Pregled bibliografske jedinice broj: 495396
Kategorizacija i neodređenost: kako su pojmovi pohranjeni u umnom rječniku?
Kategorizacija i neodređenost: kako su pojmovi pohranjeni u umnom rječniku? // Suvremena lingvistika, 36 (2010), 229-244 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 495396 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kategorizacija i neodređenost: kako su pojmovi
pohranjeni u umnom rječniku?
(Categorization and vagueness: How are words stored
in the mental lexicon?)
Autori
Palmović, Marijan ; Išgum, Velimir ; Krbot, Magdalena ; Šefer, Ana Branka
Izvornik
Suvremena lingvistika (0586-0296) 36
(2010);
229-244
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
neodređenost (psiholingvistika) ; kognitivni model ljudske komunikacije ; umni rječnik
(vagueness (psycholinguistics) ; cognitive model of human communication ; mental lexicon)
Sažetak
Za razliku od filozofije, u kojoj se neodređenost shvaća kao problem vezan za Eubulidove paradokse (npr. paradoks gomile) i pitanje istinitosti sudova koji sadrže predikate kao što su »visok« ili »težak«, u lingvistici se neodređenost shvaća kao bitna i sveprisutna osobina komunikacije. Cilj je ovoga istraživanja bio identificirati psiholingvistižki efekt neodređenosti i pokazati na koji bi način kognitivni model ljudske komunikacije mogao ukljužiti neodređenost kao svoju bitnu osobinu. Teorijska podloga provedenoga eksperimenta Gärdenforsova je teorija pojmovnih prostora u kojoj se neodređenost veže za kate- gorizaciju pojmova u umnom rječniku. Stoga je upotrijebljena paradigma slaganja riječi i slike (picture– matching paradigm) u kojoj ispitanici moraju kategorizirati riječ s obzirom na ponuđenu sliku. Mjerenje evociranih potencijala pokazuje dva različita vala kao specifični odgovor na zadatak, komponentu N400 vezanu za semantičku obradu (prizivanje riječi iz umnog rječnika) i P600 vezanu za integraciju slike i riječi. Dok je N400 veći kad god riječ ne odgovara slici, P600 je veće amplitude specifično na pojmove koji su neodređeni u odnosu na sliku. Rezultati upućuju na prizivanje riječi iz umnog rječnika kao (najmanje) dvostupanjski proces u kojem se u prvoj fazi riječ prepoznaje, a u drugoj veže u kontekst.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Elektrotehnika, Psihologija, Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb,
Sveučilište u Zagrebu
Profili:
Velimir Išgum
(autor)
Ana Branka Jerbić
(autor)
MAGDALENA KRBOT SKORIĆ
(autor)
Marijan Palmović
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Bibliographie Linguistique
- LLBA: Linguistics and Language Behavior Abstracts
- MLA - Modern Language Abstracts
- Sociological Abstracts
- EBSCO
- DOAJ