Pregled bibliografske jedinice broj: 495671
Stavovi hrvatskih sportaša i trenera o važnosti i djelovanju motivacijskih govora
Stavovi hrvatskih sportaša i trenera o važnosti i djelovanju motivacijskih govora // 7. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Istraživanja govora" : Knjiga sažetaka = 7th scientific conference with international participation "Research into speech" : abstracts / Lazić, Nikolaj ; Liker, Marko ; Mildner, Vesna (ur.).
Zagreb, 2010. str. 29-32 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 495671 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stavovi hrvatskih sportaša i trenera o važnosti i djelovanju motivacijskih govora
(Attitudes of Croatian about the impact of motivational speeches)
Autori
Kišiček, Gabrijela ; Tomić, Diana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
7. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Istraživanja govora" : Knjiga sažetaka = 7th scientific conference with international participation "Research into speech" : abstracts
/ Lazić, Nikolaj ; Liker, Marko ; Mildner, Vesna - Zagreb, 2010, 29-32
Skup
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Istraživanja govora" (7 ; 2010)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.12.2010. - 11.12.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
motivacijski govori; treneri; sportaši
(motivational speeches; athlests; coaches)
Sažetak
Svečani prigodni govori posebna su retorička vrsta čija se važnost u javnome govoru katkada zanemaruje. Glavna sastavnica svečanih prigodnih govora su osjećajnost, figurativnost, ilustrativnost i humorističnost. Iako moderni autori u javnom govorenju naglašavaju važnost djelovanja na razum - logos, Aristotel u drugoj knjizi Retorike određuje svečane ili epideiktičke govore i ne bježi od patosa rekavši da su „osjećanja uzbuđenja duše pod čijim utjecajem ljudi mijenjaju mišljenje u pogledu odluke, a popraćena su čuvstvom nezadovoljstva i zadovoljstva kao što su srdžba, sažaljenje, strah i njima slična kao i suprotna čuvstva.“ Posebna vrsta svečanog govora su inspirativni govori čiji je cilj da navede publiku da slijedi isti cilj, određene vrijednosti i vjerovanja. Inspirativni govori ističu zajednički cilj publike i važnost toga cilja te nastoje ujediniti publiku u spremnosti njegova dostizanja. Inspirativni govori djeluju na publiku na dva načina: identificiranjem i veličanjem. Uz ta dva postupka, za razumijevanje i procjenu inspirativnih govora važna je i izvedba. Govornost, figurativnost i prikladnost neverbalne komunikacije samo su neka obilježja izvedbe inspirativnih govora. Cilj ovog rada je istražiti koliko se u svom sportskom radu hrvatski sportaši i treneri susreću s inspirativnim govorima, te smatraju li ih važnim čimbenikom za postizanje sportskih ciljeva. U istraživanju je sudjelovalo 111 ispitanika podijeljenih u tri skupine (sportaši, budući treneri (mlađa dobna skupina) i iskusni treneri). Osim osobnih stavova o inspirativnim govorima, obilježjima uspješnog trenera i vlastite sposobnosti izvođenja motivacijskih govora, ispitanici su procjenjivali pet najpoznatijih filmskih inspirativnih govora. Rezultati pokazuju da uglavnom svi ispitanici smatraju da sportski inspirativni govori imaju pozitivan učinak na sportaša odnosno na postizanje sportskog cilja. Sportaši koji se bave skupnim sportovima češće se susreću s motivacijskim govorima ali nemaju jedinstven stav o važnosti motivacijskog govora za postizanje rezultata. Većina ispitanika smatra da bi mogli održati motivacijski govor, no ističu potrebu za stjecanjem znanja i vještina. Kod procjene primjera ocjene su u svim skupinama prilično visoke, jedino kod budućih trenera nailazimo na općenito nešto manju zainteresiranost a slijedom toga i manje ocjene dodijeljene primjerima. Zaključno, hrvatski sportaši i treneri svjesni su 'uloge inspirativnih govora u sportskoj svlačionici'. Smatraju ih važnim dijelom trenerske pripreme pred sportski nastup, ali su isto tako svjesni i svojih govorničkih vještina te osjećaju potrebu za dodatnim usavršavanjem.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-0000000-0786 - Forenzična fonetika: slušno prepoznavanje i zvučna analiza glasova (Varošanec-Škarić, Gordana, MZOS ) ( CroRIS)
130-0000000-3096 - Neurolingvistički aspekti bilingvizma (Mildner, Vesna, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb