ࡱ> q` ,bjbjqPqP |0::R $ ڇڇڇP* &66(^^^9Z"""""""$'h`*f# ڍ99ڍڍ# ^^% ڍ* ^ ^"ڍ"9 !^* P`Mڇ J"4%< &/*"D*!* !v5TD͌ ##fd &ڍڍڍڍ ?M$: M   SVEU ILI`TE U ZAGREBU VETERINARSKI FAKULTET Sonja Anelkovi BAKTERIJSKI UZRO NICI MASTITISA U KRAVA Diplomski rad ZAGREB, 2010. Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom Predstojnik: prof .dr. sc. Nenad Turk, dr. med. vet. Mentor: prof. dr. sc. Branka `eol, dr. med. vet. lanovi povjerenstva za obranu diplomskog rada: 1. prof. dr. sc. Frane Bo~i 2. doc. dr. sc. Juraj Grizelj 3. prof. dr. sc. Branka `eol 4. prof. dr. sc. Vilim Stareaina (zamjena) SADR}AJ 1. UVOD 1.1. Porodica Staphylococcaceae 1.1.1. Rod Staphylococcus 2. PREGLED REZULTATA DOSADA`NJIH ISTRA}IVANJA I RASPRAVA 2.1. Etiologija i proairenost mastitisa uzrokovanog bakterijskom vrstom S. aureus 2.1.1. Geografska proairenost 2.2. Epizootiologija mastitisa uzrokovanog bakterijskom vrstom S. aureus 2.3. Patogeneza mastitisa uzrokovanog bakterijskom vrstom S. aureus 2.4. Klini ka slika mastitisa uzrokovanog bakterijskom vrstom S. aureus 2.5. Dijagnostika mastitisa uzrokovanog bakterijskom vrstom S. aureus 2.6. Lije enje mastitisa uzrokovanog bakterijskom vrstom S. aureus 2.7. Profilaksa mastitisa uzrokovanog bakterijskom vrstom S. aureus 2.8. Porodica Streptococaceae 2.8.1. Rod Streptococcaceae 2.8.2. Pregled rezultata dosadaanjih istra~ivanja i rasprava 2.8.2.1. Epizootiologija mastitisa uzrokovanog bakterijskom vrstom S. agalactiae i S. dysgalactiae 2.8.2.1.1. Vrsta Streptococcus agalactiae 2.8.2.1.2. Vrsta Streptococcus dysgalactiae 2.8.2.2. Patogeneza mastitisa uzrokovanog bakterijskim vrstama S. agalactiae i S. dysgalactiae 2.8.2.2.1. Vrsta Streptococcus agalactiae 2.8.2.2.2. Vrsta Streptococcus dysgalactiae 2.8.2.3. Klini ka slika mastitisa uzrokovanog bakterijskim vrstama S. agalactiae i S. dysgalactiae 2.8.2.3.1. Vrsta Streptococcus agalactiae 2.8.2.3.2. Vrsta Streptococcus dysgalactiae 2.8.2.4. Dijagnostika mastitisa uzrokovanog bakterijskim vrstama S. agalactiae i S. dysgalactiae 2.8.2.4.1. Vrsta Streptococcus agalactiae 2.8.2.4.2. Vrsta Streptococcus dysgalactiae 2.8.2.5. Lije enje mastitisa uzrokovanog bakterijskim vrstama S. agalactiae i S. dysgalactiae 2.8.2.6. Profilaksa mastitisa uzrokovanog bakterijskim vrstama S. agalactiae i S. dysgalactiae 2.9. Mikoplazmalni mastitisi 2.9.1. Pregled rezultata dosadaanjih istra~ivanja i rasprava 2.9.1.1. Etiologija i proairenost mastitisa uzrokovanog vrstom M. bovis 2.9.1.2. Epizootiologija mastitisa uzrokovanog vrstom M. bovis 2.9.1.3. Patogeneza mastitisa uzrokovanog vrstom M. bovis 2.9.1.4. Klini ka slika mastitisa uzrokovanog bakterijskom vrstom M. bovis 2.9.1.5. Dijagnostika mastitisa uzrokovanog bakterijskom vrstom M. bovis 2.9.1.6. Lije enje mastitisa uzrokovanog bakterijskom vrstom M. bovis 2.9.1.7. Profilaksa i nadzor mastitisa uzrokovanog bakterijskom vrstom M . bovis 3. ZAKLJU CI 4. LITERATURA 5. SA}ETAK 6. SUMMARY 7. }IVOTOPIS UVOD Mastitis je upalna reakcija tkiva vimena uzrokovana mikroorganizmima, kemijskim, toplinskim ili mehani kim ozljedama. Upale vimena stvaraju velike atete u govedarskoj proizvodnji, industriji mlijeka i mlije nih preraevina. `tete se o ituju smanjenjem proizvodnje mlijeka u vimenu, prijevremenim izlu enjem krava iz uzgoja zbog propadanja dijelova ( etvrti) vimena, naglim uginuem i klanjem iz nu~de oboljelih krava, velikim utroakom lijekova za lije enje upale vimena i napokon, neupotrebljivoau mlijeka za prehranu i industrijsku preradu joa nekoliko dana nakon razdoblja karence. Prema klini kom o itovanju razlikujemo subklini ke i klini ke oblike upale vimena. Subklini ki mastitisi opasniji su i u estaliji (20-50 puta) od klini ki vidljivih, stoga su i atete od prikrivenih i kroni nih, kataralnih upala vee nego li od klini kih vidljivih upala. Smatra se, da krave s prikrivenim upalama daju prosje no 20% manje mlijeka, a ono je ujedno i opasno za zdravlje ljudi. U subklini ke mastitise ubrajamo poremeaj sekrecije mlijeka, latentne infekcije i kroni ne kataralne upale, a u klini ki vidljive mastitise: akutne kataralne upale, akutne parenhimatozne upale i gnojne upale. Upala se o ituje poveanim brojem leukocita u tkivu mlije ne ~ljezde i mlijeku. Svrha upale je uniatenje iritacije, popravak oateenog tkiva i vraanje vimena u fizioloako, zdravo stanje. Mastitis je meu naju estalijim i najskupljim bolestima mlije nih goveda. Mo~e se kontrolirati primjenom programa menagementa koji uklju uje: (1) isti, od stresa slobodan okolia; (2) pravilno odr~avanje i postupak s opremom za mu~nju; (3) program nadgledanja zdrastvenog stanja vimena; (4) dobre postupke mu~nje, koji uklju uju pravilnu higijenu vimena i (5) program ispravnog zasuaenja mlije nih goveda. Mastitis mo~e biti neinfekciozan, no naj eae je mikrobne etiologije. Bolest se o ituje kad mikroorganizmi kroz sisni otvor prodru u mlije nu ~lijezdu, i po nu se umno~avati i svojim atetnim metaboli kim proizvodima oateivati tkivo vimena. U veini slu aja mastitis uzrokuju bakterije, ali i ostali mikroorganizama kao ato su mikoplazme, gljivice te pokatkad alge. Veinu infekcija uzrokuje nekoliko vrsta bakterija. Za razumijevanje mastitisa va~no je naglasiti da naj eai patogeni mikrobi, uzro nici mastitisa uzrokuju dva  tipa mastitisa: (1) kontagiozni mastitisi uzrokovani bakterijskim vrstama Staphylococcus aureus (S. aureus), Streptococcus agalactiae (S. agalactiae), Streptococcus dysgalactiae (S. dysgalactiae), Mycoplasma bovis (M. bovis). Uzro nici se brzo aire od jedne inficirane etvrti vimena na druge etvrti kao i na ostala, zdrava mlje na goveda. (2) mastitise uzrokovane ubikviternim bakterijama: Echerichia coli (E.coli), Pseudomonas aeruginosa (P. aeruginosa) i, Proteus spp. koje su prisutne u okoliau u kojem krave obitavaju. Budui da je mastitis teaka bolest, na doktorima veterinarske medicine velika je odgovornost u prevenciji, kontroli, i suzbijanju ove bolesti, kako bi se, prvenstveno, zaatitilo zdravlje ljudi, proizvela zdravstveno i higijenski ispravna hrana animalnog podrijetla i ujedno zaatitilo zdravlje ~ivotinja. S obzirom na brojnost uzro nika mastitisa u krava, prema va~nosti uzro nika obraditi emo one najva~nije. PORODICA STAPHYLOCOCCACEAE Bakterija Staphylococcus aureus pripada rodu Staphylococcus, porodici Staphyloccaceae, redu Bacillales, razredu Bacilli. ROD STAPHYLOCCUS Naziv dolazi od gr . staphyle - grozd i kokos - zrno, zbog grozdolikih nakupina koje vidimo kada ih obojimo Gramovim postupkom, a rijee nalazimo nalazimo oblike diplokoka u kratkim nizovima koji ne prelaze 4-5 stanica (Waldvogel, 1995.). Stafilokoki tvore mnoge ekstracelularne enzime i toksine i o tim osobinama ovisi patogenost vrsta ili ak virulencija pojedinih njihovih sojeva. U ~ivoj i ne~ivoj prirodi stafilokoki su vrlo proaireni pa ih esto nalazimo na ko~i i sluznicama zdravih ljudi i ~ivotinja, a prisutni su i u namirnicama, tlu, praaini i vodi. Neke vrste u odreenim prigodama uzrokuju infekcije i intoksikacije. Zbog toga se bakterije roda Staphylococcus ubrajaju u uvjetno patogene bakterije, a infekcije mogu zahvatiti razli ite organske sustave i obi no su gnojne naravi. 1.1.1.1. TAKSONOMIJA Od tridesetak bakterija koje su uklju ene u rod Staphylococcus za veterinarsku mikrobiologiju, infektologiju i druge veterinarske discipline najva~nije su vrste S. aureus, S. pseudintermedius, S. hyicus i S. epidermidis. (Nagli i sur., 2005.). Najpatogenija vrsta je S.aureus nazvan po zlatno-~utim pigmentiranim kolonijama. Vrsta S.aureus je najvirulentnija od 33 vrste stafilokoka, a znakovi infekcije ovom vrstom posljedica su toksinima koje tvori ova bakterija, te ostalim imbenicima virulencije. Vrsta S. aureus tvori enzim koagulazu, koji fibrinogen pretvara u fibrin razlikuje se od ostalih koagulaza-negativnih stafilokoka. 1.1.1.2. MORFOLOGIJA Vrsta S. aureus je gram-pozitivna, nepokretna, aerobna, fakultativno anaerobna bakterija promjera od 0.8 do 1.0 mikrometara, ne tvori spore. Najva~niji sastojci stani ne stijenke jesu peptidoglikan, teikoi na kiselina i vrlo specifi ni precipitinogen protein A. Boji se gram-pozitivno. (Nagli i sur., 2005.). 1.1.1.3. UZGOJNE I FIZIOLO`KE OSOBINE Vrsta S. aureus fakultativno je anaerobna, ali vrlo dobro raste u aerobnim uvjetima. Optimalna temperatura za uzgoj je 370 C, a bakterija raste u rasponu temperatura izmeu 10 i 420 C. Uzgaja se na uobi ajenim bakterioloakim hranjivim podlogama. Za izdvajanje i uzgoj upotrebljavaju se pokatkad razli ite selektivne i/ili diferencijalne podloge. Na vrstim hranjivim podlogama nakon 24 sata porastu okrugle, sjajne, konveksne kolonije promjera 2-4 milimetara, glatkih rubova, mazive konzistencije i esto pigmentirane. Boja pigmenta i njegov intenzitet ovisi o sastavu podloge, a mo~e varirati od krem do jarko ~utonaran aste. Neki sojevi nemaju sposobnost tvorbe pigmenta pa su njihove kolonije bijele boje. 1.1.1.4. PATOGENOST Bakterijska vrsta S. aureus tvori brojne enzime i toksine koji bitno utje u na virulenciju pojedinih sojeva. Najva~niji enzimi i toksini jesu koagulaza, dezoksiribonukleaza, stafilokinaza, fosfataza, hijaluronidaza, penicilinaza, hemolizini, enterotoksini, dermonekrotoksin, leukocidin i letalni toksin. Koagulaza je enzim koji prevodi fibrinogen u fibrin i na taj na in uzrokuje gruaanje krvne plazme in vitro. Dokazivanje sposobnosti tvorbe koagulaze va~no je pri indentifikaciji stafilokoka, a djelovanjem koagulaze u organizmu oko bakterijske stanice stvara se fibrinska ovojnica koja je atiti od djelovanja enzima nakon ato ih neutrofili fagocitiraju. Dezoksiribonukleaza je ekstracelularni enzim stafilokoka ija se djelatnost sastoji u razgraivanju dezoksiribonukleinske kiseline. Stafilokinaza (fibrinolizin) je termostabilni enzim koji aktivira plazminogen te poti e razgradnju fibrina. Tvorba stafilokinaze zna ajka je sojeva vrste S. aureus podrijetlom iz ljudi, dok sojevi ~ivotinjskog podrijetla uglavnom ne tvore taj enzim. Hijaluronidaza u organizmu hidrolizira hijaluronsku kiselinu koja je gradivni dio vezivnog tkiva i znatno utje e na invazivnu sposobnost stafilokoka. Sojevi vrste S. aureus mogu tvoriti nekoliko vrsta hemolizina koji su antigenski razli iti, a razlikuju se s obzirom na u inak prema eritrocitima pojedinih ~ivotinja i ovjeka. Najva~niji su alfa i beta- hemolizin. Alfa-hemolizin djelatan je prema eritrocitima kunia i uglavnom ga tvore sojevi izdvojeni iz ljudi, svinja i peradi. Beta-hemolizin lizira eritrocite ovce, a tvore ga sojevi vrste S. aureus ~ivotinjskog podrijetla. Beta-laktamaze su inducibilni enzimi koji razgrauju penicilinske antibiotike i o tvorbi tih enzima ovisi otpornost sojeva prema tim antibioticima. Dermonekrotoksin uzrokuje nekrozu ko~e, a leukocidin ubija leukocite. Neki sojevi vrste S. aureus tvore i enterotoksine koji su na osnovi razlika u antigenskom sastavu podijeljeni u tipove A, B, C1, C2, D i E (Nagli i sur., 2005.). 1.1.1.5. ODNOS PREMA ANTIMIKROBNIM TVARIMA Sojevi vrste S. aureus osjetljivi su prema beta-laktamskim antibioticima, cefalosporinima, aminoglikozidima, tetraciklinima, flourkinolonima, i brojnim drugim antimikrobnim lijekovima. Uspjeano lije enje ponekad ote~ava narav patoloakog procesa, osobito kada se na mjestu infekcije razviju apscesi. 1.1.1.6. ZNA ENJE Od stafilokokoze oboljevaju sve vrste domaih ~ivotinja a, stafilokokoza se pojavljuje kao primarna bolest ili kao sekundarna infekcija. U krava bakterija S.aureus naj eae uzrokuje mastitis i jedan je od naj eaih uzro nika upale mlje ne ~ljezde krava. PREGLED REZULTATA DOSADA`NJIH ISTRA}IVANJA I RASPRAVA ETIOLOGIJA I PRO`IRENOST MASTITISA UZROKOVANOG BAKTERIJSKOM VRSTOM S. AUREUS Poznato je da vrsta S. aureus mo~e naseljavati dijelove tijela sisavaca i ljudi a naj eae se nalazi u nosu i na ko~i. Davidson (1961.) izolirao je vrstu S. aureus s ko~e sisa, ko~e vimena, nosa, usana, o iju, vagine, rektuma, glave, prsnog koaa, sakralne regije, kaudalnog dijela struka i trbuha krava. Hajek i Marsalek (1969.) izdvojili su vrstu S. aureus sa vanjskog dijela nosnica u zdravih krava (12.5%). Takoer su zabilje~ili da je vrsta S. aureus esto naena na ko~i sisa ali ne i u mijeku. Spencer i Lasmanis (1952.) zaklju ili su da je ko~a sisa glavni ekstramamarni rezervoar patogene vrste S. aureus, nalazei da je 4.8% (12/248 uzoraka ko~e sise) ~ivotinja kolonozirano ovim uzro nikom. Od 700 junica njih 35% bilo je kolonizirano vrstom S. aureus na nekom dijelu tijela bar jednom ( Robertson i sur., 1994.). Va~an rezervoar vrste S. aureus za junice i zasuaene krave mogu biti trajno kolonizirane ~ivotinje. Matos (1988.) je prou avao 103 junice i indentificirao bakterijsku vrstu S. aureus s pet razli itih mjesta; nosnica, dla nog pokriva a, vagine i perineuma. Naaao je viau stopu ozdravljenja u ~ivotinja u dobi od 3-12 mj. i predlo~io okoliani utjecaj kao zna ajnijeg imbenika, nego samu starost ~ivotinja. GEOGRAFSKA PRO`IRENOST Bakterije iz roda Staphylococcus proairene su po cijelom svijetu. Proairenost vrsta pak varira u razli itim geografskim podru jima. Infekcija vrstom S. aureus je prisutna je u mnogim zemljama, osobito onima u kojima je uzgoj krava razvijena djelatnost, i jedan je od naj eaih uzro nika infekcija vimena. EPIZOOTOLOGIJA MASTITISA UZROKOVANOG BAKTERIJSKOM VRSTOM S. AUREUS Prvobitan i najva~niji rezervoar vrste S.aureus je inficirana mlje na ~ljezda. Godine 1961. Davidson je izvjestio da od svih mjesta s kojih je vrsta S. aureus ikad izolirana na kravama, inficirana mlje na ~lijezda se smatra primarnim izvorom za intramamarne infekcije. Mnogi sojevi vrste S. aureus eliminirani su iz ekstramamarnih mjesta na tijelu jednom kad je vime lije eno, zbog ega je Davidson razvio teoriju da je vime glavni rezervoar ove bakterije koji je trajni izvor infekcije. Naju estaliji izvor bakterije S. aureus u muznih krava je intramamarna infekcija u krava u laktaciji. injenica da intramamarna infekcija vrstom S.aureus mo~e biti bitno smanjena higijenom vimena, zasuaenjem krava, i odmorom, takoer potvruje injenicu da je inficirana mlje na ~ljezda najva~niji rezervoar ove bakterije. Uvoenje nove ~ivotinje u stado va~an je izvor patogenih mikroba uzro nika mastitisa, pa takve ~ivotinje trebaju biti u karanteni prije njihova uvoenja u stado. Naju estaliji putevi prijenosa vrste S.aureus jesu oni s inficirane mlije ne ~ljezde na neinficiranu mlije nu ~ljezdu opremom za mu~nju, krpa za brisanje vimena, ili ruku muza a. }ivotinje oboljele od intramamarnih infekcija vrstom S. aureus moraju biti izmuzene posljednje, jer u protivnom e neizmuzene krave biti direktno izlo~ene ovom uzro niku. Naseljavanje vrste S. aureus na ko~u sisa u junica i nastanak intramamarne infekcije pogoduje hranjenje inficiranim mlijekom, a potom dopuatanje junicama da siau jedna drugu (Nickerson, 1987; Mc Donald, 1982.). Bakterijska vrsta S. aureus dokazana je i u zraku izmuziata, peradnjacima, na podlozi na kojoj ~ivotinje obitavaju, no ne smatra se izvorom zaraza za krave. Bakterija S. aureus izolirana je i s opreme, instrumenata, vode (Roberson i sur.,1994.). Najranija mogua dob u kojoj telad mo~e biti izlo~ena vrsti S. aureus je ve tijekom intrauterinog razvitka. U jednoj studiji, vrsta S. aureus je bila izolirana iz uterusa jedan dan nakon poroda (Eduvie i sur.,1984.). Dakle, ili je uzro nik bio prisutan u gravidnom uterusu ili je kontaminacija nastala tijekom poroda kroz stafilokokom kontaminiranom rodnicom. Naj eai izvor uzro nika unutar stada je kroni no inficirana mlije na ~lijezda, koloniziran sisni kanal i oateenja na ko~i sisa. PATOGENEZA MASTITISA UZROKOVANOG BAKTERIJSKOM VRSTOM S. AUREUS Bakterija S. aureus nakon ulaska u sisni kanal ulazi u epitelne stanice te se smjeata intracelularno. Kad se uzro nik ve~e na mlije nu mast unutar vimena, mo~e dospijeti duboko u parenhim vimena. Vrsta S. aureus ima sposobnost izbjegavanja fagocitoze stvaranjem polisaharida i na taj na in sprje ava neutrofile da ih prepoznaju i fagocitiraju. Uzro nik se smjeata intracelularno ato je jedan od na ina obrane mikroorganizma. Sni~eni intracelularni pH smanjuje u inkovitost antimikrobnih pripravaka koji se koriste za lije enje mastitisa. Vrsta S. aureus se mo~e umno~avati unutar fagocita i tako dospijeva u dublje slojeve parenhima vimena, a kada fagocit propadne uzro nik se oslobaa i naseljava udaljenija podru ja parenhima vimena. Vrsta S. aureus mo~e pre~ivjeti bez stani ne stijenke u tzv. L obliku (otporan na antibiotike). Zbog dugog perioda inkubacije, velik dio stada mo~e se inficirati ovim uzro nikom bez vidljivih klini kih simptoma. Infekcija se naj eae razvije u kroni ni subklini ki mastitis s jedva izra~enim kilini kim znakovima infekcije. KLINI KA SLIKA MASTITISA UZROKOVANOG BAKTERIJSKOM VRSTOM S. AUREUS Razvoj bolesti mo~e trajati nekoliko dana, tjedana i mjeseci. Ponekad se dogodi da ~ivotinja spontano ozdravi, a subklini ki oblik u roku od nekoliko sati mo~e prijei u klini ki oblik. Infekcija bakterijom S. aures naj eae se razvije u kroni ni subklini ki mastitis uz mogunost povremenih blagih do umjerenih klini kih o itovanja. Subklini ki mastitis o ituje se blagom upalom mlije ne ~lijezde koju ne mo~emo utvrditi adspekcijom. Vime i mlijeko su nepromijenjeni. Blagi oblici klini kog mastitisa esto prolaze neopa~eno, dok je kod umjerenog oblika mastitisa vidljiva upala vimena, ono je poveanog obujma, crveno, tvrdo, temperirano i bolno. Alveole se poveavaju, a proizvodnja mlijeka se smanjuje i promjenjenog je izgleda (Bramley, 1984.) . Infekcija dovodi do nastanka malih apscesa u parenhimu vimena, a ponekad se formira i o~iljkasto tkivo. Nakon nekog vremena apscesi rastu ili se viae manjih spoji te se pretvaraju u vidljive i opipljive kvrge koje se osobito dobro osjete kad je vime izmuzeno. Proizvodnja mlijeka je smanjena i do 50%, a zbog toksina kojeg lu i uzro nik (alfa-hemolizin), mo~e nastati gangrenozni mastitis. Karakterizira ga ograni eno poveanje obujma zahvaene etvrti koje obi no prati pojava hladnih, plavih do crnih podru ja na ko~i, kao posljedica prestanka cirkulacije u tim podru jima. (Ba i, 2009.). DIJAGNOSTIKA MASTITISA UZROKOVANOG BAKTERIJSKOM VRSTOM S. AUREUS Problem koji se javlja kod subklini koga oblika mastitisa jest nemogunost postavljanja klini ke dijagnoze bez izvoenja dijagnosti kih testova. Zbog blage upale mlije ne ~lijezde nedostaju vanjski vidljivi znakovi koji upuuju na mastitis. Mastitis test jednostavanje i brz dijagnosti ki test dostatan za postavljanje sumnje u postojanje ovog oblika mastitisa. Na po etku infekcije i laktacije broj somatskih stanica u mlijeku je nizak (oko 200.000) no ako infekcija potraje, broj somatskih stanica poraste i do 800.000. U slu aju pojave klini kog mastitisa jedini je na in pouzdane indentifikacije uzro nika uzimanje uzorka mlijeka iz pojedinih etvrti za bakterioloaku pretragu. Na bakterioloaku pretragu treba poslati svje~e izmuzene uzorke mlijeka te ih ato prije dopremiti u laboratorij. ,Nalaz zlatno- ~utih pigmentiranih kolonija upuuje da se radi o infekciji vrstom S. aureus. Bakterioloaki nalaz mlijeka i odreivanje osjetljivosti izdvojene bakterije na antimikrobne lijekove potrebno je da bi lije enje bolesnih ~ivotinja bilo uspjeano (Ba i, 2009.). LIJE ENJE MASTITISA UZROKOVANOG BAKTERIJSKOM VRSTOM S. AUREUS Sojevi vrste S. aureus izolirani iz mlijeka osjetljivi su na veinu antimikrobnih lijekova. Meutim, tvorba mikroapscesa sprje ava mogunost dolaska antibiotika do bakterije i njihovo baktericidno djelovanje. Uobi ajena djelotvornost lije enja je oko 20-30%. U inkovitost je vea ako se lije enje provodi na po etku infekcije i u suhostaju nakon prve infekcije. Kod ja e izra~enih znakova upale daju se nesteroidni protuupalni lijekovi (Aspirin, Anafen, Dexsamethason). Intramamarno lije enje antibioticima tijekom laktacije te troaak koji nastaje zbog mlijeka koje se mora odbaciti zbog loae kvalitete i karence je skupo, a djelotvornost intramamarnih antibiotika u laktaciji je slaba. Lije enje gangrenoznog mastitisa provodimo amputacijom ishemi nog dijela vimena (sisa) zajedno s dijelovima odumrlog tkiva, kako bi osigurali iscjeivanje vimena. }ivotinji se daju infuzije, antibiotici i/v uz potpornu terapiju. Lije enje krava u suhostaju uspjeano je u 60-80% slu ajeva, dok je lije enje krava u laktaciji uspjeano u manje od 30% slu ajeva. Lije enje infekcija u junica uspjeano u 65% slu ajeva. (Yancey i sur.,1991.). PROFILAKSA MASTITISA UZROKOVANOG BAKTERIJSKOM VRSTOM S. AUREUS Profilakti ke mjere obuhvaaju: - prisutnost zatvorenih stada, bez kupovine i unoaenja novonabavljenih ~ivotinja u ve postojee stado, uz koriatenje vlastitog podmlatka, - obvezna i redovita primjena dezinfekcije prije i nakon mu~nje ~ivotinja, - obvezno odvajanje zara~enih od zdravih ~ivotinja o a treba ih musti nakon ato su izmuzene zdrave krave, - lije iti sve krave u suhostaju, - izlu iti iz uzgoja sve ~ivotinje s kroni nim infekcijama. PORODICA STREPTOCOCCACEAE Porodica Streptococcacae jedna je od aest porodica reda Lactobacillales, razreda Bacilli. Obuhvaa rodove Streptococcus i Lactococcus (Nagli i sur., 2005.). ROD STREPTOCOCCACEAE Naziv dolazi od gr . streptos-svinut i kokos-zrno. Brojne vrste roda Streptococcus va~ni su uzro nici bolesti u ovjeka i ~ivotinja. U medicinskom smislu bakterije toga roda dijele se u tri skupine: skupinu oralnih streptokoka, skupinu piogenih streptokoka i skupinu ostalih streptokoka. Streptokokima u airem smislu pripadaju i enterokoki i laktokoki (Nagli i sur., 2005.). 2.8.1.1. TAKSONOMIJA Rod Streptococcusa obuhvaa viae od 20 vrsta. Meu streptokoke kojima je glavni domain govedo ubrajaju se vrste S.agalactiae, S. uberis i S. dysgalactiae, koji su ujedno i naj eai streptokoki, uzro nici mastitisa u krava. Meu povremene uzro nike mastitisa i drugih patoloakih promjena u goveda ubrajaju se i vrste S. bovis, S. pneumoniae, S. pyogenes, i S. equi subsp. zooepidemicus. 2.8.1.2. MORFOLOGIJA Streptokoki su kuglaste ili jajolike bakterije meusobno povezane u parove ili nizove razli ite duljine. Naj eae su fakultativni anaerobi, ne stvaraju spore, obi no nisu pokretni i gram-pozitivni su. Ako na krvnom agaru naemo zonu bez vidljive boje eritrocita, radi se o beta-hemoliti kim streptokokima, a djelomi na hemoliza naziva se alfa-hemolizom, a sojevi streptokoka koji ne liziraju eritorocite su gamahemoliti ki (ne-hemoliti ki). Prema antigenim osobinama ugljikohidrata stani ne stjenke streptokoke klasificiramo na; seroloake skupine ozna ene velikim slovima abecede od A do H i od K do V. Pojedine vrste posjeduju polisaharidnu kapsulu i fimbrije. 2.8.1.2.1. VRSTA STREPTOCOCCUS AGALACTIAE Vrsta S. agalactiae je gram-pozitivna bakterija, kuglasta do ovalna oblika, a naj eae se nalaze u kratkim nizovima u kojima mogu biti poredni po dva, a takav oblik nazivamo diplokoki. 2.8.1.2.2. VRSTA STREPTOCOCCUS DYSGALACTIAE Vrsta S. dysgalactiae je gram-pozitivna bakterija, kuglasta ili jajolika oblika. Bakterija se obi no nalazi u srednje dugim nizovima. 2.8.1.3. UZGOJNE I FIZIOLO`KE OSOBINE Veina streptokoka za svoj rast iziskuje hranjivu podlogu slo~enog sastava, pa se naj eae uzgajaju na hranjivom agaru s dodatkom krvnog seruma ili krvi, obi no ov je. Kolonije streptokoka su sitne, u promjeru manje od milimetra, sive boje. Velike sluzave kolonije tvore vrste koje imaju kapsulu (Nagli i sur., 2005.). U svrhu selektivnog uzgoja hranjivim se podlogama mogu dodati neomicin, gentamicin te nalidiksi na kiselina i polimiksin B kao inhibitori rasta gram-negativnih bakterija. Fermentiraju ugljikihidrate ne tvorei plin. U identifikaciji streptokoka, uzro nika mastitisa koristimo se CAMP-testom. Test se osniva na sposobnosti streptokoka seroloake skupine B (S. agalactiae) da izvanstani nim lu enjem jednog proteina sinergisti ki poja ava hemoliti ko djelovanje stafilokokne sfingomijelinaze na ov je i govee eritrocite (Nagli i sur., 2005.). 2.8.1.3.1. VRSTA STREPTOCOCCUS AGALACTIAE Vrsta S. agalactiae raste na krvnom agaru, a oko sivih kolonija tvori usko podru je beta-hemolize. Kolonije pojedinih sojeva pigmentirane su ~uto ili naran asto crvene, naro ito ako rastu u mikroaerofilnim uvjetima (Nagli i sur., 2005.). 2.8.1.3.2. VRSTA STREPTOCOCCUS DYSGALACTIAE Vrsta S. dysgalactiae raste na krvnom agaru tvorei alfa-hemolizu. Temperatura od 600 C uniatava ga za 15 minuta. 2.8.1.4. ANTIGENSKI SASTAV I TOKSINI Za razvrstavanje u skupine i identifikaciju streptokoka najva~niji je polisaharidni antigen stani ne stjenke, tzv C-tvar. Razvrstavanje streptokoka u seroloake skupine obi no se izvodi precipitacijom po Lancefieldovoj. Obradom bujonske kulture pretra~ivanog soja pripremi se iscrpak u kojem se nalazi otopljen skupno specifi an polisaharidni antigen. U epruvetice se unesu antiserumi s protutijelima za polisaharidne aantigene pojedinih skupina, a zatim se na antiserum nasloji pretra~ivani iscrpak. Izmeu seruma i iscrpka u roku od 30 min. pojavi se zamuenje (precipitacijski prsten). Ostali antigeni stani ne stjenke bjelan evinaste su grae i prema njima se sojevi streptokoka dijele u serovare. Spojevi nekih vrsta streptokoka, kao ato je S. pyogenes izlu uju niz va~nih egzotoksina. Streptokokni eritrogeni toksini imaju pirogene osobine, pospjeauju djelovanje endotoksina, djeluju kardiodepresivno, nespecifi ni su mitogeni T- limfocita a imaju i imunosupresivno djelovanje (Vrhovac i sur., 1997.). 2.8.1.4.1. VRSTA STREPTOCOCCUS AGALACTIAE Bakterija S. agalactiae pripada seroloakoj skupini B prema Lanefieldovoj, u sklopu koje se sojevi mogu na osnovi kapsularnih polisaharidnih antigena i proteinskih antigena razvrstati u slijedee serovarove: Ia, Ib, Ic, II, III, IV I V, R, X. (Nagli i sur.,1995.). 2.8.1.4.2. VRSTA STREPTOCOCCUS DYSGALACTIAE Bakterija S. dysgalactiae pripada seroloakoj skupini C prema Lancefieldovoj. Dijeli se u nekoliko biovara (S. dysgalactiae biovar equisimilis, S. dysgalactiae serovar G, S. dysgalactiae serovar L). 2.8.1.5. PATOGENOST Patogeni streptokoki uzrokuju gnojne apscese u razli itim tkivima, te mogu dovesti o septikemije. Pojedini streptokoki posjeduju kapsulu polisaharidne grae, koja ih atiti od fagocitoze. Fagocitozu ko e i neki proteini stani ne stijenke (M-protein). Hemolizini su takoer va~ni imbenici virulencije. Streptolizin ve~ui se na kolesterol u stjenci djeluje citoliti ki na eritrocite, leukocite i neke druge stanice. Na patogenost utje u i pojedini enzimi. Streptokokna hijaluronidaza razgradnjom meustani ne tvari olakaava airenje bakterija u inficiranom tkivu. Streptokinaza ili fibrinolizin otapanjem fibrina koji okru~uje u tkivu streptokoke, smanjuje obrambenu sposobnost organizma. Streptokokna dezoksiribonukleaza razgrauje stani nu DNA. 2.8.1.6. ODNOS PREMA ANTIMIKROBNIM TVARIMA Patogeni streptokoki osjetljivi su prema beta-laktamskim antibioticima kao ato su penicilini i cefalosporini esto su otporni na tetracikline i flurokinolone, a prirodno su otporni prema gentamicinu, odnosno antibioticima iz skupine aminoglikozida. 2.8.1.7. ZNA ENJE STREPTOKOKA U ETIOLOGIJI MASTITISA Vrs.0\ f j " $ > H P R Z n ^   l v  4 R \pعɪɪɪɪɛɪɪɌɌɌɌ}ɹɹɹhMOhRCJOJQJaJhMOhCJOJQJaJhMOh/>CJOJQJaJhMOhJCJOJQJaJhMOhS6CJOJQJaJhMOhSCJOJQJaJhMOhSCJaJhMOhS5CJaJhMOhS5CJOJQJaJ10\^`bd     f h j l $dha$gdy $dha$gdy$ ,dha$gdy$ ,dha$gdy*     " $ X  ^ l n p r t v $dha$gdy $dha$gdy $dha$gdyv x z | ~ $dha$gdy $dha$gdy  R pRx $f:'^8n"lL $dha$gdyp>Pdv"Ff'E]|8Smt"\,HJlJP`n~*hMOhTCJOJQJaJhMOhT6CJOJQJaJhMOh<&6CJOJQJaJhMOhS6CJOJQJaJhMOhSCJOJQJaJF.b,v. H d z $dha$gdy $dha$gdydv . "6#**t+v+..>/@///3333333ɼ񱦛}n_NNN hMOhS0JCJOJQJaJhMOhRCJOJQJaJhMOh>eCJOJQJaJhMOhoeCJOJQJaJhMOh PCJOJQJaJhMOhRCJaJhMOhmCJaJhMOhSCJaJhMOhS0J'CJaJ/hMOhS0J'6B*CJOJQJ]aJphhMOhS6CJOJQJaJhMOhSCJOJQJaJ !p%$*+, -|--n..357t9H:J:$dh`a$gdy $dha$gdyO$ & FdhEƀ,{f.a$gdy33333444 4$4&4@4B4Z4\4`4d4444444444666&6(6,6.6:6<6R6T6h6j6n6r66666688\:n:::::::: ; ;>;L;`;ඪhMOhS0J6]aJhMOhS0J]aJhMOhSaJhMOhRCJOJQJaJ#hMOhS0J6CJOJQJaJhMOhSCJOJQJaJ hMOhS0JCJOJQJaJ=J:L:N:P:R:T:V:X:Z:\::;;R & F dhEƀ,{f..gdy$ Gdha$gdy $dha$gdy$dh`a$gdy `;t;;;;;;;;;<@@AAApBBRCTCXCdChCjCnCxCCCCCCCCCC(D8DDDDDFFFFFFFFFFI񃡒hMOhRCJOJQJaJhMOhMw[CJOJQJaJhMOh PCJOJQJaJhMOhS6CJOJQJaJhMOhS0J6]aJhMOhSaJhMOh9S7aJ hMOhS0JCJOJQJaJhMOhSCJOJQJaJ3;;>AABFFFFFFFIIIOOO$ Gdha$gdyM dhEƀ,{f1.1..gdyIIIJJ JJJJbKdKOOOOOOORRTTWWW*W"Y$Y(Y4Y\ \$\0\@^B^F^R^d_t_v_x_____b,b.b0bzc|c~ccBddӲӲӢӒhMOhS5CJOJQJaJhMOhS6CJOJQJaJhMOhSCJH*OJQJaJ hMOhS0JCJOJQJaJhMOhSCJOJQJaJhMOhMw[CJOJQJaJhMOh PCJOJQJaJ7ORTTUWYd\]b_d__bbbbbBb@dBd$ Gdha$gdyBddJeLe~P~h|$ڂLNR^vx|.04@hj"$(4.04@\༨&hMOhR0J6CJOJQJ]aJ&hMOhMw[0J6CJOJQJ]aJ&hMOhS0J6CJOJQJ]aJhMOhS6CJOJQJaJ hMOhS0JCJOJQJaJhMOhSCJOJQJaJ26ԏ"BXHS$ & F dhEƀ,{f..a$gdy$ Gdha$gdyS$ & F dhEƀ,{f..a$gdy\^ $0248D.HNPT`Rf¬@L*HȮ "^~Яگ &հհ՜հհՊՊ#hMOhS0JCJOJQJ]aJ&hMOhMw[0J6CJOJQJ]aJ&hMOh P0J6CJOJQJ]aJ hMOhS0JCJOJQJaJ&hMOhS0J6CJOJQJ]aJ,hMOhSh 0J6CJOJQJ]aJ0X@bdHS$ & F dhEƀ,{f..a$gdyS$ & F dhEƀ,{f..a$gdy$ Gdha$gdydP$hTVS$ & F dhEƀ,{f..a$gdy$ Ghdh^ha$gdy$ Gdha$gdy Vrtֵ^Լּ.>@JL$ Gdha$gdyS$ & F 7dhEƀ,{f...a$gdytƲֳ",026JNPTdlnrztV^~#hMOhk0J6CJOJQJaJ&hMOhS0J6CJOJQJ]aJhMOhkCJOJQJaJhMOhCJOJQJaJ hMOhS0JCJOJQJaJhMOh<CJOJQJaJhMOh PCJOJQJaJhMOhSCJOJQJaJ0 *^lnrּ.<>BZ@NRLN`dp̻̻yjy[yjhMOhRCJOJQJaJhMOhCJOJQJaJhMOhkCJOJQJaJ#hMOh0J6CJOJQJaJ#hMOhk0J6CJOJQJaJhMOhSCJOJQJaJ hMOhS0JCJOJQJaJ#hMOhS0J6CJOJQJaJ hMOh0JCJOJQJaJ hMOhk0JCJOJQJaJ#LNDX@Bj>@$ Gdha$gdyDL,.BZtXZlp~#hMOh0J6CJOJQJaJ#hMOhk0J6CJOJQJaJhMOhS6CJOJQJaJhMOhSCJH*OJQJaJhMOhCJOJQJaJhMOhkCJOJQJaJ hMOhS0JCJOJQJaJhMOhSCJOJQJaJ+pz&BPT@NRrt 6"$          .!!!T"V" #H#x$ͽͽͽͽͽͮͮͮͮͮͮ͝ͽͮͮUhMOhCJOJQJaJhMOhkCJOJQJaJhMOhS6CJOJQJaJhMOhSCJOJQJaJ hMOhS0JCJOJQJaJ#hMOhS0J6CJOJQJaJ7ta S.agalactiae uzro nik je mastitisa u krava, a mo~e se ustanoviti i kao uzro nik metritisa ili poba aja u krava, kobila, krma a te artritisa i upale plua u svinja. Streptokoki skupine B uzrokuju neonatalnu septikemiju u ljudi, a mogu uzrokovati i meningitis. Vrsta S. dysgalactiae takoer je uzro nik upale vimena u krava koja se o ituju kao kataralni galaktoforitis i mastitis. Osim u mlije noj ~lijezdi, esto se nalazi na tonzilama i na povrijeenoj ko~i. PREGLED REZULTATA DOSADA`NJIH ISTRA}IVANJA I RASPRAVA EPIZOTIOLOTIGIJA MASTITISA UZROKOVANOG BAKTERIJSKIM VRSTAMA STREPTOCOCCUS AGALCTIAE I STREPTOCOCCUS DYSGALACTIAE VRSTA STREPTOCOCCUS AGALACTIAE Glavni izvor infekcije bakterijskom vrstom S. agalactiae je vime zara~enih krava. Ova bakterija mo~e ~ivjeti i razmno~avati se samo u mlije noj ~lijezdi. U okoliau, u idealnim uvjetima, mo~e pre~ivjeti samo nekoliko dana. Krave a pokatkad i junice, primarni su izvori zaraze ovom bakterijom. Ruke muza a, podovi, potroani materijal i odjea esto su jako kontaminirani. Uzro nik mo~e pre~ivjeti na dlaci i ko~i ~ivotinja nekoliko dana, a uzro nik ulazi u organizam kroz sisni kanal ato naro ito ovisi o promjeru sisnog kanala. Mlijeko u kojem se nalazi ova bakterija kontaminira pribor za mu~nju, tlo i ljude. Nalaz uzro nika na tonzilama upuuje na zaklju ak da se uzro nik prenosi i hranom. Ako se u stado slobodno od ovog uzro nika uvede inficirana krava, ubrzo se mo~e inficirati cijelo stado. Stada bez razvijenih programa kontrole mastitisa imaju veliki problem s ovim uzro nikom, a inficirano je 10-15 % krava i 25% etvrti. Pojavnost infekcije u stadu manja od 10% rezultat je uspjeane kontrole mastitisa nastalih ovim uzro nikom. VRSTA STREPTOCOCCUS DYSGALACTIAE Bakterijska vrsta S.agalactiae uzro nik je tzv. okolianog mastitisa, a izolirana je iz krava u suhostaju i krava u laktaciji. esto ju nalazimo na krajnicima i rodnici ~ivotinja nositelja. Infekcije su u estalije kod krava i junica tijekom suhostaja ato pokazuje nepovezanost uzro nika i procesa mu~nje. Poveanu pojavnost ozljeda, nadra~enost sisa i sisnog kanala esto prati pojava veeg broja infekcija ovim uzro nikom (Ba i, 2009.). PATOGENEZA MASTITISA UZROKOVANOG BAKTERIJSKIM VRSTAMA S. AGALACTIAE I S. DYSGALACTIAE 2.8.2.2.1. VRSTA STREPTOCOCCUS AGALACTIAE Bakterija S. agalactiae prodire u mlije nu ~lijezdu kroz sisni kanal. Jednom kad ue u vime, bakterija ima sposobnost vezanja na stanice parenhima, a za rast joj je potrebna mikroklima vimena. Bakterijska vrsta S. agalactiae nalazi se na povraini mukoze i mlije nim kanaliima, a mo~e proi kroz stjenku kanalia u limfne ~ile i supramamarne limfne vorove. Infekcije bakterijskom vrstom S.agalactiae prete~ito se javlja u starijih krava i na po etku laktacije. Virulencija razli itih sojeva meusobno se razlikuje, a porastom virulencije raste njihova sposobnost vezanja na epitel stanica mlije ne ~lijezde. 2.8.2.2.2. VRSTA STREPTOCOCCUS DYSGALACTIAE Patogeneza mastitisa uzrokovanog bakterijom S. dysgalactiae joa uvijek je nedovoljno istra~ena. U mlije nu ~lijezdu bakterija S. dysgalactiae ulazi kroz sisni kanal, prijanja i prodire u epitel mlije ne ~lijezde. Ova bakterija ima sposobnost pre~ivljavanja u epitelnim stanicama mlije ne ~lijezde dugo vremena a da se ne mijenja, niti uniatava epitelne stanice. Pojavi veeg broja infekcija ovim uzro nikom pogoduju razli ite ozljede, nadra~enost sisa i sisnog kanala (loae podeaeni pulzatori i poviaen vakum u muznom sistemu). Smatra se da tvorbom enzima hijaluronidaze i fibrinolizina razgrauje i poma~e airenje po tkivu, i na taj na in uspijeva proi kroz stijenu kanalia u limfne ~ile i supramamarne limfne vorove. KLINI KA SLIKA MASTITISA UZROKOVANOG BAKTERIJSKIM VRSTAMA S. AGALACTIAE I S. DYSGALACTIAE VRSTA STREPTOCOCCUS AGALACTIAE Mastitisi uzrokovani vrstom S. agalactiae uglavnom su subklini kog ili klini kog oblika s neznatno izra~enim znakovima bolesti, ali esto kroni nog tijeka pa stoga uzrokuju oateenje ~ljezdanog dijela vimena ato se o ituje smanjenom produkcijom mlijeka. Upala vimena uzrokovana bakterijom S. agalactiae javlja se i kao kroni na upala mlije nih kanalia koja se mo~e povremeno aktivirati i prijei u subakutni ili akutni oblik. esto je vidljiva blaga upala mlije ne ~lijezde ali ju zbog nedostatka vanjskih znakova ne mo~emo utvrditi adspekcijom. I mlijeko i vime izgledaju zdravo. Mastitis uzrokovan vrstom S. agalactiae otkriva se tek pri kontroli mlijeka mastitis testom. U stadima u kojima je prisutan mastitisom uzrokovan bakterijom S. agalactiae broj somatskih stanica trajno je poviaen i vei je od 400000 stanica/ml, a povremeno mo~e dosegnuti 700,000 stanica/ml pa i viae (Maroney, 2005). Tijekom trajanja epizoda klini kog vidljivog mastitisa znakovi su obi no ograni eni na promijenjeni izgled mlijeka i edem mlije ne ~lijezde. VRSTA STREPTOCOCCUS DYSGALACTIAE Mastitis uzrokovan bakterijom S. dysgalactiae o ituje se izostankom klini ki vidljivih znakova. Bakterija S. dysgalactiae ubraja se meu uzro nike upala vimena u krava koje se prete~no o ituju kao kataralni galaktoforitis i mastitis (Nagli i sur., 2005.). DIJAGNOSTIKA MASTITISA UZROKOVANIH BAKTERIJSKIM VRSTAMA STREPTOCOCCUS AGALACTIAE I STREPTOCOCCUS DYSGALACTIAE VRSTA STREPTOCOCCUS AGALACTIAE Etioloaka dijagnoza postavlja se nacjepljivanjem mlijeka i drugih materijala na krvni agar (kolonije sa jasnom kru~nom zonom hemolize), identifikacijom uzro nika CAMP- testom i reakcijom precipitacije po Lancefieldovoj. Prije nacjepljivanja na vrste hranjive podloge uzorci mlijeka mogu se inkubirati u u svrhu obogaivanja i lakaeg izdvajanja uzro nika. Mlijeko mlije nih krava inficirano sa S. agalactiae ne predstavlja rizik od bolesti za ljude. VRSTA STREPTOCOCCUS DYSGALACTIAE Dijagnoza mastitisa uzrokovanog bakterijom S. dysgalactiae postavlja se izdvajanjem uzro nika iz mlijeka i proizvoda od mlijeka te identifikacijom na osnovi istra~ivanja morfoloakih i fizioloakih osobina. LIJE ENJE MASTITISA UZROKOVANIH BAKTERIJSKIM VRSTAMA STREPTOCOCCUS AGALACTIAE I STREPTOCOCCUS DYSGALACTIAE Bakterija S. agalactiae jedini je uzro nik mastitisa protiv kojeg je lije enje penicilinskim antibioticima tijekom laktacije i suhostaja vrlo u inkovito (80-90%). Ako je lije enje bilo neuspjeano treba ga ponoviti u suhostaju, a do tada takve ~ivotinje treba izdvojiti i musti odvojeno od zdravih. Kroni no bolesne krave kao i one koje ne reagiraju na lije enje treba izlu iti iz uzgoja jer su trajan izvor infekcije za zdrave ~ivotinje. Lije enje mastitisa iji je uzro nik bakterija S. dysgalactiae provodimo penicilinom ili ostalim penicilinskim antibioticima tijekom suhostaja. Po potrebi lije enje treba ponoviti, a preporu ljiva je potporna terapija krava vitaminima A, D3, E i selenom. PROFILAKSA MASTITISA UZROKOVANIH BAKTERIJSKIM VRSTAMA STREPTOCOCCUS AGALACTIAE I STREPTOCOCCUS DYSGALACTIAE Profilakti ke mjere obuhvaaju: - bakterioloaku pretragu mlijeka svih novonabavljenih krava prije uvoenja u stado uklju ujui i junice, - lije enje svih krava u suhostaju, - obvezna dezinfekcija prije i nakon mu~nje, - zasuaivanje kroni no zara~enih ~ivotinja, - odr~avati zatvorena stada, ne uvoditi ~ivotinje iz drugih uzgoja ve koristiti vlastiti podmladak. MIKOPLAZMALNI MASTITISI Mastitis u krava muzara u uvjetima intenzivne sto arske proizvodnje openito predstavlja gospodarski zna ajnu bolest, a u novije se doba meu uzro nicima upale vimena sve eae spominju infekcije mikoplazmama. ak 11 razli itih vrsta mikoplazama sudjeluje u etiologiji mastitisa u mlije nih krava, meu kojima najvee zna enje ima vrsta Mycoplasma bovis (M. bovis). Vrsta M. bovis jedna je od najpatogenijih mikoplazama za govedo. Po u estalosti nalaza i zna enju koje ima u etiologiji zaraznih bolesti u goveda nalazi se na prvom mjestu meu dvadesetak vrsta tih mikroba izdvojenih iz goveda, posebice u europskim zemljama i SAD-u. M. bovis prvi je puta izdvojena iz vimena krava oboljelih od mastitisa 1962. godine u SAD-u (Hale i sur., 1962). Naziv Mycoplasma potje e od gr . mykes gljivica i plasma tvorevina, oblik. Mikoplazme su najmanji prokariotski mikroorganizmi koji se mogu samostalno razmno~avati. Prvi put su izdvojene godine 1898. (Nocard i Roux, 1988.). iz goveda oboljelih od zarazne pleuropneumonije. Danaanji naziv  mikoplazma predlo~io je Nowak 1929. Suvremeno nazivlje mikoplazma je binominalno i uklju uje ime roda i ime vrste, odnosno podvrste. Do danas je iz ljudi, ~ivotinja, biljaka i stani nih kultura izdvojeno oko 160 vrsta mikoplazma (Nagli i sur., 1995.). Od dvadesetak mikoplazmi koje su izdvojene iz goveda u pojedinim europskim zemljama i SAD, od najve eg je zna enja Mycoplasma bovis (M.bovis), va~an uzro nik mikoplazmalnog mastitisa u krava. 2.9.1. TAKSONOMIJA Mikoplazme koje se nalaze u posebnom razredu Mollicutes, razvrstane su u etiri reda. Vrste koje su patogene za domae i divlje sisavce te ptice pripadaju porodici Mycoplasmataceae, rodovima Mycoplasma i Ureaplasma. Manje su va~ne vrste iz porodice Acholeplasmataceae, roda Acholeplasma. U novije su doba meu mikoplazme u porodicu Mycoplasmataceae uvrateni pripadnici rodova Haemobartonella i Eperythrozoon. 2.9.1.1. MORFOLOGIJA Mikoplazme su jednostani ni prokariotski mikroorganizmi koji posjeduju oba tipa nukleinskih kiselina, DNA i RNA. Prokariotska stanica posjeduje: jezgrinu tvar, citoplazmu s ribosomima i ponekad plazmide. Troslojna plazmina ovojnica sastoji se od bjelan evina, glikoproteina, fosfolipida i sterola. Zbog nedostatka stani ne stijenke vrlo su osjetljivi prema osmotskom aoku, alkoholu, detergentima i liti kom djelovanju protutijela i komplementa. Mikoplazme su kuglasta do kruakolika, prstenastog, zavojitog ili nitastog oblika veli ine od 0.3-0.9 mikrometara u promjeru. Pojedine vrste imaju kapsulu. Boje se po Giemsi, Castanadeovim ili Dienesovim postupkom bojenja (Nagli i sur.,1995.). 2.9.1.2. UZGOJNE I FIZIOLO`KE OSOBINE Za svoj rast mikoplazme iziskuju posebne hranjive podloge. Na vrstim hranjivim podlogama nakon viaednevnog inkubiranja izrastu male kolonije, manje od 1mm u promjeru. Kolonije imaju karakteristi an izgled oblika poput jajeta na oko. Rast u tekuim hranjivim podlogama o ituje se slabim opalescentnim zamuenjem. Optimalna temperatura rasta za mikoplazme iznosi 370 C, dok optimalni pH iznosi 7.3-7.8. Mikoplazme su fakultativni anaerobi kojima je za rast potrebna atmosfera s poveanom koli inom uglji nog dioksida. Kao glavnim izvorom izvorom energije koriste se aeerima ili argininom. 2.9.1.2.1. VRSTA MYCOPLASMA BOVIS Vrsta M. bovis ne fermentira glukozu i ne razgrauje arginin. Uzgaja se na obi nim hranjivim podlogama za mikoplazme. ANTIGENSKI SASTAV I TOKSIN Mikoplazme posjeduju brojne tvari antigenskih osobina koje po kemijskoj grai pripadaju glikoproteinima, lipoproteinima, ili glikolipidima. U svih vrsta mikoplazmi je otkrivena varijabilnost u povrainskim antigenima, ato ote~ava indentifikaciju izolata seroloakim reakcijama i dijagnosticiranje mikoplazmoza. (Nagli i sur., 1995.). Otkriveno je viae toksi nih tvari koje bi mogle utjecati na patogenost mikoplazma. Mycoplasma neuroliticum proizvodi neurotoksi ni egzotoksin. Proizvodnjom nedovoljno prou enih tvari koje imaju osobine enotoksina pojedine mikoplazme poti u makrofage na lu enje interleukina 1, interleukina 6 i faktora tumorske nekroze. Mnoge vrste mikoplazmi tvore hemolizine, peroksid i superoksid, enzime proteaze, nukleaze i ureazu. Vrsta M. bovis po antigenskim osobinama srodna je vrsti M. agalalactiae od koje se razlikuje reakcijama inhibicije rasta i imunofluorescencije. 2.9.1.3. ODNOS PREMA ANTIMIKROBNIM TVARIMA Zbog nedostatka stani ne stjenke i posebnosti metabolizma mikoplazme su prirodno otporne prema penicilinima, cefalosporinima, sulfonamidima i ostalim antimikrobnim lijekovima koji remete sintezu stani ne stjenke. Najbolji uvid u osjetljivost posti~e se odreivanjem minimalne inhibicijske koncentracije, postupkom mikrodilucije u bujonu ili na vrstoj hranjivoj podlozi, ato se u rutinskoj dijagnostici ne provodi jer su iznimno zahtjevni za izvoenje i skupi. Zapa~ene su razlike u osjetljivosti meu vrstama i sojevima nekih vrsta. Meutim, valja znati da lije enje antimikrobnim lijekovima infekcija uzrokovanih mikoplazmama ne mo~emo u potpunosti ukloniti mikoplazme iz organizma. 2.9.1.4. ZNA ENJE INFEKCIJA UZRIKOVANIH MIKOPLAZMA Mikoplazme su ustanovljene u ljudi, brojnih vrsta domaih i divljih ~ivotinja, ptica, insekta i biljaka. Infekcije mikoplazmama naj eae su sekundarne infekcije. Klini ki znakovi bolesti i patomorfoloaki nalazi posljedica su mjeaovite infekcije mikoplazmama i virusima ili bakterijama (E. coli, streptokoki, stafilokoki, i ostali mikrobi). Mikoplazme imaju posebni afinitet za sluznice i sinovijske opne, stoga se i bolesti ato ih uzrokuju o ituju na dianom i spolnom sustavu, zglobovima i vimenu. ak jedanaest vrsta razli itih mikoplazma sudjeluje u etiologiji mastitisa u mije nih krava, meu kojima je naju estalija vrsta Mycoplasma bovis (M. bovis). PREGLED REZULTATA DOSADA`NJIH ISTRA}IVANJA I RASPRAVA ETIOLOGIJA I PRO`IRENOST MASTITISA UZROKOVANOG VRSTOM MYCOPLASMA BOVIS Vrsta M. bovis jedna je od najpatogenijih mikoplazmi za govedo. Po zna enju i u estalosti nalazi se na prvom mjestu izmeu dvadesetak vrsta mikoplazmi izdvojenih iz goveda. Bakterija M. bovis prvi je put izdvojena iz vimena krava oboljelih od mastitisa 1962. godine u SAD (Hale i sur., 1962), dosad je izdvojena iz mlijeka krava u Europi, Australiji i Sjevernoj Americi (Pfutzner i Sachse,1996.). Bakterija M. bovis esto je prisutna u goveda u podru jima u kojima se infekcija javlja enzootski. EPIZOOTIOLOGIJA MASTITISA UZROKOVANOG VRSTOM MYCOPLASMA BOVIS Infekcija vrstom M.bovis javlja se kod goveda svih uzrasta, ali naj eae oboljeva telad u dobi od dva mjeseca (77%). Telad se inficira ovim uzro nikom sisajui inficirano mlijeko ili izravnim doticajem sa inficiranom kravom (Quigley, 2004.). Dakle, osim ato uzrokuje mastitis u mlije nih krava, bakterija M. bovis nalazi se i u teladi i junadi kao primarni ili sekundarni uzro nik otitisa, pneumonije i artritisa. Vrsta M. bovis est je uzro nik latentnih infekcija vimena ato ima va~nu ulogu u airenju infekcije, a time i mikoplazmoznog mastitisa. Na podru ju gdje je enzootski prisutna, u pojedinim stadima, mikoplazmom M. bovis inficiran je velik broj ~ivotinja, od kojih mnoge ne pokazuju znakove bolesti (Nagli i sur.,2005.). Pri niskoj temperaturi (30 C) M. bovis pre~ivi u mlijeku 55 dana, na slami 20 dana, u vodi 15 dana. U smrznutom sjemenu bikova pre~ivi nekoliko godina. Pri temperaturi od +4*C pre~ivi 59-116 dana, na +30 *C 185 dana, dok na +37*C 140-180 dana (Ba i, 2009.). Vrlo je osjetljiva prema formalinu, peroctenoj kiselini i jodnim spojevima. U uzgoj se uzro nik obi no unosi nakupom latentno zara~enih ~ivotinja, a unutar stada infekciju podr~ava klini ki zdrava ili bolesna telad te telad koja nosi uzro nika u dianom sustavu i izlu uje ga iskihanim i iskaaljanim sekretom, te sekretom iz nosa. Izvor infekcije je i spolni sustav krava, sjeme bikova, te vime latentno inficiranih ili bolesnih krava. Sa ~ivotinje na ~ivotinju uzro nik se prenosi izravnim dodirom one iaenim zrakom ili spolnim kontaktom. Mo~e se prenijeti i mehani ki, naro ito prilikom mu~nje. U ptica je dokazan vertikalan prijenos jajima za nasad. PATOGENEZA MASTITISA UZROKOVANOG VRSTOM MYCOPLASMA BOVIS Vrsta M. bovis patogena je za govedo, iznimno se mo~e ustanoviti u malih pre~iva a. Vime se naj eae inficira tijekom mu~nje kroz otvor sisnog kanala. Infekciji naro ito pogoduje strojna mu~nja. S jedne na drugu etvrt mo~e se prenijeti hematogeno, ne istim rukama muza a ili unoaenjem lijekova u vime. Uzro nik mo~e na sluznici vimena opstati dugo vremena, kao latentna infekcija, koja se aktivira uslijed pada ope otpornosti organizma (transport, infekcije virusima i drugo). Kod akutnog tijeka bolesti M. bovis kroz epitel prodire u sluznicu i krvotokom se proairi po organizmu i uzrokuje vaskularnu trombozu. Kod kroni nog oblika upala i oateenje tkiva posljedica su djelovanja peroksida, aktivacije sustava komplementa i citotoksi nih T- limfocita. Tijek bolesti ovisi o patogenosti vrste i virulenciji soja. KLINI KA SLIKA MASTITISA UZROKOVANOG BAKTERIJSKOM VRSTOM MYCOPLASMA BOVIS Mastitis uzrokovan vrstom M. bovis vrlo je kontagiozan, u zara~enim stadima redovito oboli viae od 20% muznih krava. Morbiditet se kree od 10% do 20% ako su na vrijeme poduzete u inkovite mjere, odnosno 50% ako nisu poduzete ikakve mjere (Pfutzner i sur., 1986.). Inkubacija ovisi o dozi uzro nika, a iznosi jedan do dva tjedna. Najva~niji znak mastitisa uzrokovanog M. bovis je izrazita promjena konzistencije mlijeka etiri do pet dana nakon po etka bolesti, pad mlije nosti na svega nekoliko kapi sekreta koji je vodenast do gnojni. Usprkos lije enju oboljele etvrti atrofiraju, a u sljedeoj laktaciji daju znatno manje koli ine mlijeka (Brishard, 2003.). Kako bolest napreduje sekret vimena mo~e izgledati kao serum sa sirastim ugruacima ili je prisutna vea koli ina gnoja. Klini ki znakovi mastitisa izra~eniji su kad se bolest prvi put pojavi u nekom uzgoju kao i u krava koje su se tek otelile. Za mikoplazmalni mastitis tipi an je nalaz obilnog taloga u epruveti koji ine krpice fibrina i vodenasti sadr~aj iznad njega (`eol i sur., 2005.). Va~na zna ajka mikoplazmalnog mastitisa je da krave tijekom laktacije ne mogu spontano ozdraviti. Za vrijeme suhostaja uzro nik mo~e pre~ivjeti u vimenu i potom u iduoj laktaciji uzrokovati mastitis. DIJAGNOSTIKA MASTITISA UZROKOVANOG VRSTOM MYCOPLASMA BOVIS Dijagnostiku infekcija uzrokovanih vrstom M. bovis postavljamo izdvajanjem uzro nika i njegovom identifikacijom. Mlijeko ato potje e od krava s mastitisom potrebno je ato prije nakon uzimanja nacijepiti na vrste i tekue hranjive podloge namijenjene uzgoju mikoplazama. Bakteriju M. bovis uzgajamo na obi nim hranjivim podlogama kao ato je modificirana Hayflickova podloga. Kulturu mikoplazmi mo~emo identificirati inhibicijom rasta ili imunofluorescencijom. Postupkom pasivne hemaglutinacije ili imunoenzimnim testom u inficiranih ~ivotinja se mogu ustanoviti protutijela, ato se mo~e smatrati pouzdanim dokazom inficiranosti. Ako je iz uzorka mlijeka uzetog iz laktofriza dokazama mikoplazma potrebno je pretra~iti mlijeko svih krava da bi se ustanovilo koje su krave zara~ene. Svaka krava u koje je dokazana vrsta M. bovis smatra se kliconoaom do kraja ~ivota. LIJE ENJE MASTITISA UZROKOVANOG VRSTOM MYCOPLASMA BOVIS Mogunost izlje enja mastitisa uzrokovanog bakterijom M. bovis, osim u rijetkim slu ajevima, vrlo je mala. Na sojeve In vitro vrsta M. bovis osjetljiva je na tilozin, tulatromicin, spektinomicin, linkomicin, tetraciklin, tiamulin i enrofloksacin, no kako smo ve spomenuli, in vivo nije mogue postii potpuno izlje enje zara~ene ~ivotinje, odnosno eliminirati mikoplazmu iz inficiranog vimena. PROFILAKSA I NADZOR MASTITISA UZROKOVANOG VRSTOM MYCOPLASMA BOVIS Mjere profilakse mastitisa uzrokovanog bakterijom M. bovis mo~emo podijeliti u dvije skupine: I Mjere koje se provode na podru jima na kojima nije ustanovljena infekcija bakterijom M. bovis (nadzor prometa goveda koja moraju posjedovati potvrdu da nisu zara~ena bakterijom M.bovis, novonabavljenu telad i junad ne smije se uvoditi u ve formirana stada). II Mjere koje se provode nakon pojave mastitisa (ograni iti kretanje bolesnih ~ivotinja, pretraga mlijeka krava i u suhostaju i u laktaciji, iz uzgoja izlu iti sve krave koje boluju od mastitisa, inficirane krave odvojiti od zdravih i ekonomski iskoristiti). Smanjivanje opasnosti od airenja infekcije posti~e se: - Izdvajanjem iz stada krava oboljelih od mastitisa, koje nisu reagirale na terapiju, - Dezinfekcijom opreme za mu~nju, i provjerom stupnja higijene u svim nastambama. Va~no je da se ~ivotinje ne sele u podru ja koja nisu zara~ena mikoplazmama, a sustavni nadzor uklju uje redovite pretrage mlijeka krava u kojih je dijagnosticiran mikoplazmozni mastitis (`eol, 2005.). 3. ZAKLJU CI 1. Mastitis je reakcija organizma krave na infekciju sekretornog dijela vimena. 2. Uzro nici mastitisa dijele se na kontagiozne uzro nike (S. aureus, S. agalactiae, M. bovis) i uvjetno patogene uzro nike (S. uberis, S. disgalactiae, S. bovis). 3. Veliku va~nost u airenju uzro nika mastitisa imaju latentno inficirane krave. 4. Bolest se mo~e airiti izravno kontaktom sa zara~enim ~ivotinjama, kao i posredno kontaminiranim predmetima, zrakom i rukama muza a. 5. Glavni izvor infekcije je vime inficiranih krava. 6. Uzgoj i identifikacija uzro nika iz uzoraka mlijeka koji potje u od bolesnih ili na mastitis sumnjivih ~ivotinja omoguuju postavljanje objektivne dijagnoze. 7. Vrsta S. agalactiae jedini je uzro nik mastitisa protiv kojeg je lije enje joa uvijek tijekom laktacije i suhostaja, iznimno u inkovito. 8. Prevencija mastitisa posti~e se obveznom uporabom dezinfekcije prije i nakon mu~nje, poativanje na ela uzgoja  sve unutra sve van , bakterioloakom pretragom mlijeka svih novonabavljenih krava, lije enjem svih krava u suhostaju, izlu ivanjem kroni nih infekcija. 4. LITERATURA urediti 1. Ba i G. 2009. Dijagnostika i lije enje mastitisa u goveda. IZDAVA  2. Bramley, A. J., and F. H. Dodd. (1984. ): Reviews of the progress of dairy science: Mastititis control progress and prospects. J. Dairy Res. 51:481. 3. Davidson, I. 1961. Observations on the pathogenic staphylococci in dairy herd during a period of six years. Res. Vet. Sci. 2:22. 4. Eduvie, L.O., D.I.K. Osori, P.B. Addo, and C.O. Njoku. 1984. Bacteriological investigation of the postpartum uterus: Relationship to involution and histopathological findings. Therio. 21:733. 5. Hajek, V., and E. Marsalek. 1969. A study of staphylococci of bovine origin: Staphylococcus aureus var. bovis. Zentralbl. Bakteriol. Parasitenkd. Infektionsk. Hyg. Abt. I. Orig. 209:154. 6. Hale, H. H, C.F. Helmbololt, W. N. Plastridge; E. F. Stula (1962); Bovine mastitis caused by aMmycoplasma species. Coenell Vet 52, 582-91. 7. Matos, J.E.S., 1988. Epidemiological studies of Staphylococcus aureus infections in a dairy herd. Ph.D. Diss., Univ. Kentucky, Lexington. 8. McDonalds, J.S. 1982. Experimental infection of the bovine mammaryglands during the dry period. Proc. 21st Annual Meeting of the National Mastitis Council, pp 112. 9. Nagli T., Hajsig D., Madi J., Ljiljana Pinter (2005): Veterinarska mikrobiologija, Zrinski d.d., akovec, Zagreb, 19-29. 10. Nickerson, S.C 1987. Resistance mechanisms of the bovine udder: New implications for mastitis control at the teat end. J. Am. Vet. Med. Assoc. 191:1481. 11. Roberson, J.R.,L.K. Fox, D.D. Hancock, J.M. Gay, and T.E. Besser. 1998. Sources of intramammary infections from Staphylococcus aureus in dairy heifers at first parturition. J. Dairy Sci. 81:687. 12. `eol, B.; T. Nagli; K. Sokoli (2005): Mikoplazmoza vimena krava uzrokovana vrstom Mycoplasma bovis. Veterinarska stanica. 36, 3; 25-30 13. Spencer, G.R., and J. Lasmsnis. 1952. Reservoirs of infection of Micrococcus pyogenes in bovine mastitis. Am. J. Vet. Res. 13:500. 14. Vrhovac B.,Bakran I., Grani M., Jakai B., Labar B., Vuceli B. (1997): Interna medicina, stafilokokne bolesti,1582. 15. Waldvogel FA. Staphylococcus aureus (including toxic shock syndrome). U: Mandell GL, Douglas RG, Bennet JE, ur. Principles and practice of infectious diseases, 4. Izd. Churchill Lvingstone, New York x 1995:1754. 16. Yancey, R. J., M. S. Sanchez, R. A. Rzepkowski, S.T. Chester, R.E.Barnes and C.W. Ford, 1991. Therapy of chronic aureus mastitis. Flem. Vet. J. 62, Suppl. 1, 187-204. 5. SA}ETAK Mastitis je upalna reakcija tkiva vimena uzrokovana mikroorganizmima, kemijskim, toplinskim ili mehani kim ozljedama. Bakterijski mastitis uzrokuje nekoliko vrsta bakterija. Ti u estali patogeni spadaju u dvije glavne skupine: kontagiozni mastitisi uzrokovani bakterijskim vrstama Staphylcoccus aureus, Streptococcus agalactiae, Streptococcus dysgalactiae, Mycoplasma bovis i ubikviterne bakterije E. coli, Pseudomonas aeruginosa, Proteus spp. Glavni izvor zaraze je vime inficiranih krava. Bolest se prenosi izravnim i posrednim ntaktom. Glavni simptomi bolesti o ituju se velikim abnormalnostima u mlije noj ~lijezdi (ote enje, toplina, bolnost), promjenama u sastavu mlijeka, te pove anjem broja somatskih stanica. Mastitis se objektivno dijagnosticira izolacijom i identifikacijom uzro nika. Lije enje bakterijskog mastitisa daje slabe rezultate. Cilj programa kontrole svakog mastitisa sastoji se u prevenciji prodora bakterije u normalnu i zdravu mlije nu ~lijezdu. Klju ne rije i: mastitis, Staphylococcus aureus. Streptococcus agalactiae, Streptococcus dysgalactiae, Mycoplasma bovis. 6. SUMMARY Mastitis is infection of the udder, caused by microorganisms, chemical, warming or mechanical injury. Bacterial mastitis is caused by several type of bacteria. That frequent pathogens can be shared into a few principal groups: contagious mastitis caused with bacterial species Staphylicoccus aureus, Streptococcus agalactiae, Streptococcus dysgalactiae, Mycoplasma bovis and environmental bacteria such as E. coli, Pseudomonas aeruginosa, Proteus. Main sources of infection is the udder of infected cows. The disease is transmitted by direct and indirect contact. Main symptoms of mastitis are characterized by abnormalities in the udder (swelling, heat, pain), changes in milk composition, and higher number somatic cells. Mastitis is diagnosed by isolation and identification of pathogen bacteria. Treating bacterial mastitis gives slight results. The goal of every mastitis control program is to prevent bacteria from entering a normal and healthy mammary gland. Key words: mastitis, Staphylococcus aureus, Streptococcus agalactiae, Streptococcus dysgalactiae, Mycoplasma bovis. 7. }IVOTOPIS Roena sam 26.03. 1983. g. U Koprivnici, Hrvatska. U Kri~evcima sam zavraila osnovnu akolu i srednju veterinarsku akolu u kojoj sam i maturirala 2002. godine. Iste godine upisala sam Veterinarski fakultet Sveu iliata u Zagrebu.      PAGE \* MERGEFORMAT 32  PAGE \* MERGEFORMAT 33     K@ $dha$gdyP & F SdhEƀ,{f....gdy$ Gdha$gdyS$ & F 7dhEƀ,{f....a$gdy .!&P)R))--LS$ & F dhEƀ,{f  .....a$gdy $dha$gdyS$ & F dhEƀ,{f  .....a$gdyx$z$R)\))))))--r-v-x--------------. . .".&.:.f.h.////"0`01,1222ͼ߼߼ߨ߼߼߼߼ߙ߉߼߼z߼߼z߉zhMOhdvCJOJQJaJhMOhS6CJOJQJaJhMOh$CJOJQJaJ&hMOh0J6CJOJQJ]aJ hMOhS0JCJOJQJaJ#hMOhS0J6CJOJQJaJhMOhSCJOJQJaJ"hMOhSh CJOJQJaJ---- .22*38888888$ Gdha$gdyS$ & F dhEƀ,{f....a$gdy 2222*3333344(4*4.4F488P9T9V9j9l9n9p9t9v999999 :&:<<<0<|=~=>>0?2?????AɸɩzhMOhdv6CJOJQJaJhMOhS6CJOJQJaJhMOhdvCJOJQJaJhMOhSCJOJQJaJ hMOhS0JCJOJQJaJ#hMOhS0J6CJOJQJaJ#hMOh0J6CJOJQJaJ#hMOh$0J6CJOJQJaJ/8999AAHS$ & F dhEƀ,{f  .....a$gdy$ Gdha$gdyS$ & F SdhEƀ,{f....a$gdyAABBB4BtBvBzBB CCC*CDDDDDEE$EXEhFlF6H8HnHpHtHHHH"IzI~IIII,J*KDKFKZK\K^K`KzK|KKKKKKdOfOjOhMOhdv6CJOJQJaJhMOhdvCJOJQJaJ#hMOhS0J6CJOJQJaJhMOhS6CJOJQJaJ hMOhS0JCJOJQJaJhMOhSCJOJQJaJhMOh$CJOJQJaJ8A6B:DSSSTTTZ_```cczzzzzz$ Gdha$gdy$dh`a$gdyS$ & F dhEƀ,{f ..a$gdy$ G dh^ a$gdyc&diii|n~nnooouvvNw||*}bd$ dha$gdy $dha$gdy$ Gdha$gdyill|n~nnnnnnnnn0s`suuuuuuFvHvLvdvv whwwxy||(<>NR^dfϽϬ{{{{lhMOh$CJOJQJaJhMOhdvCJOJQJaJhMOhS6CJOJQJaJ"hMOhS6CJOJQJ]aJ hMOhS0JCJOJQJaJ#hMOhdv0J6CJOJQJaJ#hMOhS0J6CJOJQJaJhMOhSCJH*OJQJaJhMOhSCJOJQJaJ*d҂Ԃdf`bdfJP & F" SdhEƀ,{f ....gdy$ dha$gdyU$ & F" 7dhEƀ,{f ...a$gdyfԂւBVXbbfjć؇ڇ"$&0:<bdhrHJNX܌ތ֔ڔ*>@JrtxZ\`hMOh$CJOJQJaJhMOhSCJH*OJQJaJhMOhRCJOJQJaJ hMOhS0JCJOJQJaJhMOhdvCJOJQJaJhMOhSCJOJQJaJ@fؔڔLƛțHS$ & F" SdhEƀ,{f ....a$gdy$ dha$gdyS$ & F" SdhEƀ,{f ....a$gdy`jțʛ<PR\VX\fVxFH,.2< >N&46:DV^DFȱHJNXhyCJOJQJaJhMOhe2XCJOJQJaJhMOhS6CJOJQJaJhMOhdvCJOJQJaJhMOhSCJOJQJaJ hMOhS0JCJOJQJaJAț^DFīHS$ & F" SdhEƀ,{f ....a$gdy$ dha$gdyS$ & F" SdhEƀ,{f ....a$gdyDʱH5$ dh^a$gdyS$ & F" SdhEƀ,{f ....a$gdy$ dha$gdyS$ & F" SdhEƀ,{f ....a$gdyXN`.DFJVZ\`txz~Ȼʻλڻ޻b~4JɺzzzhMOhe2XCJOJQJaJ hMOhS0JCJOJQJaJhMOhS5CJOJQJaJhMOh$5CJOJQJaJhMOhyCJOJQJaJhyCJOJQJaJhSCJOJQJaJhMOhS6CJOJQJaJhMOhSCJOJQJaJ-ʷn  .κȽ2t$ dh^a$gdy$ dha$gdyJzF@J  $dha$gdy  rvѽѮtbb#Hh-{fh[CJOJQJaJ,h[hTCJOJQJaJ-{f* *hMOhTCJOJQJaJ'hMOhS0J5CJOJPJQJaJhMOhSCJOJQJaJ&Hh,{fhy5CJOJQJaJhMOhS5CJOJQJaJhMOh$5CJOJQJaJhMOhnQCJOJQJaJ"$&(*,0:>@BDHP\^`bfp<ᮙ҅҅҅҅҅҅҅҅҅҅҅҅҅҅҅҅҅҅҅'hMOhS0J5CJOJPJQJaJ)Hh-{fhMOh[CJOJQJaJ#Hh-{fh[CJOJQJaJ#Hh,{fhyCJOJQJaJhMOhSCJOJQJaJ;hMOhSh[CJOJQJaJcHdhdhdh-{f.<fr~4<@BFHLNPRVjnptvzfptvxz|~   "(246<LNZ"&(*,dtxz|~'hMOhS0J5CJOJPJQJaJhMOhSCJOJQJaJhMOhS6CJOJQJaJP:HLNPR`bfv^lnpthz| "026:FHܼܬhMOhSCJOJQJ\aJhMOhSCJOJQJ]aJhMOhS6CJOJQJaJhMOhSCJOJQJaJ'hMOhS0J5CJOJPJQJaJDHL>JNPTV\^bdhvz| &(48RThlܽܝܝܝܝܝܝܝܝܝܝhMOhS6CJOJQJaJhMOhS5CJOJQJaJhMOh$5CJOJQJaJhMOhTCJOJQJaJhMOhSCJOJQJaJ'hMOhS0J5CJOJPJQJaJ>T $dha$gdy  "6:HJP<>vzn(pRTf$*024񣓃shMOhT5CJOJQJaJhMOhS5CJOJQJaJhMOh$5CJOJQJaJhMOhnQ5CJOJQJaJhMOhe2XCJOJQJaJhMOhTCJOJQJaJhMOhT6CJOJQJaJhMOhS6CJOJQJaJhMOhSCJOJQJaJ,(&$&(*,.024N dgdhv $dha$gdy4:N (*,мh[mHnHuhyjhyUh'jh'UhMOh CJaJ&hMOhS0J6CJOJQJ]aJhMOhSCJOJQJaJhMOhS5CJOJQJaJhMOh?5CJOJQJaJ "$&(*, $dha$gdyh]hgdxJ$a$? 0001hP:pm. A!"#$% 901hP:pm. A!"#$% *666666666vvvvvvvvv66666>66666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666J@J SNormal dCJ_HaJmHsHtH Z@Z S Heading 1$<@&5CJ KH OJPJQJ\aJ ^@^ 9S7 Heading 2$ & F <@&CJOJPJQJ\]aJ\@\ 9S7 Heading 3$ & F!<@&CJOJPJQJ\aJN@N S Heading 4$<@&5CJPJ\aJR@R S Heading 5 <@&56CJPJ\]aJD@D S Heading 6 <@& 5PJ\F@F S Heading 7 <@& CJPJaJL@L S Heading 8 <@&6CJPJ]aJF @F S Heading 9 <@& OJPJQJDA@D Default Paragraph FontRi@R 0 Table Normal4 l4a (k( 0No List ROR S Char Char13"5CJ KH OJPJQJ\^JaJ NON 9S7 Char Char12CJOJPJQJ\]aJtH LOL 9S7 Char Char11CJOJPJQJ\aJtH NO!N S Char Char105CJOJPJQJ\^JaJRO1R S Char Char9$56CJOJPJQJ\]^JaJDOAD S Char Char85OJPJQJ\^JFOQF S Char Char7CJOJPJQJ^JaJLOaL S Char Char66CJOJPJQJ]^JaJ>Oq> S Char Char5OJPJQJ^J>@> S0Header p#d>O> S0 Char Char4OJPJQJ^J> @> S0Footer p#d>> S0 Char Char3OJPJQJ^JDOD S List Paragraph ^m$.X@. S@Emphasis6]H@H S Balloon TextCJOJQJ^JaJFF S Char Char2CJOJPJQJ^JaJ.)@. S Page NumberB'B SComment ReferenceCJaJ<@"< #S Comment Text"CJaJF1F "S Char Char1CJOJPJQJ^JaJ@j!"@ %SComment Subject$5\22Q2 $S Char Char5\4U@a4 S0 Hyperlink >*phFOqF S0Subtle Emphasis6B*]ph^O^ Sp TOC Heading($@& B*CJKHaJmH ph6_sH &@& SpTOC 1)  0 A0 ./012  GHyz{|/6789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRST\d8]<3X'^8nK(  ` B = f :P@t S <EFXst    W!X!~!D$E$Y$%&&s'n()*I+3,4,`,------...'/(//Z0112334E5F55678[9;<=r>s>>BBBBClDFGaHbHHJLL MPsQtQQQQ_RRS6SrSsSS,T-TBTUUUVWWWmWZZ1ZZZ[[[['_(_)_S_C`D`p``` add$e.f[f"g#g7g!j"jMjHkIk~kPmmmmmnp*r+rLrtt\t]ttvvwyyyyyyyKzLzkz{~|~~.MNrs!Nz߇ōƍz{GHr\]xk)452345u(ef`dPQ$gҶ׷ڸg޻f<ȽѾҾӾԾվ־׾ؾپھ۾EwE?{%"IJKLMNOPQRSTUVWXYd,IhiT 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000000@0@0@0@0@0@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0@0@0@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\0\0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0@0@0 @0 @0  0@0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0  0 @0@0(! 0@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F 0F 0. @0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0. 0..@0.@0. 0..@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0. 0..@0.@0.@0.@0. 0..@0.@0.@0.@0.@0. 0..@0.@0.@0. 0..@0.@0.@0. 0..@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0. 0..@0.@0. 0sS.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0. 0-T.@0. 0-T.@0. 0m.@0.@0.@0. 0m.@0.@0. 0-T.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0. 0-T.@0. 0y.@0.@0. 0y.@0.@0. 0-T.@0. 0.@0.@0. 0.@0.@0. 0-T.@0.@0.@0. 0-T.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0. 0..@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0." 0.@0." 0.@0.@0.@0.@0.@0." 0.@0.@0." 0.@0.@0." 0.0.@0." 0.0.0.@0.@0." 0.0.0." 0.0.@0.@0.@0.@0.@0.0.0.0.0.0.0.0.0.0.0.@0.@0.@0.@0.0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.00.0@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.0.0.0.0.0.0.0.@0.@0.@0.@0.0.0.0.@0.@0.0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.0.0.@0.0.@0.@0.@0.@0.@0.0.@0.@0.@0.@0.@0.0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 00./012  GHyz{|/6789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRST\d8]<3X'^8nK(  ` B = f :P@t S <EFXst    W!X!~!D$E$Y$%&&s'n()*I+3,4,`,------...'/(//Z0112334E5F55678[9;<=r>s>>BBBBClDFGaHbHHJLL MPsQtQQQQ_RRS6SrSsSS,T-TBTUUUVWWWmWZZ1ZZZ[[[['_(_)_S_C`D`p``` add$e.f[f"g#g7g!j"jMjHkIk~kPmmmmmnp*r+rLrtt\t]ttvvwyyyyyyyKzLzkz{~|~~.MNrs!Nz߇ōƍz{GHr\]xk)452345u(ef`dPQ$ڸg޻fԾվ־׾ؾپھ۾EIJKLMNOPQRSTUVWXYd,Ihi0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000000@0@0@0@0@0@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0@0@0@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\0\0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0\@0@0@0 @0 @0  0@0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0  0 @0@0(! 0@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F@0F 0F 0. @0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0. 0..@0.@0. 0..@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0. 0..@0.@0.@0.@0. 0..@0.@0.@0.@0.@0. 0..@0.@0.@0. 0..@0.@0.@0. 0..@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0. 0..@0.@0. 0sS.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0. 0-T.@0. 0-T.@0. 0m.@0.@0.@0. 0m.@0.@0. 0-T.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0. 0-T.@0. 0y.@0.@0. 0y.@0.@0. 0-T.@0. 0.@0.@0. 0.@0.@0. 0-T.@0.@0.@0. 0-T.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0. 0..@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0.@0." 0.@0." 0.@0.@0.@0.@0.@0." 0.@0.@0." 0.@0.@0." 0.0.0." 0.0.0.0.0." 0.00I011h32I010I01.I0 0I01/I0 0I0 0I0 0I0 0I0 0I0 0I0 0I0 0I0 0I01142I010I01.I0 0I012D52I011I01/I0 0I0 0I0 0I0 0I0 0@0I00I00I004(,I00I00@0I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00@0I00I00I0$0I0$0I0$0@0I0(0),I0(0I0(0@0I0-0I0-0@0I00I00I00I00I00I00I000I00I00I00I00I00 +JLNQQQQQQQQTp3`;Id{\px$2AjOif`X<H4,ouwy{}  v  J:;OBdlvXdVL -8AEJ"Rcdfț,prstvxz|~    *q $'+CFT!!8@0(  B S  ? _Toc279843899 _Toc279843900 _Toc279843901S\ [c 567\89:;<!1"=#`ݓvo!6"I#`zvC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter X1969. A1983. g30 C370 C 4 milimetara420 C600 C ProductID-v $%()79ABFHUVYZnostx|  $&.T[\dg8?]`;?3;X`'4^klm8BnyKV( 2   ! ` k  B M z { = H z { Z [ PQ+,@AWXtu VW]_`bjkxyST   !#24CGJKWYvwuvst|},.4679IKLNTUXZeh   ! ( * 0 1 =!@!W!X!`!a!~!!!!!!!!4"5"7"8"D$E$M$N$Y$Z$m$o$u$v$1%2%%%%%&&s't'((((n(o())))))******I+J+++++3,4,<,>,`,a,o,q,w,x,------@.A.G.H...../// /'/)/>/@/F/G/////////Z0[0000000001 1111111112 2&2'2|2~222223333334444544444E5F555555555 6"6(6O66666666677777788 8888[9\99999E:G:M:N:::::;;;;<<<<<<<<====r>s>>>>>>>>>~????D@E@@@@@AAAADBEBBBBBCCCClDmDEEFFGGaHbHHHHHIIEJFJJJLLLLELFLLLMM MMMM$M%MEOkOPPsQtQQQQQRR"S#S(S)SrSsSSSSSSSSSTTTT+T-TATCTTTUUUUUUUUEVFVPVRVSVUV[V\VmVoVWWWWWW'W)W*W,W4W6W9W;W?W@WFWGWTWWW_WaWmWnWYYYYZZZZZZ1Z2Z9Z;ZEZFZZZZZZZ[[![#[/[0[[[[[[[]]m^o^y^{^'_)_2_4_S_T_[_]_g_h_____``C`D`M`O`b`c`o`q`x`z````````` a addeeee#e%etHtItJtKtMtNtZt]tmtnt{t|ttttttt\u^uhuiuvvvvvvvvwwEwGwSwTwwwwwyy,z-z7z8z9z:zhix{GJrsʓ˓ӔԔ\]xyŖƖ2<klqrsuz{(6™ $FHIKceux-.3BIKPQegΠϠڠܠ27notˡABKL ')./\!"'5<>CDU278eg֫ثݫޫ.056`ahiîĮWXѯӯׯۯ#$ڰ !^`ݱޱ )*PRϴѴִش$%56KM#%`aft23y{%'-/02<>?AFHdfgioqrt)23ABLNTU]^=?FHRSɽ˽MOhѾ۾ ;=DPZ\]_`chjkmrtx}wEPXemo "#%&()*+-79:<=?IKLNOQVX?JVXYZ[]  ()/1{%0<>?@ACDEFHKMNOPRY[\]^`cejklntv%'-.jm"-/189:<BCDGMNORXYZ]bcdgnors%.IYZ\do&'*7HT\]gt wxXd stTa-v FHx|.T[\cg7?\`;?2;W`&4]k7BmyJV' 2  ! _ k  A M < H e f 9:OQ?@st RS  ;<DGWYrt  ! V!X!}!!C$E$X$Z$%%&&r't'm(o())**H+J+2,4,_,a,----....&/)///Y0[01 111223344D5F555667788Z9\9;;<<==q>s>>>BBCCkDmDFFGG`HbHHHJJLL MMPPrQtQQQQQ^R_RRRSS5S6SqSsSSS+T-TATCTUUUUUWWWlWnWZZ0Z2ZZZ[[[[[[&_)_R_T_B`D`o`q```a add#e%e-f/fZf\f!g#g6g8g j"jLjNjGkIk}kkOmPmmmmmnnpp)r+rKrMrtt[t]tttvvwwyyJzLzjzlzz~|~~~ -/LOqs !MNyzއčƍߍy{FJqs[]wyjl(6$3B17t'5dg_`cdOR#%ftѶҶַ׷ٸڸfgݻ޻ef;<ǽȽо۾DPmҿvDP >Jz$0!-HYco+7HTgt  Sa^| ! 1GX} ! a!!N$Z$34PHbHsSS-TBTZ[[[)_4_D`O```de.f:f#g,g"j+jIkRkmn+rLrvwLzkz|~~.)f۾fdmr"E˚z'l'Bh8vn ^lNkS@~$%.IUl\H[N6HNk5xdHEIJAIě (l^ '8_$P!`Q:mgԕv([hp0nhowzjxo̰Vrtt2=y{a']^`]o(.0^`0o(..0^`0o(...8^8`o(.... 8^8`o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... ^`o(........ p^p`o(.........hu^u`OJQJo(hHhE^E`OJQJ^Jo(hHoh ^ `OJQJo(hHh ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhU^U`OJQJo(hHh%^%`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH ^ `o(. ^`hH. L^`LhH. } ^} `hH. M ^M `hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.h^h`6o(hH.hh^h`6o(hH.0^`06o(hH...0^`06o(hH.... 8^8`6o(hH ..... 8^8`6o(hH ...... `^``6o(hH....... `^``6o(hH........ ^`6o(hH.........h^h`6o(.h^h`6o(..0^`06o(...0^`06o(.... 8^8`6o( ..... 8^8`6o( ...... `^``6o(....... `^``6o(........ ^`6o(.........^`o(.80^8`0o(..80^8`0o(...80^8`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ p^p`o(......... ^ `o(. ^`hH. L^`LhH. } ^} `hH. M ^M `hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.hE^E`OJQJo(hHh ^ `OJQJ^Jo(hHoh ^ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohU^U`OJQJo(hHh%^%`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH^`o(. ^`o(..0^`0o(...0^`0o(.... 88^8`o( ..... 88^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(......... ^ `o(. ^`hH. L^`LhH. } ^} `hH. M ^M `hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. ^ `o(. ^`hH. L^`LhH. } ^} `hH. M ^M `hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hHh ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.h ^`o(hH1.1..h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.h ^`o(hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.h^`56o(hH1..h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.h^h`6o(.h^h`6o(..0^`06o(...0^`06o(.... 8^8`6o( ..... 8^8`6o( ...... `^``6o(....... `^``6o(........ ^`6o(......... h^h`hH. P^`PhH.. ^`hH... x^`xhH.... ^`hH .....  X^ `XhH ......  ^ `hH.......  8^`8hH........  `^``hH.........h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hH ^ `o(. ^`hH. L^`LhH. } ^} `hH. M ^M `hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.^`OJQJo(hH. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.u^u`o(. E^E`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. ^`hH. L^`LhH. U^U`hH. %^%`hH. L^`LhH.h^`OJQJo(hHhp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhP^P`OJQJ^Jo(hHoh ^ `OJQJo(hHh ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.hu^u`OJQJo(hHhE^E`OJQJ^Jo(hHoh ^ `OJQJo(hHh ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhU^U`OJQJo(hHh%^%`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH h^h`hH. P^`PhH.. ^`hH... x^`xhH.... ^`hH .....  X^ `XhH ......  ^ `hH.......  8^`8hH........  `^``hH.........^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.hu^u`OJQJo(hHhE^E`OJQJ^Jo(hHoh ^ `OJQJo(hHh ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhU^U`OJQJo(hHh%^%`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH h^h`hH. P^`PhH.. ^`hH... x^`xhH.... ^`hH .....  X^ `XhH ......  ^ `hH.......  8^`8hH........  `^``hH.........h ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.hU^U`OJQJo(hHh%^%`OJQJ^Jo(hHoh ^ `OJQJo(hHh ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohe^e`OJQJo(hHh5^5`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH."Eh#X3!`=yEI[hjxoF0L".8_00'l'.s6ttmg(l^lN6Hn Vr5xdH0nS@~$\Hz7K+"":SD)tP<+j.STj.^^j.6CiN$+'< h<&'<[9S7/>xJMO PnQSe2XMw[Jd"e>eoeLm3tdvG|y{RTJ{ u&$Tkhv1F$?"m^ Y=66yU@rr0Drr  !%&*+-0125679;<=>?AFHJPQST[]`afhjk (@ *468<BD@HJRT\^bhjlrtvz~UnknownseolGz Times New Roman5Symbol3& z Arial7&{ @Calibri7K@Cambria5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings#1j&-{f /*l*ln4dYY 2QHP $PS2SVEU ILI`TE U ZAGREBUDejanseol"                           ! Oh+'0|  8 D P\dltSVEUILITE U ZAGREBUDejanNormalseol13Microsoft Office Word@ِ@\n@M*՜.+,0 hp|  lY SVEUILITE U ZAGREBU Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      "#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FPсMData 1Table!Z+WordDocument|0SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q