JmHsH hQ#hGOJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#h%BOJQJ^JmHsH hQ#hzOJQJ^JmHsH hQ#h5OJQJ^JmHsH hQ#hUOJQJ^JmHsH hQ#hSOJQJ^JmHsHP`prt,68ͼ޼ޫމ޼xgV hQ#hSTOJQJ^JmHsH hQ#hnOJQJ^JmHsH hQ#hp OJQJ^JmHsH hQ#heOJQJ^JmHsH hQ#hUOJQJ^JmHsH hQ#hzOJQJ^JmHsH hQ#hSOJQJ^JmHsH hQ#hNOJQJ^JmHsH hQ#hzOJQJ^JmHsH hQ#hOOJQJ^JmHsH@B       dLRp2NTͼxxxgxgxgxgxgxgxxxxgxg hQ#h=gOJQJ^JmHsH hQ#hlOJQJ^JmHsH hQ#hSOJQJ^JmHsH hQ#hmOJQJ^JmHsH hQ#h0%OJQJ^JmHsH hQ#he>OJQJ^JmHsH hQ#hnOJQJ^JmHsH hQ#hSTOJQJ^JmHsH hQ#h_/OJQJ^JmHsH&",D4DF`LP2T\~:F(:`v޼޼޼ޫޫޚމxgVgVgxg hQ#h=gOJQJ^JmHsH hQ#hmOJQJ^JmHsH hQ#hlOJQJ^JmHsH hQ#hzOJQJ^JmHsH hQ#hsHOJQJ^JmHsH hQ#h OJQJ^JmHsH hQ#h=gOJQJ^JmHsH hQ#h_/OJQJ^JmHsH hQ#hlOJQJ^JmHsH hQ#h_/OJQJ^JmHsH!DFH\b Z  $!! "N"P"r"""""ɸާާޖ޸ާ暈tcRcR hQ#hL2OJQJ^JmHsH hQ#hiOJQJ^JmHsH hQ#hR$OJQJ^JmHsH hQ#hk.|OJQJ^JmHsH hQ#h,T(OJQJ^JmHsH hQ#hlOJQJ^JmHsH hQ#h*OJQJ^JmHsH)hQ#hlB*OJQJ^JmHphsH hQ#h=gOJQJ^JmHsH hQ#hnOJQJ^JmHsH "#2$d$r$t$~$$$$$%*&8&H&&&6'F'N'r't'''''''''''(޼޼ޫͫxgRgxg)hQ#h,T(B*OJQJ^JmHph̙sH hQ#h,T(OJQJ^JmHsH hQ#htOJQJ^JmHsH hQ#hsHOJQJ^JmHsH hQ#hiOJQJ^JmHsH hQ#hR$OJQJ^JmHsH hQ#h8jOJQJ^JmHsH hQ#h?OJQJ^JmHsH hQ#hL2OJQJ^JmHsH hQ#hlOJQJ^JmHsH $')/h2|2857:>BBB||$ p#dha$gdJ$dh`a$gd= $dh`a$gd ) $dha$gdJ$dh`a$gdQ#$dh`a$gd8j$dh`a$gdi$dh`a$gdl$dh`a$gd%9 ( (((j((((((())))) ****(+*+,+.+<+b+++d,l,~,,, --0....."/ͼͼޫxgg hQ#hsHOJQJ^JmHsH hQ#htOJQJ^JmHsH hQ#hpOJQJ^JmHsH hQ#hSN OJQJ^JmHsH hQ#hR$OJQJ^JmHsH hQ#h*OJQJ^JmHsH hQ#hlOJQJ^JmHsH hQ#h,T(OJQJ^JmHsH hQ#h8jOJQJ^JmHsH("/8/H/200,1.161J111f2h2z2|22222222222222222222233330323:3<3F3H3J3L3ͼ~~~~hQ#h^OJQJ^JhQ#hJOJQJ^J#hQ#hJ5OJQJ^JmHsH#hQ#h,T(5OJQJ^JmHsH hQ#hJOJQJ^JmHsH hQ#h^OJQJ^JmHsH hQ#hSN OJQJ^JmHsH hQ#hpOJQJ^JmHsH.L3V3d3h333>444 555456585<5>5B5D5N5P5R5T5n5p5x5z5555555555555555555666666"6$6,6.62646F6ijՑՑճ hQ#h )OJQJ^JmHsH hQ#h8jOJQJ^JmHsH hQ#h= OJQJ^JmHsH hQ#h OJQJ^JmHsH hQ#hJOJQJ^JmHsHhQ#hJOJQJ^JhQ#h,T(OJQJ^J9F6H6Z6\6f6h6t6v6x6z6666666666666666666 7 7 7"7.707274787:7@7B7F7H7P7R7T7V7^7`7j7n7x7z77777777ijij hQ#hJOJQJ^JmHsHhQ#h,T(OJQJ^J hQ#h,T(OJQJ^JmHsHhQ#h OJQJ^J hQ#h )OJQJ^JmHsHhQ#hJOJQJ^J hQ#hJOJQJ^JmHsH:7777777777777777 882848D8F8N8P8V8X8`8b8f8h8j8l8|8~888888888888888888888889 hQ#h )OJQJ^JmHsHhQ#h8jOJQJ^J hQ#h8jOJQJ^JmHsHhQ#hJOJQJ^J hQ#h,T(OJQJ^JmHsH hQ#hJOJQJ^JmHsH hQ#hJOJQJ^JmHsH89$9&9(9*9<9>9N9P9f9h9t9v9999999999999999999999::: :::: :0:2:L:N:P:R:Z:\:h:j:v:x:::::; ;;ijճզզզզզՙęճhQ#h8jOJQJ^JhQ#h,T(OJQJ^J hQ#h,T(OJQJ^JmHsH hQ#h8jOJQJ^JmHsH hQ#hJOJQJ^JmHsHhQ#hJOJQJ^JhQ#h )OJQJ^J<;>;@;N;;;;;0<<<<<=&=2=>J>h>>>>>>?&?b??@@N@v@@@@A AAA,A.A8ARAAAHB|BBͼͫ：）Ｋxxxxxxxx hQ#h[OJQJ^JmHsH hQ#h,T(OJQJ^JmHsH hQ#hpOJQJ^JmHsH hQ#h= OJQJ^JmHsH hQ#hJOJQJ^JmHsH hQ#h8jOJQJ^JmHsH hQ#h OJQJ^JmHsH hQ#h )OJQJ^JmHsH/BBBB CCC4CPCvCCCCCCCCCCCCCCCCC DD2D4D6DHDRD^DbDDDDEEhEjE|EEEEEEEEE;ͯͯ͑͑͂͂͂ͯͯͯ͂͂ͯͯͯ͠͠hQ#h )OJQJ^JaJhQ#hC)OJQJ^JaJhQ#h`GOJQJ^JaJhQ#h>MOJQJ^JaJhQ#hQ#OJQJ^JaJhQ#hJOJQJ^JaJhQ#hJ5OJQJ^JaJ%hQ#hQ#B*OJQJ^JaJph2BC6DDjEE FFHHJ}}jW$ & F p#dha$gdp$ & F p#dha$gdJ$ & F p#dha$gd<$ p#dha$gdR5$ & F p#dh^`a$gd )$ p#dha$gdJ$ & F p#dh^`a$gdJ$ & F p#dh^`a$gdQ# EFFFFF F,F6FBFDFJFLFNFXF\FFFFFFGtGvG|G~GGHHHƹvvl_lPhQ#h!OJQJ^JaJhQ#hSOJQJ^Jh4fOJQJ^JhQ#h!OJQJ^JhQ#h1OJQJ^JhQ#h<OJQJ^JaJhQ#h>MOJQJ^JhQ#h<OJQJ^JhQ#h )OJQJ^JhQ#h`GOJQJ^JhQ#hJOJQJ^JaJhQ#h>MOJQJ^JaJhQ#hR5OJQJ^JaJHHHHH$H&H>H@HLHNHRHTHXHZHhHlHHHHHHIIdJtJJJKKKKKKKKKKKKLܳܦyyyyjhQ#hFOJQJ^JaJhQ#h>MOJQJ^JaJhQ#h )OJQJ^JaJhQ#hpOJQJ^JaJhQ#hpOJQJ^JhQ#hJOJQJ^JaJhQ#h`GOJQJ^JhQ#h>MOJQJ^Jh4fOJQJ^JhQ#h )OJQJ^JhQ#h[OJQJ^J(JKK~LM:N*OPQSUUVWWWWW $dha$gd/$ p#dha$gdR5 $dha$gdR5$ & F p#dh^`a$gdF$ p#dha$gdJ$ & F p#dh^`a$gdJLLL LLLRLdLfLzL~LMMMMMMM N NNNN4N6N:N>NBNDNPNRNXNZNǸ嘇veTeT hQ#hFOJQJ^JmHsH hQ#h>MOJQJ^JmHsH hQ#hJOJQJ^JmHsH hQ#hR5OJQJ^JmHsH hQ#hOJQJ^JmHsHhQ#hOJQJ^JaJhQ#hCOJQJ^JaJhQ#h>MOJQJ^JaJhQ#hFOJQJ^JaJhQ#hJOJQJ^JaJhzOJQJ^JaJ ZNhNjNnNpNrN~NNNNNN&O(O*O,O.OrO"P$PPPPPPPPPPPPPPLQQQQQQQQ﫚xxggg޼xx hQ#h`GOJQJ^JmHsH hQ#hR5OJQJ^JmHsH hQ#h_/OJQJ^JmHsH hQ#hOJQJ^JmHsH hQ#hSTOJQJ^JmHsH hQ#h>MOJQJ^JmHsH hQ#hpOJQJ^JmHsH hQ#hFOJQJ^JmHsH hQ#hJOJQJ^JmHsH(QQQQQ>R@RRRS^S`SbSpSrSSSSSSSSSSSS"T4TTTUU U(U;sddhQ#h-OJQJ^JaJhQ#h`GOJQJ^JaJhQ#hFOJQJ^JaJhQ#hJOJQJ^JaJhQ#h]+OJQJ^JaJhQ#hR5OJQJ^JaJhQ#hOJQJ^JaJ hQ#hJOJQJ^JmHsH hQ#hFOJQJ^JmHsH hQ#h]+OJQJ^JmHsH"(UDUNUPUVUUUUUVVVVVV*V.V@VBVDVFVPVRVTVVVdVfVlVnVzV|VVVVVVVVVVVVVVV| hQ#h]+OJQJ^JmHsH hQ#h]+OJQJ^JmHsH hQ#hJOJQJ^JmHsH hQ#hJOJQJ^JmHsH hQ#hR5OJQJ^JmHsH hQ#hOJQJ^JmHsHhQ#h-OJQJ^JaJhQ#h1OJQJ^JaJ,VVVWWWWWW(W,WpWWWWWWWWWWWWWWWW$Xӵӵӵө|jXG hQ#hFOJQJ^JmHsH#hQ#hF5OJQJ^JmHsH#hQ#hi5OJQJ^JmHsH#hQ#hp5OJQJ^JmHsHhQ#h5OJQJ^JaJh5OJQJ^JaJhJOJQJ^JaJhQ#h]+OJQJ^JaJhQ#hFOJQJ^JaJhQ#hJOJQJ^JaJhQ#hR5OJQJ^JaJhQ#hQ#OJQJ^JaJ$X4XXXxYY]]]]n^p^^^^^^~m^L:#hQ#hK5OJQJ^JmHsH#hQ#h5OJQJ^JmHsHh55OJQJ^JmHsH hQ#hi7OJQJ^JmHsH#hQ#h1S5OJQJ^JmHsH#hQ#h C5OJQJ^JmHsH hQ#h COJQJ^JmHsHhQ#h1SOJQJ^JhQ#hFOJQJ^J hQ#h1SOJQJ^JmHsH hQ#hFOJQJ^JmHsH hQ#hFOJQJ^JmH sH W]]p^r^t^v^x^z^|^~^^^^^^^^^^^._J_L___$d$Ifa$gd gdgdQ# $dha$gd/^@_H_L_n____aaa@bbbccccc@fBfDfFfhfgghh.i0i2i4iFikkkxxxxd'hQ#h5OJQJ^JaJnH tH hzCJOJQJ^J hQ#hOJQJ^JmHsHhQ#hQ#CJOJQJ^JhQ#h6CJOJQJ^JhQ#hOJQJ^JhQ#h5CJOJQJ^JhQ#hQ#5CJOJQJ^JhQ#h>*CJOJQJ^JhQ#hCJOJQJ^J#___:`b``a aDbbcd$Ifgd okd$$Ifl0#$$ t04 la ccc.ddDfd$Ifgd okd$$Ifl0#$$ t04 laDfFfhf`ggh2id$Ifgd okd$$Ifl0#$$ t04 la2i4iFiikd$Ifgd okd$$Ifl0#$$ t04 lakkkll m0m@mxmxiii] dh$Ifgd[/`$dh$Ifa$gd[/` $dha$gdKgdQ#gdqkd($$Ifl0#$$ t04 laklll2l4lFlHlJlLl^l`lvlxlllllllllllllllllllxmzmnnǶkZ hQ#hKCJOJQJ^JaJ(hQ#hKCJOJQJ^JaJmHsHhQ#hKOJQJ^J.hQ#hK5CJOJQJ\^JaJmHsH hQ#hKOJQJ^JmHsH hQ#hKOJQJ^JmHsH#hQ#hK5OJQJ^JmHsHhQ#h_/OJQJ^JhQ#hOJQJ^JhQ#hi7OJQJ^J#xmzmmm0!!$dh$Ifa$gd[/`kd$$Ifl\Y  t(0644 lap(mmnn!kd$$Ifl\Y     t(0644 lap($dh$Ifa$gd[/`nnnn6o8ooop$pBpHpRpTpjp.q0q4qqqqqNrPrrr󮝌t`SBSBSBS hQ#hf,-CJOJQJ^JaJhQ#hf,-OJQJ^J&hQ#hf,-5CJOJQJ\^JaJ.hQ#hf,-5CJOJQJ\^JaJmHsH hQ#h]OJQJ^JmHsH hQ#hKOJQJ^JmHsH#hQ#hK5OJQJ^JmHsH hQ#h= CJOJQJ^JaJ hQ#hl CJOJQJ^JaJ hQ#hKCJOJQJ^JaJhQ#hKOJQJ^Jn2n\ntnn$dh$Ifa$gd[/` dh$Ifgd[/`nnnn0!!$dh$Ifa$gd[/`kd$$Ifl\Y  t(0644 lap(n o6o8o!kd$$Ifl\Y     t(0644 lap($dh$Ifa$gd[/`8oXoooo$dh$Ifa$gd[/` dh$Ifgd[/`ooop0$$ dh$Ifgd[/`kd$$Ifl\Y  t(0644 lap(ppRp dh$Ifgd[/`$dh$Ifa$gd[/`RpTpVpXp.q0%%% $dha$gdKkd8$$Ifl\Y     t(0644 lap(.q0q2q4q8q:qJqLqdqqqqqqqqqqqqqqqqqFfE $dh$Ifa$gd[/`$dh$Ifa$gd[/` $dha$gdKqqq rrr$r,r4rsFsNsVs\shsjsxszssssssFf<#$dh$Ifa$gd[/`Ffe$dh$Ifa$gd[/`rsshsjssssttptrt|ttt`ulupuvuuu⿭yaM@hQ#hzOJQJ^J&hQ#hz5CJOJQJ\^JaJ.hQ#hz5CJOJQJ\^JaJmHsH hQ#hA>:OJQJ^JmHsH hQ#hzOJQJ^JmHsH#hQ#hz5OJQJ^JmHsH#hQ#hQ#5OJQJ^JmHsH#hQ#h%95OJQJ^JmHsH hQ#h*CJOJQJ^JaJhQ#hf,-OJQJ^J hQ#hf,-CJOJQJ^JaJssssssssssstttt.t6t>tFtNtVt^tdtptrtFf1Ff,$dh$Ifa$gd[/`Ff($dh$Ifa$gd[/`rtttvtxtzt|t~ttnupuruvuuuuuuuuuuuuuFf6$dh$Ifa$gd[/`$dh$Ifa$gd[/` $dha$gdz $dha$gd/uuvvv&v(v*vTv`vfvrv~vvvvvvvvvvw$w*wFfv@Ff<Ff9$dh$Ifa$gd[/`$dh$Ifa$gd[/`u&v(v~vvvvBwDwwwxxfxhxxxy yVyXyyyzzVzXz\z`zpz{{{ { {{{{{оnfbfbfhGjhGU#hQ#h%95OJQJ^JmHsH4jOehQ#hq*OJQJU^JmHnHsHtHu hQ#hzOJQJ^JmHsH#hQ#hz5OJQJ^JmHsH#hQ#hQ#5OJQJ^JmHsH#hQ#h%95OJQJ^JmHsHhQ#hzOJQJ^J hQ#hzCJOJQJ^JaJ&*w6wBwDwHwwwwwwwwwwwxxxxyJyVyXy\yFfXFfRUFfQ$dh$Ifa$gd[/`$dh$Ifa$gd[/`Ff^N\yyyyyyyyyyyyzzz,z8z>zJzVzXzZz\z^z $dha$gdzFf:cFf_FfF\$dh$Ifa$gd[/`$dh$Ifa$gd[/`^z`z{{ {{{{{{{ {"{4{6{8{N{P{R{T{V{h]h&`#$ $dha$gd/ $dha$gdz{{{"{${0{2{4{8{:{F{H{J{L{N{R{T{V{#hQ#h%95OJQJ^JmHsHh*xz0JmHnHuh h 0Jjh 0JUjhGUhG21h:pIL. A!"#$% $$If!vh5$5$#v$:V l t05$4$$If!vh5$5$#v$:V l t05$4$$If!vh5$5$#v$:V l t05$4$$If!vh5$5$#v$:V l t05$4$$If!vh5$5$#v$:V l t05$4$$If!vh5555#v#v#v#v:V l  t(065555p($$If!vh5555#v#v#v#v:V l     t(065555p($$If!vh5555#v#v#v#v:V l  t(065555p($$If!vh5555#v#v#v#v:V l     t(065555p($$If!vh5555#v#v#v#v:V l  t(065555p(&$$If!vh5555#v#v#v#v:V l     t(065555/ p($$If N~&=%G}; hR0il}4|.L,IP*?4ne㆞גOoGHP*7/x۞~B &=%tNMP*7/coc JjR,=繊xAt?Ҟ.@ tOp}٢Qp=城M|>Ch3עx } $oac\cXq,?kdr+r=#Ӊ]b]ϵ-n,8lZ|6l>-gx>|}ϓZtN^uVZ{As8,LΥ9^6sg] `/W򺈷hގugu7)xyy݃΃ 8ZϫYF:{N_;ejY~^/?.wG.xL Wyy}?ݗB+_-px^h.S ~ ,3t_oW7dEM :/ +xy,/M~} ??E;#ղMh^"zmt~to} ^ZjY~^ӈhW$F?_πղ_w{E|Rw^{ ^²K~/nt^@zieyyO?IZlG{<)ja<݌@&.Dɲ V%c};\$cײ_:ssl߬! ؗ,OUEkׯ,aCYٿsql߲8/ľs[X \gB}PlO?w]`Wl43TA[K=Zel8M YdKCګyk*cʳzkv(had^5 ߒzQ>U;/?^̤49H ҧR#@О0[O`z Mo\ռ ?K_4u6Z/؟SkZǴ3~7L^P>3&Rq_ʃVSլ/+CsX)>y9|w2Dv ]$'zao_, gE/IM9U[oʻChCc{1 ;Φy1-X9?/Ml%sh@,3 [_9&ҫg< T"W-=ͅWK?zy~!Nq-IV5R ^7ߚ+#6Xw%2_ AA`> Zadani font odlomkaVi@V 0Obi na tablica4 l4a .k . 0 Bez popisa BB GNts+L^lmHsH2)@2 G Broj stranice@ @@ GPodno~je !mHsHt#t Reaetka tablice7:V0\Y2\ 7FKarta dokumentaM CJOJQJ^JaJ^}C^ /*Stup ana tablica 5:V0    j jjj#j#4N B*ph B*ph5\5\5\56\]S BPopisna tablica 6:V0j%@ j# j#  45\5\tct BPopisna tablica 1:V0  j%@ jj#j0 j4A @B*ph B*ph56B* \]ph5\s [kModerna tablica:V0j%@ j% j% 40 @B*ph B*ph5B*\phRB@R =| Tijelo teksta5OJQJaJmHsHtHN@N Z~ Zaglavlje p#aJmHnHsHtH6U6 Z~ Hiperveza >*B*phNN UTekst balon iaCJOJQJ^JaJj@j 8 Odlomak popisad^m$CJOJPJQJaJmHsHPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK]  $$$'( X8J$)2*9:<>0A.CG$JbK.MPRtU"W.\|_NbNeHfjlrnphtvJ$`P"("/L3F679;BEHLZNQ(UV$X^knru{V{ILMNOPQRTUVWXYZ[\]^_`bcdefghijklmnpqrstvwx ,KjʌBJW_cDf2ikxmmnnn8oopRp.qqrsrtu*wfx\y^zV{JKSaou  '!!T  # AA@0(  B S  ?;@QUbl  QRSTXY[\gioprs{|}~$%./1246@ABCJMQRVW[\`acdefnoz{}~  :BCEFNOQRUVZ[bcghijuvwx ,027,5RVW\ /5l{]_gqINOPQY$.S`   !"#/179?@AEGIRS[]ghjkwx~ -.:;=>GHQRWX\^bcjkmn{} '(./2789?@CFJKOQU} 3L\@JQ!U!V!W!X!a!b!d!e!j!k!o!p!y!z!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!#&#u''(())))e+l+n+x+,,n-{-..!.+...////111111111111111111122222222"2#2&2'24252C2E2G2H2M2N2X2Y2g2h2l2m2o2p2w2x222222222222222222222222222222222223333 3 3333333"3#3%3&3-3.313238393@3B3C3D3E3F3O3P3S3T3Y3Z3g3i3m3n3q3r3v3w3{3|3}3~33333333^4e4g4n4q4w444|66o8889?9\;;;;;;====? ?&C(C)C0C4CH?HCHDHFHGHHHIHQHRH]H^HbHcHkHlHnHoHsHtH|H}HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHI I IIIIIIIIIII I#I$I&I'I.I/I2I4I=I>I@IAICIDIEIFIOIPIVIWIXIYI^I_I`IaIiIjIlImIqIrItIuIyI{IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJ6J7J9J:JhJjJJJKKK!K&K(K9K:KgKhKKKKKKKKKKKLLLLLLMM@MAM O"OOOPOgOhOOOOOOOOPPPPPPPPPPP Q QRRaSbSSSSSSS)T8TATBTTTTTTTTTUU*U+UNUOUXUYUeUfUhUiUrUsUyUUUUUUUUVV"V#VCVDVmVnVVVVVW W&W(WxWyW*X+X8X9X?X@XBXCXEXFXXXXXXXXXXZZ-[<[][g[[[\\\\]]B^J^]^b^a*a_amadd>eHeIeJeKeSeTeYeZebefehekeveweze{eeeeeeeeeeeefffffffffffffffffffffffgg g ggggg#g$g-g.g3g4g:g;gh?hJhKhLhMhNhOhThUhVhWh_hchhhkhshthvhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhiiii iiii&i'i(i)i-i.i4i5i;ipIpKpQpVp^p`plpppppxqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqq?rHrNrTrbrerfrkrlrprqrxryr~rrrrrrrrrrrrrrrrrrr-s3sAsNsSs[s\sdsesisksqssszsssssssssssssssssssssssstttt"t&t2t3t:tRtVtWtatttOuZuuuvvvvvvvvvvvvvvvvvvvww w w w www w!w"w#w(w)w*w+w2w3w6w7w=w>wBwKwQwSw_w`wiwjwkwmwrwxw|wwwwwwwwwwwwwwwwwwwwxxx xxx&x*x0x1x5x6xeeefffgahFiGiGkHkSmUm`mammmnngnlnnnnoooxoyoppypzpwqxqqqqq>r?rrrssssMtNtttuuvvvvswtwwwwwxz7{H{R{S{{{{{{{{{{{||0|1|c|d|||!}"}V}W}}}}}~~C~D~!#34]^ށ z{̂΂,@BFsw 59^b؈܈ވ 033333333333333333333`12}I&I&&&1E244OOOP)T)TUmamnnnooooppppp&p'p)p*p`pxpypzp2q:qqrr+rrrt@twwH{Q{{ !\]{,=.`12}I&I&&&)T)Toopppp&p'p)p*pxpyp2q:qrrH{N{ !\]JM>[n|3zL9j &!@WX0^q: ue0^qxNq ^`o()^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o()^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.hh^h`o(.hh^h`.88^8`.L^`L.  ^ `.  ^ `.xLx^x`L.HH^H`.^`.L^`L.hh^h`OJPJQJ^J.^`.L^`L.^`.  ^ `.\ L\ ^\ `L.,,^,`.^`.L^`L.hh^h`OJPJQJ^J.^`.L^`L.^`.  ^ `.\ L\ ^\ `L.,,^,`.^`.L^`L.hh^h`o(.9jxNqX[n: ue&!JM`ܥD4>R;npNVCm=g5MoH p = l ! O Tz % [s nS`Go`GPV DU %BjtSR$BSN J` =!%"g/#Q#%0%%i&qW',T(I)*[G*]+-f,-7X-Y@._.u._/jl//Y,0~04;745R5#n687!=7R7i78n488Q9%9A>:-;DI<h<=5M=e>+?&L@]@hA[BCoCWwCL0D}D]EF*F7FC:GsHIykJBLILbRL;5M>MmO3P1S2TSTUCVQFVD~WR~WTSXmAYeY*nZwZy[]\n\x]n^2_[/`5`eZ`h`xaMesgiiKi 2j ls&n;nFn@in\oSp-q~^q1r?vrswstPt!it~xtiuw,w3x*xz |z{k.|Z~rTN1=_p8j;rw9[~S-f )a;D1*H(F]s CyO$5%'RIp6 OYK=S={?xumn?SzoSe1z.z*4Bd^D])"W}Hl#P:[}*7O.Ue54pt(9=|WO_$P("LZ Ppj4f#sx8 Q=F`]/*G~mnXu<]srhm5CS ":!*L2 b )6;[k9ip-tnnJWMzq*~C)w+8rz&YM@2Y|T=t/  G! k@ !"#$%'(*+-./012356<=>BCDE`` ` ``````0`2`:`<`@`B`D`J`L`N`P`R`V`X`\`^`b`d`f`h`j`l`n`r`t```````UnknownG* Times New Roman5Symbol3. * Arial5. *aTahoma7.{ @CalibriA BCambria Math"1f f f tFtF!4d?? 2QHX  ?_.!xx:PRIMJENA SENZORNE INTEGRACIJE U RADU S DJECOM I MLADIMA S subzeroMamic(       Oh+'0 , <H h t  <PRIMJENA SENZORNE INTEGRACIJE U RADU S DJECOM I MLADIMA S subzero Normal.dotmMamic12Microsoft Office Word@x*p8@ R@^ސ@(kWt՜.+,0$ hp|  F? ;PRIMJENA SENZORNE INTEGRACIJE U RADU S DJECOM I MLADIMA S Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./012345789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnpqrstuvxyz{|}~Root Entry F#WData u1Table6qWordDocument4SummaryInformation(oDocumentSummaryInformation8wCompObj  F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q