Pregled bibliografske jedinice broj: 496485
Produljenje radnog vijeka, geroprofilaksa i gospodarski razvoj Hrvatske
Produljenje radnog vijeka, geroprofilaksa i gospodarski razvoj Hrvatske // Ekonomska politika Hrvatske u 2011. godini - izlazak iz recesije ili daljnja stagnacija? / Galetić, Lovorka i sur. (ur.).
Opatija: Hrvatsko društvo ekonomista, 2010. str. 481-504
CROSBI ID: 496485 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Produljenje radnog vijeka, geroprofilaksa i gospodarski razvoj Hrvatske
(Work life extension, geroprophylaxis and economic development in Croatia)
Autori
Tomek-Roksandić, Spomenka ; Ljubičić, Mate ; Smolej Narančić, Nina ; Fortuna, Višnja ; Vuletić, Silvije ; Škarić-Jurić, Tatjana ; Lukić, Marica ; Vračan, Stela ; Županić, Mara ; Šimunec, Dragica ; Duraković, Zijad ; Štimac, Danijela ; Majić, Tihomir ; Šostar, Zvonimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Ekonomska politika Hrvatske u 2011. godini - izlazak iz recesije ili daljnja stagnacija?
Urednik/ci
Galetić, Lovorka i sur.
Izdavač
Hrvatsko društvo ekonomista
Grad
Opatija
Godina
2010
Raspon stranica
481-504
ISBN
978-953-262-045-0
Ključne riječi
produljenje radnog vijeka, stariji zaposlenici, funkcionalna sposobnost, Hrvatska
(work life extension, older employees, functional capability, Croatia)
Sažetak
Zbog rasta udjela umirovljeničke u odnosu na radnoaktivnu populaciju, vodeće države Europe u posljednje vrijeme sve više strahuju za dugoročni potencijal svoga gospodarskog rasta. Taj izrazito gerontološko-javnozdravstveni problem mogao bi biti riješen kasnijim odlaskom u mirovinu, kako stoji u istraživanjima Europske središnje banke. Vodeća europska gospodarstva u posljednje vrijeme stoga ozbiljno realiziraju podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu, a promjene osim Njemačke uvele su i Velika Britanija, Italija, Austrija, Francuska i Slovenija, a slijede ih i druge države EU. Neprihvatljiv omjer između broja osiguranika i broja korisnika mirovina obvezno treba riješiti optimalnim mjerama produljenja propisanog radnog vijeka u vrlo kratkom vremenu, pazeći pritom da se održi optimalno zdravlje populacije, a što doprinosi gospodarskom rastu. Sva preliminarna gerontološka istraživanja upućuju da su rezultati koji se dobivaju produžavanjem radnog vijeka pozitivni ako je provedeno po smjernicama temeljenim na činjenicama produktivnog aktivnog starenja glede mnogih faktora, a ne samo ekonomskih čimbenika. Gerontološko-javnozdravstvenim istraživanjima utvrdilo se da je očuvanje cjelokupne funkcionalne sposobnosti u odnosu na fizičku pokretljivost i samostalnost u korelaciji s radnom aktivnosti. Provedbom Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe po obvezujućem i evaluiranom Programu osnovnih preventivnih zdravstvenih mjera za starije ljude, moguće je spriječiti veličinu pojavnosti kroničnih nezaraznih bolesti i funkcionalne onesposobljenosti starijih čime se osigurava aktivno produktivno starenje. Hrvatski gerontolozi, u suglasju s primijenjenom gerontološkom doktrinom, ukazuju na nužnost postupne provedbe individualnoga gerontološkog pristupa starijoj zaposlenoj osobi uvjetovano njezinom funkcionalnom sposobnosti. Dodatnom ulogom stariji zaposlenici postaju iskoristiv i koristan potencijal u razvoju gospodarstva, ali i u osiguravanju prevencije vlastitog bolesnog starenja, što znatno rasterećuje rastuću gerijatrijsku zdravstvenu potrošnju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
196-0342282-0291 - Promjene funkcija organa starenjem, radna sposobnost i biološka dob (Čoklo, Miran, MZOS ) ( CroRIS)
196-1962766-2747 - Kompleksna obilježja i zdravlje stanovništva od djetinjstva do duboke starosti (Smolej-Narančić, Nina, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za antropologiju,
Zdravstveno veleučilište, Zagreb,
Sveučilište Libertas
Profili:
Spomenka Tomek-Roksandić
(autor)
Zijad Duraković
(autor)
Tatjana Škarić-Jurić
(autor)
Zvonimir Šostar
(autor)
Mate Ljubičić
(autor)
Silvije Vuletić
(autor)
Nina Smolej-Narančić
(autor)
Mara Županić
(autor)